Forum o obrazovanju za rodnu ravnopravnost održan je 19. ožujka, u Sarajevu. Događaj je održan u sklopu projekta “Obrazovanjem ka ravnopravnosti”, financiranog od strane Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a koji u partnerstvu s organizacijom Prava za sve (Bosna i Hercegovina) provodi Udruga B.a.B.e.

Cilj projekta je unaprijediti kompetencije organizacija civilnog društva u javnozagovaračkim vještinama vezanim uz uvođenje rodno osviještenog obrazovanja te uspostaviti održivu suradnju na promicanju prioriteta hrvatske razvojne suradnje i vidljivosti između organizacija civilnog društva posvećenih rodnoj ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini i Platforme CROSOL (Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske). Na forumu su sudjelovali predstavnici/ce organizacija civilnog društva iz Sarajeva te Veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, Ivan Del Vechio.

Udruga B.a.B.e. kao promotorica rodne ravnopravnosti, već se niz godina bavi obrazovnim sadržajima; od analize školskih udžbenika do izrade kurikuluma modula za obrazovanje o rodnoj ravnopravnosti koji je izradila u suradnji s prof. dr. sc. Vedranom Spajić-Vrkaš s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Propitivanje stereotipa i predrasuda o različitim ulogama koje u društvu trebaju imati osobe s obzirom na spol ključni su element hrvatskog modula, a evaluacija od strane učenika/ca u čijim školama je modul eksperimentalno provođen pokazuje kako je kod ciljane skupine (djece) pobudio veliki interes.

Na Forumu o obrazovanju za rodnu ravnopravnost predstavnice Udruge B.a.B.e. organizacijama civilnog društva iz Bosne i Hercegovine predstavile su metodologiju rada na izradi modula te postignute rezultate. Cilj je bio organizacijama civilnog društva pružiti smjernice po kojima bi izradili, uz stručnu pomoć, vlastiti modul koji bi bio sadržajno prilagođen njihovom trenutnom društvenom kontekstu. Nakon sarajevskog Foruma slijedi studijska posjeta članova/ica bosanskohercegovačkih organizacija civilnog društva Zagrebu tijekom koje će se upoznati s institucionalnim mehanizmima promicanja rodne ravnopravnosti i organizacijama civilnog društva koje su okupljene u inicijativi GOOD (Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo) te Platformi CROSOL.

Na osnivačkoj konferenciji u Hrvatskom novinarskom društvu (HND) 18. travnja, 2015. predstavljena je novoosnovana Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji. Cilj Udruge je jedinstveno djelovanje i rasprava o brojnim bitnim pitanjima vezanim uz pravnu profesiju te o pitanjima važnim za žene.

Djelatnost novoosnovane udruge je promocija, unapređenje i afirmacija statusa žena u odvjetništvu, sudstvu, korporativnom svijetu te pravnom sustavu generalno. Navedeno se planira ostvariti kroz nekoliko stručnih odbora koji će se operativno baviti određenim pitanjima te će biti nositelji projekata – Odbor za legislativu, Odbor za profesionalnu edukaciju i njezino promoviranje, Odbor za međunarodnu suradnju i Odbor za humanitarne projekte i odnose s javnošću.

Svake godine, ističu iz Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, sve više studentica upisuje i završava pravni studij. U razdoblju od 2010. do danas, 71% diplomiranih studenata/ica pravnih fakulteta po predbolonjskom programu, odnosno 73% diplomiranih po bolonjskom programu bile su žene. No, službeni podatci iz 2012. o rodnoj statistici u različitim granama pravne profesije govore da što je sud višeg ranga, to je postotak sutkinja u sastavu tog suda niži, ističu iz novoosnovane Udruge.

Između ostalog, cilj Udruge je ukazati na tendencije u pravnoj struci da je unatoč povećanoj kvoti upisa žena na pravne studije, postotak žena prema višim funkcijama još uvijek vrlo nizak. Iz udruge ističu kako je nužno razmotriti uvođenje kvota, ali i nekih drugih instrumenata, kao potpornih mehanizama i privremenih mjera za provedbu ravnopravnosti spolova u društvu u kojem je proces postizanja rodne uravnoteženosti usporen.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglasila je da iako na rukovodećim pozicijama postoji puno žena s potencijalom za upravljačke pozicije, statistika jasno ukazuje na postojanje fenomena tzv. staklenog stropa. Podsjetila je također na istraživanja o zastupljenosti žena i muškaraca na upravljačkim i rukovodećim pozicijama u 500 najznačajnijih trgovačkih društava u Hrvatskoj. Također, pravobraniteljica je naglasila kako je nužno uz same kvote postaviti transparentnost kriterija – treba voditi računa da imamo iste kvalifikacije i reference, ali i da postoje jednake mogućnosti i dostupnost.

Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji već je ostvarila suradnju i dobila podršku najveće komore žena odvjetnica u SAD-u – WBASNY (Women’s Bar Association of the State of New York), a u realizaciji je suradnja sa svim značajnim srodnim međunarodnim institucijama.

U subotu, 21. ožujka, u Domu kulture Zlatar Bistrica, u suradnji Udruge protiv zakona zastare od pedofilije i udruge B.a.B.e., održan je međunarodni skup “Kako učinkovito zaštititi djecu od seksualnog nasilja odraslih.”

Važnost održavanja sličnih manifestacija naglasila je predsjednica Udruge B.aB.e., Sanja Samavka, ističući da nužnost uključivanja udruga koje se bave ljudskim pravima počiva na činjenici da žrtve kaznenog djela pedofilije najčešće o iskustvu zlostavljanja odlučuju progovoriti tek u odrasloj dobi. Interes za tematiku bio je vidljiv iz popunjenosti dvorane Doma kulture. Velika posjećenost i kvalitetna rasprava sudionika i sudionica učinili su skup “Kako učinkovito zaštititi djecu od seksualnog nasilja odraslih” uspješnim početkom suradnje između organizacija civilnog društva i državnih institucija po pitanju rješavanja pravnih i socijalnih problema vezanih uz pedofiliju.

Udruga protiv zakona zastare od pedofilije kao svoj glavni cilj ističe promicanje, razvitak i unapređenje zdravlja djece te utjecaj na izmjenu postojeće zakonske regulative u smjeru ukidanja zastare za zločin pedofilije. Kazneno djelo pedofilije kao izrazito težak zločin ima trajne posljedice na život žrtve i stoga je Udruga inicirala promjenu kaznenog zakona Republike Hrvatske na način da kaznena djela pedofilije ne zastarijevaju te da počinitelji budu strože sankcionirani. Budući da izmjena i poboljšanje zakonskih propisa koji se odnose na kazneno djelo pedofilije te zaštita i pomoć žrtvama zahtijevaju suradnju i koordinaciju državnih tijela, organizacija civilnog društva te građana, na Skupu su sudjelovali/e i članovi/ce organizacija civilnog društva i državnih institucija.

Uz Jasenku Beblje, predsjednicu Udruge protiv zakona zastare od pedofilije, na Skupu su sudjelovali/le i Sanja Sarnavka, predsjednica Udruge B.a.B.e., Žarko Miholić, načelnik općine Zlatar Bistrica, Darko Vincek iz Ministarstva pravosuđa, Dijana Rizvić sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu – Odjela za mladež, Ines Bojić, odvjetnica i članica pravnog tima B.a.B.e., Renata Odeljan predavačica na Visokoj policijskoj školi, Martina Mladić psihologinja iz Dječjeg doma Zagreb – Podružnica A.G.Matoš, Priyanka Kumari Vujec, aktivistkinja iz Indije/Sri Lanke, Tanja Frtalj, aktivistkinja iz Rusije te Aleksandra Hampamer, žrtva seksualnog nasilja i spisateljica.

U Multimedijalnoj dvorani ACT 10. travnja je održana premijera kratkog edukativnog animiranog filma 16 glava za ljudska prava – 16 Minds for Human Rights. Film je nastao u sklopu projekta “Mladi za ljudska prava”, a provodi ga Udruga Zora iz Čakovca u partnerstvu sa Školom animiranog filma (ŠAF) i Graditeljskom školom iz Čakovca te u suradnji s Gimnazijom Josipa Slavenskog, Srednjom školom Čakovec, Ekonomskom i trgovačkom školom, Tehničkom školom i Gospodarskom školom Čakovec. Projekt je financijski podržan od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Nakon radionica o ljudskim pravima i aktivnom građanstvu koje je provela Udruga Zora, animirani film kreiralo je 16 učenika/ca iz svih srednjih škola grada Čakovca uz mentorstvo Škole animiranog filma (ŠAF).

