Istanbulska konvencija stupa na snagu 01. kolovoza 2014. Ovo je važna prekretnica u povijesti ženskog pokreta u nastojanjima poboljšanja položaj žena koje su preživjele nasilja te njihove djece.

Istanbulska konvencija stupit će na snagu 01. kolovoza. Za Europsku mrežu protiv nasilja nad ženama (WAVE) i njezine fokalne točke i partnere, ovaj događaj je značajno postignuće u povijesti ženskog pokreta. Istanbulska konvencija je prvi sveobuhvatni instrument na europskoj razini koji se odnosi na nasilje nad ženama. Do sada je 13 zemalja ratificiralo konvenciju, a 25 zemalja ju je potpisalo. Stupanje na snagu Konvencije je važan korak te je potrebna  snažna implementacija i predanost država članica da bi učinkovito radili na prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama i djecom.

Važne teme Konvencije uključuju prevenciju, zaštitu, progon, temeljite zakone i monitoriranje (nadzor). Prevencija nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja izuzetno je važna za spašavanje života i smanjenja patnji žrtava. Konvencija postavlja zahtjeve pred države za uspostavu funkcionalne prevencije koja uključuje edukacije za stručne osobe koje rade sa žrtvama, jaku suradnju s organizacijama civilnog društva, suradnju s medijima i privatnim sektorom u iskorjenjivanje rodnih stereotipa te druge točke. Važno je i da svaka osoba dovodi u pitanje rodne stereotipe, štetne tradicionalne prakse i diskriminaciju žena.

Zaštita – Konvencija teži osiguravanju zaštite i podrške žrtvama i svjedocima, uključujući policijsku intervenciju i zaštitu kroz specijalizirane servise za podršku koji uključuju skloništa za žene žrtve nasilja, SOS telefone i slično. Kako bi se zaštita što učinkovitije inkorporirala u život žena, potrebno je osigurati da žrtve imaju pristup informacijama o dostupnim servisima. To uključuje i dobru dostupnost besplatnih skloništa za žene i SOS linija da bi sve žene žrtve nasilja mogle ostvariti pravo na podršku.

Temeljiti zakoni – Konvencija traži od država potpisnica uvođenje ovih kaznenih djela u zakonodavstvo: psihološko i fizičko nasilje, seksualno nasilje i silovanje, genitalno sakaćenje, prisilni brakovi, prisilni abortus i prisilna sterilizacija.

Nadzor – Na kraju je važno osigurati da države ispune svoje obaveze, što znači da će jednom kada Konvencija stupi na snagu, grupa nezavisnih eksperata GREVIO mjeriti razinu implementacije Konvencije.

Progon – Konvencija se ne zadržava na identifikaciji različitih oblika nasilja nad ženama, nego zahtjeva da države potpisnice integriraju kaznena djela u svoje zakonodavstvo i osiguraju učinkovitu istragu svake prijave nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Progon i kažnjavanje počinitelja je temeljni uvjet da bi se zadovoljila pravda i da bi žrtve mogle nastaviti živjeti slobodne od nasilja.

U cilju implementacije Istanbulske konvencije, u sklopu 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, WAVE je 2013. godine lansirao kampanju „Potpisujem!”, kao dio projekta Autonomnog ženskog centra (Srbija) – „Udruženim naporima – Prema novim europskim standardima u zaštiti žena od rodno uvjetovanog nasilja” (engl. (Coordinated Efforts – Toward New European Standards in Protection of Women from Gender Based Violence). Kampanja je simultano iznesena pred tri fokalne točke dviju država Zapadnog Balkana (Makedonija i Srbija) te Slovenije, jedne organizacije iz Bosne i Hercegovine, jedne organizacije iz Hrvatske, te pred Europskim ženskim lobijem  (EWL). Glavni cilj projekta je ostvarenje demokracije, ljudskih prava, socijalne uključenosti te na taj način usklađivanje s vrijednostima koje promiče Europska Unija vezano uz prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Projekt teži promicati ratifikaciju Konvencije od strane drugih zemalja, te promatrati kako zemlje usklađuju propise s obvezama Konvencije. Web stranica kampanje je dostupna na: http://www.podpisem.org/.

