U subotu 21. prosinca s početkom u 16.00 sati, u prostorijama udruge Domine u Bosanskoj 4, u Splitu, održat će se radionica pod nazivom „Patrijarhalni modeli – žena, majka, kraljica“ na kojoj će govoriti Mirjana Kuler i Valerija Barada.

Radionica, inspirirana uspješnom pjesmom «Bižuterija» svima poznate Jelene Rozge, a koja je poslužila za promišljanje o modelima javnog i privatnog patrijarhata te odnosu države i crkve prema ženi. Radionica je nastala u sklopu programa „Politika ženama“  koju Forum žena SDP-a Hrvatske provodi drugu godinu za redom, te je nastavak uspješne suradnje Domina i Foruma žena.

Ukoliko ste zainteresirani/-ne za sudjelovanje, prijaviti se možete do 17. prosinca na domine@domine.hr ili broj telefona udruge (+385 21 537 272 i +385 21 344 688), budući da je broj sudionika/-ca ograničen zbog kapaciteta prostorije.

Komisija za žene u športu Hrvatskog olimpijskog odbora u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba organizirala je VI. seminar za koordinatorice za žene u športu pod nazivom „Žene u športu: mogućnosti i ograničenja“.

Savjetnik pravobraniteljice Josip Grgić osvrnuo se na problem seksističkog prikazivanja sportašica u medijima koje pridonosi ograničenjima za žene u sportu. Pritom je napomenuo da je u sklopu praćenja medijskih sadržaja u svom Izvješću o radu za 2012. godinu Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazala na neravnopravan tretman u medijskom praćenju sportaša i sportašica pri čemu žene u sportu medijski prostor često zauzimaju prvenstveno u kontekstu svođenja na objekt muškog pogleda čime se u prvi plan stavlja njihov fizički izgled, a ne sportska dostignuća.

Seminar je obilježio opći zaključak da su žene značajno podzastupljene na svim razinama u sportu, a posebno u upravljačkim strukturama. Tajnica Komisije za žene u športu Hrvatskog olimpijskog odbora Gordana Borko posebno je apostrofirala razliku između registriranog udjela sportašica u odnosu na sportaše u Republici Hrvatskoj koji iznosi samo 17% udjela žena u vrhunskim sportskim dostignućima koji iznosi 41%. Član Komisije za žene u sportu Ratko Cvetnić u svom je izlaganju spomenuo je problem uspješnih žena koje su, da bi napredovale na hijerarhijskoj ljestvici, primorane preuzeti muške obrasce ponašanja i da rodni stereotipi muškarcima ne predstavljaju prepreku pri napredovanju za razliku od žena.

Zaključci s ovog seminara bit će objavljeni na internetskim stranicama Hrvatskog olimpijskog odbora (www.hoo.hr).

Završna konferencija projekta «Trudna na poslu – STOP diskriminaciji majki na tržištu rada» koji je provela udruga RODA – Roditelji u akciji iz Zagreba, održana je u 10. prosinca 2013. godine u Hrvatskom saboru u Zagrebu. Projekt je proveden s ciljem informiranja i senzibiliziranja poslodavaca i institucija o oblicima diskriminacije i o pravima trudnica na tržištu rada te edukacije žena o njihovim pravima na tržištu rada, kao i o mehanizmima prijave slučajeva diskriminacije.

Završna konferencija rezultat je okruglih stolova održanih na temu diskriminacije trudnica i majki na tržištu rada u Koprivnici, Puli i Dubrovniku na kojoj su predstavljeni su rezultati projekta „Trudna na poslu – STOP diskriminaciji majki na tržištu rada“.

Cilj završne konferencije bilo je okupiti dionike/ice, predstavnike/ice institucija, civilnog društva, sindikata, poslodavaca i ostale zainteresirane te nakon izlaganja panelistica kroz diskusiju potaknuti donošenje prijedloga preporuka za smanjenje diskriminacije trudnica i majki na tržištu rada.