Koristeći crtani film (tehnika crtež na papiru) i 2D računalnu doradu, na jednostavan način obradili su problematiku ljudskih prava na način kako ih oni vide. Prikazali/e su različite scene kršenja ljudskih prava s kojima se svakodnevno susrećemo, a možda ih niti ne primjećujemo, poput prava na obrazovanje, na život bez nasilja, na slobodu izražavanja i slično. Film će mladi prikazivati vršnjacima u svojim školama, kako bi ih informirali koja su njihova prava te posljedično, kako bi znali prepoznati njihovo kršenje, ali i s ciljem razumijevanja da čak i u teškim situacijama možemo reagirati na pravilan način.

Nakon prikazivanja po školama, slijedi javna kampanja “Mladi za ljudska prava” koja uključuje fotografski natječaj za najbolju fotografiju o ljudskim pravima u Međimurskoj županiji, kao i zanimljive javne akcije na kojima će i javnost imati prilike vidjeti film. Također, film će se ubuduće koristiti kao besplatan edukacijski materijal za potrebe Građanskog odgoja.

U organizaciji Centra za žene žrtva rata iz Zagreba i partnera na provedbi projekta -Autonomne ženske kuće Zagreb, Centra za razvoj civilnog društva Delfin iz Pakraca te Udruge žena Nit iz Korenice, održan je peterodnevni trening za osnaživanje ženskih organizacija civilnog društva.

Trening je organiziran od 09. do 13. ožujka u Jezerčici, s ciljem unapređenja kompetencija ženskih organizacija civilnog društva za rad s ženama koje su preživjele različite oblike rodno uvjetovanog nasilja I diskriminaciju.Održan je u sklopu projekta „Osnaživanje ženskih organizacija civilnog društva za širenje servisa pomoći i podrške ženama koje su preživjele različite oblike rodno uvjetovanog nasilja“, a zamišljen je kao pilot program koordinirane intervencije institucija i organizacija civilnog društva u zajednici.

Sudionicima su predstavljeni novi zakoni i pravilnici kojima se regulira rad udruga, neprofitno računovodstvo, izrada strateškog plana, kao i osnove dobrog upravljanja organizacijama civilnog društva. U petak, posljednjeg dana održavanja treninga, organiziran je i okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnice/i lokalnih i nacionalnih institucija, koji su predstavili svoja iskustva i nadležnosti vezane za rodno uvjetovano nasilje.

Vijeće Europe iniciralo je potpisivanje prvog međunarodnog sporazuma protiv trgovine organima. usprkos tome što je prodaja organa u većini zemalja zabranjena, postoji mnogo zakonskih rupa te ih stoga ova konvencija pokušava regulirati.

Sukladno tome, konvencija kriminalizira trgovinu organima, čak i kad se ne radi o trgovanju, zbog činjenice da mnogi donatori pristaju na operaciju bez prisile. Također, sporazum pruža zaštitu za žrtve trgovine organima (koje mogu biti i primatelji/ice i donatori/c organa) te stvara zakonski okvir za kažnjavanje svih onih koji sudjeluju u procesu trgovine organima izvan izravne prodaje. Dosad je konvenciju potpisalo 14 europskih zemalja: Albanija, Austrija, Belgija, Češka, Grčka, Italija, Luksemburg, Norveška, Moldavija, Poljska, Portugal, Španjolska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Konvencija je otvorena za potpisivanje bilo kojoj državi svijeta, a stupa na snagu kad je ratificira 5 zemalja potpisnica.
Hrvatska konvenciju za sada nije potpisala.

Glavni tajnik Vijeća Europe, Thorbjørn Jaglandm, trgovinu organima opisao je kao izrazito izrabljujući oblik trgovine na planetu, odnosno kao jednu od 10 najpopularnijih ilegalnih izvora zarade. Mlada osoba iz istočne Europe može prodati bubreg za 2,500 eura, dok su u Ukrajini zabilježeni slučajevi krajnjih korisnika koji su za bubreg platili i do 200,000 eura. Osim toga, kaže Jaglandm, trgovina organima smatra se i izvorom financiranja terorizma.

U organizaciji Veleposlanstva Francuske Republike u Zagrebu i GTF – Inicijative za održivi rast, 11. ožujka je održana rasprava na temu “Perspektiva žena u politici u Republici Hrvatskoj” u Medijateci Francuskog institute u Republici Hrvatskoj (Preradovićeva 5, Zagreb).