Očekuje se poboljšanje područja stručne podrške ženama koje su preživjele nasilje i njihovu djecu, ukoliko se države obvežu na učinkovito provođenje Istanbulske konvencije. Dugogodišnji rad WAVE-a je promicanje uspostavljanja i poboljšanja servisa namijenjenih ženama. Na godišnjoj razini, uz potporu iz sredstava za sufinanciranje od strane Europske Komisije, WAVE objavljuje nacionalni izvještaj, pružajući na taj način informacije o trenutnoj situaciji raspoloživih specijaliziranih servisa diljem 46 europskih zemalja. Podaci nacionalnog izvještaja za 2013. godinu pokazuju postojeći nedostatak od oko 55.242 mjesta u skloništima za žene u 46 zemlje, te nedostatak uspostave besplatne nacionalne SOS linije za žene koja će raditi 24h dnevno, sedam dana u tjednu, u svim zemljama u Europi. Kao posljedica toga, WAVE preporuča poboljšanje i proširenje usluga za žene koje su preživjele nasilje, i važnije, skloništa za žene. Povrh toga, nalazi izvješća pokazuju da samo 17 besplatnih SOS linija radi 24/7, dok SOS linije namijenjene ženama postoje u svega 31 od 46 europskih zemalja, što rezultira s 37% obuhvaćenih zemalja koje ispunjavaju relevantne preporuke radne skupine Vijeća Europe. Što je još važnije, za sada ne postoje skloništa za žene u Mađarskoj, Latviji i Litvi. Iz tog razloga WAVE apelira na europske države da investiraju više sredstava u skloništa te osiguraju besplatne nacionalne SOS linije namijenjene ženama koje će biti dostupne 24/7. U stvari, očekuje se otvaranje novog skloništa svaki dan.

WAVE apelira na europske zemlje da potpišu i ratificiraju Istanbulsku konvenciju te pozdravlja napredak učinjen do danas. Također prepoznaje potrebu za dodatnim ulaganjem značajnih napora i predanosti država kako bi se učinkovito pridonijelo prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. WAVE se nada da će radeći u suradnji s vladama i organizacijama civilnog društva jednog dana iskorijeniti sve oblike i vrste nasilja nad ženama.

– Kontakt: Maria Rösslhumer, izvršna direktorica Europske mreže nasilja protiv žena (WAVE) – maria.roesslhumer@aoef.at ;
– WAVE ured, Ausrija –office@wave-network.org
– Za više informacija o WAVE organizaciji, aktivnostima i publikacijama:  www.wave-network.org
– Za više informacija o Istanbulskoj konvenciji: http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/convention-violence/about_en.asp

Sredinom srpnja započeo je projekt “Nikad nije kasno” koji provodi Udruga Zora zajedno s partnerima Sigurnom kućom Čakovec i Centrom za socijalnu skrb sa svojom podružnicom Obiteljski centar. U sklopu projekta svi partneri će zajedno djelovati i održati razne edukativno-informacijske aktivnosti za prepoznavanje, suzbijanje i prevenciju svih oblika nasilja u obitelji u Čakovcu, Murskom Središću i Prelogu.

Samo obiteljsko nasilje ne započinje i ne završava na uzrokovanju i nanošenju fizičkih boli i ozljeda, nego se u njega ubrajaju i mnogo skriveniji načini ophođenja kao što su psihičko, ekonomsko, seksualno nasilje. U našem društvu često se samo fizičko nasilje prepoznaje i smatra ozbiljnim, dok se drugi oblici i vrste nasilja često zanemaruju. No, svi oblici nasilja u obitelji jednako su destruktivni po osobu, obitelj i društvo u cjelini.

Ciljevi projekta su informiranje stanovništva Međimurske županije o uslugama i mjestima (udrugama/institucijama) gdje mogu besplatno koristiti vezano uz zaštitu i prevenciju nasilja u obitelji, kao i prepoznavanje i prevencija različitih oblika nasilja u obitelji.

Udruga Zora, Centar za socijalnu skrb i Centar za socijalnu skrb podružnica Obiteljski centar, Sigurna kuća Čakovec  i ostali/e suradnici/e radit će s korisnicima/cama koji/e će se javljati tijekom projekta, kako bi im pružili pomoć sukladno njihovim problemima i potrebama vezanim uz obiteljsko nasilje.

Projekt podržava Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske.

Ženska udruga “Izvor” započela je s provedbom projekta “Pravna pomoć za građane i građanke”. Projekt je usmjeren na pripadnice i pripadnike ranjivih društvenih skupina izloženih obiteljskom/partnerskom nasilju, uznemiravanju na radnom mjestu i diskriminaciji. U najvećem broju to su žene različite dob i socijalnog statusa.