Na konferenciji su govorile Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičići, doc. dr. sc. Snježana Vasiljević s Katedre za europsko javno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivana Grgurev s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Nataša Novaković, pravna savjetcnica HUP-a, Branka Galić, profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Katarina Perković iz Ženske fronte za radna i socijalna prava.

U Književnom klubu Booksa (Martićeva 14d, Zagreb) u petak 13. prosinca 2013. godine s početkom u 20.00h održat će se jubilarna deseta «Roza hipnoza». «Roza hipnoza» je ciklus tribina u organizaciji Zagreb Pride koje se održavaju u Književnom klubu Booksa.

Je li homoseksualnost doista ‘suštinsko moralno zlo’? Kakav je stav različitih religija prema homoseksualnosti?  Koliko se razlikuju religijska teorija i praksa kada je riječ o odnosu prema LGBT osobama? Zbog čega Katolička crkva u Hrvatskoj sustavno radi na omalovažavanju LGBT osoba? Koje i kakve je promjene u Vatikan uveo novi papa Franjo? Zašto su sve relevantne vjerske zajednice u Hrvatskoj, s izuzetkom Luteranske crkve i Židovske općine Zagreb, podržale referendum o braku? Vlada li u LGBT zajednici nametnuti ateizam? Gdje u LGBT aktivisti koji su ujedno i vjernici? Možemo li u Hrvatskoj očekivati promjenu raspoloženja prema pravima homoseksualaca unutar najvećih vjerskih zajednica? Treba li ukinuti ugovore između Svete stolice i Hrvatske? Koliko religija onemogućava i otežava emancipaciju LGBT osoba? Hoće li pederi goriti u paklu? Što zapravo znači stav Katoličke crkve po kojemu se djelovanje po osjećaju privlačnosti istome spolu proglašava velikim grijehom?

Kakav je odnos vjerskih zajednica i predstavnika prema LGBT zajednici u nekim drugim državama svijeta? Zbog čega navodno katoličke države poput Španjolske, Portugala i Argentine imaju bračnu ravnopravnost? Uništavaju li homoseksualci Hrvatsku, kako je ustvrdio teolog Adalbert Rebić? Zbog čega je prosvjed Zagreb Pridea ispred zagrebačke Katedrale bio kontraverzan i izazvao nelegalno protuokupljanje? Voli li Isus homoseksualce te bi li on potpisao za referendum o ustavnoj definiciji braka? Kako u cijeloj vjerskoj priči prolazi tema transrodnosti? Zbog čega se može detektirati skoro pa fanatična opsesija homoseksualnim temama u nekim krugovima u i oko Katoličke crkve? Može li se molitvom ‘izliječiti’ homoseksualnost? Zašto u Hrvatskoj nema biskupa poput meksičkog Raula Vere koji je izjavio da je ‘homofobija mentalna bolest’? Koliko se uopće katolički svećenici u Hrvatskoj pridržavaju stavova Crkve iznesenim u katekizmu? Jesu li protestanti tolerantniji prema LGBT osobama?

Na sva ova i mnoga druga pitanja će se u razgovoru s relevantnim gostima pokušati naći odgovori na desetoj Rozoj hipnozi. Svi zainteresirani pozvani su da dođu na tribinu o odnosu LGBT zajednice prema religiji (i obrnuto!) i sudjeluju u raspravi s gostima/gošćama.

Tribinu uređuju, organiziraju i moderiraju Gordan Duhaček i Ana Brakus.

Panel naziva «Posljednji križarski pohod: seksualnost, Katolička crkva i Republika Hrvatska» bavi se analizom i komentiranjem društvenih i političkih procesa u odnosu na diskurse javnih politika, ljudskih prava, demokracije, civilnog društva te medijskih prezentacija.

Od jeseni 2012. godine u Republici Hrvatskoj svjedočimo snažnom protuudarcu seksualnim i reproduktivnim pravima koji je iniciran i provodi se od strane nekoliko međusobno povezanih organizacija i inicijativa uz logističku i financijsku podršku Katoličke crkve. Njihova agenda uključuje suprotstavljanje zakonima i politikama vezanim uz pitanja medicinski potpomognute oplodnje, abortusa, seksualne edukacije u školama, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, i istospolnog partnerstva/braka.