Iako Zakon o ravnopravnosti spolova koji je stupio na snagu još 2008. godine zahtjeva minimalno prisustvo od 40% žena na izbornim listama, žena u parlamentu još uvijek nema ni približno toliko. Njih je trenutno 38, što je ispod obveznog postotka za izborne liste, a i taj bi broj bio manji da dio muških kolega nakon izbora nije otišao u izvršnu vlast. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova u Republici Hrvatskoj, Helena Štimac Radin, istakle su kako politička volja zakonodavca za ova pitanja još uvijek izostaje, a kao razlog navode pogrešno tumačenje zakona: zakonodavac naime pretpostavlja da tri izborna ciklusa, navedena kao zakonski rok provedbe, ne uključuju samo parlamentarne izbore već izbore koji se u državi događaju neovisno o karakteru (bilo da su lokalni, parlamentarni, za EU parlament i slično).

Prilikom rasprave dotaklo se važnih pitanja o položaju žena u politici, pokrenuta je diskusija o tome kako žene čine politiku drugačijom, zašto su žene još uvijek nedovoljno zastupljene u politici, kako se boriti protiv niske zastupljenosti žena u politici te koju bi ulogu, u tom smislu, mogle odigrati institucije i političke stranke, imaju li žene u politici drugačije karakteristike od onih koje primjećujemo kod muškaraca u politici, koji su izazovi s kojima se susreću žene u politici za vrijeme svog političkog angažmana i slično.

Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova, 30. ožujka 2015., sastala se s g. Marcom Salarisom, prvim tajnikom u Veleposlanstvu Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj. Na održanom sastanku predočila mu je najnoviji pregled informacija o provedbi politike ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj kao i Treće izvješće Republike Hrvatske o implementaciji Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, koje je hrvatsko izaslanstvo predstavilo pred Odborom za ljudska prava Ujedinjenih naroda, u Genevi 23. i 24. ožujka ove godine. Kao članica nacionalnog izaslanstva ravnateljica je g. Salarisa izvijestila o pitanjima, postavljenim od strane Odbora, koja su se odnosila na položaj ruralnih žena, na Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja i na provedbu strateških planova za ljudska prava.

Također, predstavila mu je aktualnu Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2011. do 2015. godine te pripreme za izradu nove nacionalne strategije. Izvijestila ga je i o nedavno usvojenim izmjenama u hrvatskom izbornom zakonodavstvu prema kojem je u Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor uvrštena odredba o nepravovaljanosti izbornih lista na kojoj neće biti zastupljeno najmanje 40% pripadnika svakog spola sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova, što je u Uredu za ravnopravnost spolova ocijenjeno kao važan korak naprijed.

Marco Salaris i mr.sc. Štimac Radin izmijenili su stajališta i o Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koju je Italija ratificirala prošle godine. Ravnateljica je podsjetila g. Salarisa da je RH potpisala Konvenciju u siječnju 2013. godine, da u Hrvatskoj traje kontinuirana rasprava o potrebi njene ratifikacije te da je Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH istu tiskao u 8000 primjeraka i široko distribuirao nadležnim institucijama i zainteresiranoj javnosti.

Dana 08.04. 2015., u Multimedijalnoj dvorani Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar (Marulićev trg 19/I, Zagreb), održan je okrugli stol na temu Modeli regulacije prostitucije i iskustva iz prakse, u organizaciji Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar i Centra za istraživanje etičnosti, državljanstva i migracija (CEDIM) Fakulteta političkih znanosti.

Okrugli stol je otvorila Ivana Radačić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, uvodom u temu postojećih modela regulacije prostitucije te upućivanjem u zakonodavni model u okviru kojeg djeluje Hrvatska. Posebno je istaknula povezanost i zastupljenost prostitucije s obzirom na ekonomski status društva, normativne seksualne prakse, kao i povezanost seksualnosti i identiteta. Gošća pristigla iz Novog Zelanda (Victoria University of Wellington), iznijela je prikaz stanja u Novom Zelandu uslijed dekriminalizacije prostitucije koja je nastupila unatrag 12 godina. Cilj njihove reforme je dekriminalizacija i izgradnja okvira koji brine o ljudskim pravima i štiti od eksploatacije, promovira zdravlje i sigurnost te zabranjuje usluge osoba mlađih od 18 godina. Đurđica Kolarec iz Centra za žene žrtve rata predstavila je nordijski model regulacije prostitucije, čije je glavno obilježje kriminalizacija klijenata, odnosno korisnika usluga prostitucije. Naglašava kako pitanje prostitucije nije samo moralno ili žensko pitanje, već pitanje ljudskih prava i eksploatacije, koje nanosi štetu kako na individualnoj, tako i na široj društvenoj razini.