Pravna pomoć za građane/ke rezultat je višegodišnjeg i kontinuiranog rada putem besplatnog pravnog savjetovališta i SOS telefona s posebnim naglaskom na posvećenost zaštiti i suzbijanju obiteljskog nasilja kao najčešćeg pojavnog oblika rodno uvjetovanog nasilja na kojemu Ženska udruga “Izvor” djeluje od svog osnutka kroz Program promocija i zaštita ljudskih prava i ravnopravnost spolova. Taj program se provodi kroz pružanje usluga pravne pomoći ranjivim društvenim skupinama, a poseban naglasak je stavljen na suzbijanje i prevenciju rodno uvjetovanog nasilja kao i psihološkog zlostavljanja na radnome mjestu (mobbinga) te suzbijanju svih oblika diskriminacije i diskriminatornih praksi.

Cilj projekta je učiniti dostupnima usluge besplatne pravne pomoći što većem broju građana i građankama slabijeg imovnog stanja radi ostvarivanja i zaštite njihovih prava; povećati razinu zaštite ljudskih prava i sloboda; zastupati bolji status organizacija civilnoga društva koje djeluju na području ljudskih prava i sloboda, kao dionika u socijalnom dijalogu.

Primarna prava pomoć za građanke i građane pruža se svakim radnim danom u okviru: a) pravnog savjetovališta (ured Tenja, od ponedjeljka do petka, od 9.00 do 13.00 h; ured Osijek, srijedom od 9.00 do 15.00 h); b) SOS telefona 0800 200 151 (svakim radnim danom od 8.00 do 15.00 h).

Ženska udruga “Izvor” pružanje primarne pravne pomoći provodi uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa Vlade Republike Hrvatske, a u okviru projekta “Pravna pomoć za građane i građanke”. Partner na projektu je udruga Glas čovječnosti iz Osijeka.

Tematska sjednica Županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova Koprivničko-križevačke županije održana je 4. srpnja, 2014. s temom problematike obiteljskog nasilja s prijedlozima iznalaženja rješenja za otvaranje skloništa za žrtve obiteljskog nasilja.

Uz mnoge predstavnike i predstavnice Povjerenstva za ravnopravnost spolova te ostalih državnih institucija i tijela, na tematskoj sjednici je sudjelovala i koordinatorica Udruge žena “HERA” iz Križevaca Marina Švagelj Jažić. Švagelj Jažić je prisutnima na sjednici prenijela iskustvo sa Studijskog putovanja austrijskim organizacijama za žene žrtve rodno uvjetovanog nasilja, održanog u organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava. Studijsko putovanje je održano  u sklopu projekta “Edukacijom do znanja – suradnjom do promjena!”, financijski podržanog od Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Na sjednici je dogovoreno kako će se sjednice tematike obiteljskog nasilja i otvaranja skloništa za žrtve obiteljskog nasilja održavati u kontinuitetu sve dok se ponovno ne osnuje sklonište za žene žrtve obiteljskog nasilja te se ubuduće svi/e pozvani/e ne odazovu pozivu za sudjelovanje.

Neki od zaključaka koji su doneseni na tematskoj sjednici navode kako je evidentna potreba za skloništem za žrtve obiteljskog nasilja (Sigurne kuće na području Koprivničko-križevačke županije) čemu u prilog govore podaci svih institucija o broju žrtava obiteljskog nasilja) te kako je potrebno aktivno uključivanje svih mjerodavnih institucija, jedinica lokalne i područne samouprave u aktivno uključivanje u svrhu pronalaska najboljeg rješenja za rad Sigurne kuće i modaliteta skloništa za žrtve obiteljskog nasilja (prijedlog adekvatnog prostora i sufinanciranje).

Udruga Mobbing iz Zagreba ove godine obilježava 10 godina svog rada. Udruga je osnovana s ciljem senzibiliziranja javnosti za problem mobbinga te edukacije i stručnog savjetovanja žrtava mobbinga.

Sam pojam mobbing označava specifični oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili više njih na razne načine planirano, osmišljeno i sofisticirano narušava čast, ugled i dostojanstvo druge osobe, i to s ciljem eliminacije s radnog mjesta. Mobbing se, prema istraživanjima, najčešće događa u loše organiziranim poduzećima.

Prema podacima anketa povedenih među osobama koje su se obratile udruzi žene su češće žrtve, a muškarci zlostavljači. U skladu s time u većem postotku (66%) žene i prijavljuju mobing. Žene su izložene većem riziku da postanu žrtve zlostavljanja, dok muškarci češće sudjeluju u zlostavljačkom ponašanju. U situaciji kada su žene te koje zlostavljaju u većini slučajeva njihova je žrtva također žena. Muškarci žrtve mobbinga češće doživljavaju prijetnje i fizičke nasrtaje, dok se oko 15% žena susrelo i sa seksualnim zlostavljanjem na poslu.