Ta vrlo dobro organizirana grupacija usvojila je u svom djelovanju diskurse ljudskih prava i demokratskih procesa te za diskriminirajuće ciljeve koristi strategije građanskog prosvjeda i političke kampanje dok istovremeno pitanja seksualnosti ograničava na sferu privatnosti i smješta unutar okvira nacionalne hetero-kulture, katoličkog morala i tradicijskih/obiteljskih vrijednosti. Trenutni razvoj događaja ukazuje na to kako Katolička crkva i priključene organizacije pokušavaju ojačati utjecaj u području svjetovnih, građanskih pitanja, kao i na zloupotrebu političke moći značajnim uplitanjem u privatne živote hrvatskih građanki i građana, te otvorenim poticanje homofobije, transfobije, netolerancije i diskriminacije.

Panel se odvija u Galeriji Nova, u Teslinoj 7, 13. prosinca 2013. godine.

Za koncepciju i moderaciju panela zaslužan je Amir Hodžić, a na panelu sudjeluju:

Marina Škrabalo, aktivistkinja i istraživačica

Sanja Cesar, feministkinja i jedna od osnivačica CESI-ja

Gordan Bosanac, aktivist za ljudska prava

Barbara Matejčić, slobodna novinarka

Tribina “AFŽ: nasljeđe i granice emancipacije” održat će se u petak 6. prosinca u prostorima Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (Pavla Hatza 16, Zagreb).

6. prosinca 1942. godine, na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena održanoj u Bosanskom Petrovcu na kojoj je sudjelovalo 166 delegatkinja iz cijele Jugoslavije, osnovan je Antifašistički front žena. Direktno sudjelovanje velikog broja žena u narodnooslobodilačkoj borbi, kao i autonomno organiziranje i politička edukacija koju su stekle unutar Antifašističkog fronta žena nedvojbeno su uvelike utjecali na svakodnevnicu jugoslavenskih radnica pa su i doveli do formalno-političke emancipacije žena ostvarivanjem prava glasa 11. kolovoza 1945. godine. Odluka o “samoukidanju” AFŽ-a donesena je 1953. godine.

Važno je naglasiti kako su antifašističke zasade i (nominalna) jednakost žena u Ustavu RH tekovine narodnooslobodilačke borbe i političkog djelovanja AFŽ-a. Uz neospornu pobjedu i važnost AFŽ-a u svom povijesnom kontekstu te poslijeratnom periodu, postavlja se pitanje današnje valorizacije tih pobjeda i pouka koje se mogu izvući iz djelovanja AFŽ-a, ali i ono ključno pitanje: može li se i kako djelovati antifašistički danas.

Na ovoj će se tribini uz analizu utjecaja, nasljeđa i granica emancipacije unutar AFŽ-a pokušati odgovoriti upravo na pitanje je li to djelovanje u autonomnom organiziranju žena i uspostavljanju paralelnih komunalnih struktura kojim su se pokrivale tada nepostojeće institucije socijalne skrbi ili inzistiranje na nimalo izlišnom oprezu i strahu da revolucija još jednom ne proguta “žensko pitanje”.

Na tribini govore: Ankica Čakardić (Feministički front, Filozofski fakultet u Zagrebu),  Aida Gavrić (Filozofski fakultet u Sarajevu), Renata Jambrešić Kirin (Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb) i Svetlana Stojanović (Ženski prostor Niš). Moderatorica tribine je Marija Ćaćić (Feministički front, Zarez).

Rasprava naziva „Javna uprava i civilno društvo – modeli sudjelovanja u oblikovanju javnih politika“ održat će se u četvrtak 9. prosinca 2013. godine u Velikoj vijećnici Virovitičko-podravske županije. Raspravu organiziraju Državna škola za javnu upravu, Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge, Virovitičko-podravske županije i udruga S.O.S. Virovitica.