U drugom djelu okruglog stola stavljen je naglasak na praksu i iskustva iz Hrvatske, odnosno na socijalni i pravni aspekt problematike prostitucije. Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osvrnuo se na čimbenike koji čine specifičnu skupinu ranjivom za infekciju HIV-om, s posebnim naglaskom na viktimizaciju i percipiranu podršku od strane okoline. U tom kontekstu Štulhofer je prikazao rezultate dva vala istraživanja sa seksualnim radnicama u Zagrebu i Splitu, kroz socijalno-epidemiološki kontekst rizika infekcije HIV-om, u kojima se uloga viktimizacije i društvene podrške pokazala ključnom. Iva Jovović iz Udruge LET govorila je o praksi vanjskog rada (outreach) sa seksualnim radnicama od osnutka udruge do danas, načinima uspostave suradnje i odnosa povjerenja te mjerama podrške i zaštite koju kao udruga pružaju. Pravni aspekt je iznijela odvjetnica Sanja Jelavić u okviru sudske prakse u području prostitucije, koja se osvrće na vrlo nisku razinu svijesti o prostituciji od strane javnosti, kao i na neefikasan sustav koji sudjeluje u postupcima pravomoćnih presuda. Također je stavila veliki naglasak na odnos podčinjenosti osobe koja pruža seksualne usluge, a kojem se pridaje premala važnost u praksi, ali i prilikom rasprava i donošenja odluka o adekvatnom modelu regulacije prostitucije. Za kraj, Mirjana Hajduk je govorila o iskustvima, rizicima i potrebama žena u prostituciji.

Nakon svih izlaganja pokrenuta je rasprava i svi su sudionici i sudionice pozvani/e sudjelovati sa svojim pitanjima.

Na okruglom stolu su prisustvovali mnoge osobe iz akademske zajednice, predstavnici državnih institucija i službi, predstavnici i predstavnice organizacija civilnoga društva.

Trodnevni trening volonterki i volontera projekta “Zajedno možemo više!” održan je od 26. do 28. ožujka, 2015. godine u hotelu Terme Jezerčica, Donja Stubica.

Trening su vodile Antonija Hojt Ilić (prof. socijalne pedagogije), Paula Zore (prof. povijesti i komparativne književnosti) i Josipa Tukara (sociologinja), a kroz predavanja i vježbe u grupama obrađene su sljedeće teme: rodna ravnopravnost/feminizam, rodno uvjetovano nasilje, oblici i rasprostranjenost seksualnog nasilja, posljedice seksualnog nasilja, uloga organizacija civilnog društva u suzbijanju nasilja nad ženama, oblici pomoći i zaštite, Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja te metodologija rada s mladima.

Kao gošće izlagačice sudjelovale su i dr. sc. Maja Mamula (psihologinja, koordinatorica Ženske sobe) s predavanjem „Seksualno nasilje – situacija u Hrvatskoj“; Štefica Karačić (socijalna radnica, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika/ca), s izlaganjem Uloga centra za socijalnu skrb  u suzbijanju  nasilja nad ženama“ te Lana Peto Kujundžić (sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda, predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež), s izlaganjem „Materijalno i procesno pravo vezano za nasilje nad ženama (pravna i stvarna prava žrtava)“.

Sudionice i sudionici trodnevnog treninga su stekle/i i vještine te znanja kako izraditi i provesti edukativno-informativne radionice za osnovnoškolsku/srednjoškolsku populaciju te uključiti se i pridonijeti radu organizacija civilnoga društva u svojim lokalnim sredinama i zajednicama.

Projekt “Zajedno možemo više!” provode Ženska soba – Centar za seksualna prava (Zagreb) u partnerstvu s Centrom za žene Adela (Sisak), Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava (Slavonski Brod), Hrvatskom udrugom socijalnih radnika (Zagreb) i Udrugom sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež (Zagreb). Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske (www.strukturnifondovi.hr).