Mobbing uzrokuje mnoge negativne posljedice po osobi, pa je tako 80% osoba koje su se tijekom godina obratile u udrugu Mobbing izjavilo da su se zbog zlostavljanja osjećali ponižavajuće i bespomoćno. Više od 70% osoba pak ne zna da u njihovoj tvrtki postoji osoba zadužena za zaštitu od zlostavljanja niti znaju tko je ona, iako su poslodavci/ke dužni/e radnike i radnice o tome obavijestiti.

Udruga Brod – grupa za ženska ljudska prava iz Slavonskog Broda je u periodu od lipnja 2013. godine do lipnja 2014. godine uspješno implementirala projekt naziva „Podrška socijalnom uključivanju na tržište rada/integracija žena koje su preživjele partnersko nasilje i druge oblike rodnog nasilja i žene pripadnice romske manjine“.

Projekt je sadržavao radio emisiju te edukacije i radionice za žene koje su preživjele partnersko nasilje i druge oblike rodno nasilja te žene pripadnice romske manjine, a koje su se trebale integrirati na tržište rada. Radionice su sadržavale module edukacija i radionica komunikacijskih vještina, prepoznavanja vještina, predstavljanja poslodavcu, pisanja životopisa, IT tehnologije te pravno savjetovanje/zakonodavni okviri.

Evaluacija projekta je pokazala da je projekt dao iznimno dobre rezultate jer je od 20 polaznica njih 4 pronašlo zaposlenje. Polaznice edukacija su dobile potvrdu o sudjelovanju i potvrdu o stečenim IT tehnologijama.

Projekt je financijski podržan od Nizozemskog veleposlanstva.

Ženska udruga „IZVOR“ iz Tenja započinje s provedbom trogodišnjeg programa (2014. – 2017.) naziva “Podržimo socijalno uključivanje osoba izloženih obiteljskom nasilju”.

Cilj programa je unapređenje sigurnosti i učinkovitosti mehanizama zaštite žrtava nasilja u obitelji, s posebnim naglaskom na žene, te jačanje sustava podrške žrtvama nasilja u obitelji.

U sklopu programa Ženska udruga „IZVOR“ provest će aktivnosti pružanja usluga besplatne prave pomoći, pravnog savjetovanja za žrtve obiteljskog nasilja i diskriminacije putem besplatnog SOS telefona (0800 200151) te psihosocijalne pomoći i savjetovanja putem Grupe za podršku i individualne pomoći (jednom mjesečno). Nadalje, kroz program podrške odvijat će se program osposobljavanja osoba izloženih nasiju u obitelji i diskriminaciji, program zapošljavanja te program obrazovanja (primjerice kroz tečajeve engleskog jezika za djecu osnovnoškolske dobi u Tenji). Ženska udruga „IZVOR“ također će u sklopu provedbe navedenog programa raditi i na zagovaranju učinkovitijeg zakonodavnog i institucionalnog okvira u području obiteljsko-pravne zaštite, zaštite od nasilja u obitelji te diskriminacije.

Program se provodi u suradnji s Gradom Osijekom, Upravnim odjelom za zdravstvo i socijalnu skrb te Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područni ured Osijek. Program je financijski podržan od strane Ministarstva socijalne politike i mladih Republike Hrvatske.

Više informacija o samom programu može se pronaći i na sljedećoj adresi.

Udruga žena Vukovar započela je s provedbom trogodišnjeg programa (2014.-2017.) namijenjenom ženama koje se nalaze u nepovoljnom društvenom položaju. Opći cilj programa, naziva “Podrška ženama u nepovoljnom društvenom položaju”, je unaprijediti i poboljšati kvalitetu života te poticati socijalno uključivanje marginaliziranih skupina.

Nakon predstavljanja programa 1. lipnja, 2014. godine, u prostoru Udruge žena Vukovar održana je i prva radionica o zdravlju na kojoj su sve prisutne mogle dobiti informacije o načinima zaštite svog zdravlja.

Uz Udrugu žena Vukovar partneri na ovom programu su Centar za socijalnu skrb Vukovar i Hrvatski zavod za zapošljavanje, područna služba Vukovar. Program je financijski podržan od strane Ministarstva socijalne politike i mladih Vlade Republike Hrvatske.