Ova bi rasprava trebala potaknuti razmjenu iskustava i dobre prakse između državnih tijela, lokalnih i regionalnih vlasti, organizacija civilnog društva i građana o modelima suradnje u oblikovanju javnih politika između javne uprave i civilnog društva, u skladu s mjerama Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine.

Rasprava je namijenjena službenicima koji u svakodnevnom radu surađuju s udrugama i ostalim organizacijama civilnog društva te službenicima koji rade na pripremi i provedbi strateških dokumenata i pripremi propisa, a potom i djelatnicima ureda državne uprave u županijama koji rade na poslovima registracije udruga te primjeni drugih propisa koji reguliraju djelovanje udruga i ostalih organizacija civilnog društva.

U sklopu programa „Ženski kutak“ dd 9. do 12. prosinca 2013. godine u Kulturno informativnom centru u Zagrebu (KIC) prikazat će se četiri suvremena španjolska filma koja su režirale žene.

Prva na redu je crnohumorna romantična komedija „Stvari koje ti nisam nikad rekao“ redateljice Isabel Coixet u kojoj Lily Taylor i Andrew McCarthy glume par koji se upoznaje preko telefonske linije za usamljena srca. Zatim slijedi „Sedam biljarskih stolova“, redateljice Garcie Querejete. Ovaj film je o dvije žene koje život nije mazio i koje poučene lošim iskustvima, pokušavaju u velikom gradu voditi život u kojem im nitko neće nanijeti zlo. Ali to ne ovisi samo o njima već i o njihovoj rodbini i prijateljima i načinu na koji im oni mijenjaju svakodnevnicu pri čemu će im se sedam biljarskih stolova učiniti kao slamka za spas.

U srijedu 11. prosinca će se prikazati nagrađivanu dramu „Tri dana s obitelji“ redateljice Mar Coll. Nakon godina provedenih u inozemstvu, Léa se vraća u Geronu, nakon što sazna za smrt svog djeda s očeve strane. Smrt patrijarha obitelji Vich i Carbo savršen je izgovor da se prisili na ponovni susret i suživot sa njegovim potomcima. Tri dana bdijenja i sprovoda pokazuju igru privida i licemjerstvo tipično za jednu konzervativnu buržujsku obitelj, čiji se problemi, iako evidentni, nikada ne izriču na glas. Zadnji dan 12. prosinca može se pogledati „Sa tvog prozora na moj prozor“, redateljice Paule Ortiz. U filmu, nominiranom za tri nagrade Goya, isprepletene su emocije i nevolje triju žena različitih generacija, koje pokušavaju ostvariti svoju budućnost, ljubav i snove.

Ulaz na sve projekcije je slobodan. Prijevodi su na engleskom jeziku.

Roditelji u akciji – RODA organiziraju završnu konferenciju projekta „Trudna na poslu – STOP diskriminaciji majki na tržištu rada“ koja će se održati u utorak 10. prosinca 2013. u Hrvatskom saboru.

Na završnoj konferenciji bit će predstavljeni rezultati projekta „Trudna na poslu – STOP diskriminaciji majki na tržištu rada“ koji provodi udruga Roda s ciljem informiranja i senzibiliziranja poslodavaca i institucija o oblicima diskriminacije i o pravima trudnica na tržištu rada te edukacije žena o njihovim pravima na tržištu rada, kao i o mehanizmima prijave slučajeva diskriminacije.

Cilj je završne konferencije okupiti dionike, predstavnike institucija, civilnog društva, sindikata, poslodavaca i ostale zainteresirane te nakon izlaganja panelistica kroz diskusiju potaknuti donošenje prijedloga preporuka za smanjenje diskriminacije trudnica i majki na tržištu rada.

 

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca 2013. godine organizira panel ,,Razgovaramo o našim iskustvima u ostvarivanju temeljnih prava”.

U panelu će se razgovarati o iskustvima osoba s invaliditetom, pripadnika nacionalnih i seksualnih manjina i azilanata o izazovtma s kojima se susreću u svakodnevnom životu u ostvarivanju njihovih temeljnih prava. Razgovor će voditi gđa. Maja Sever, novinarka Hrvatske radiotelevizije.