Ukazati i boriti se protiv svih oblika nasilja nad ženama, jedan je od ciljeva za koji se, između ostalog, zalažu članice Foruma žena SDP-a Nova Gradiška.

Tako su se i ove godine 22.09. 2016. tijekom prijepodneva okupile u središnjoj gradskoj ulici i simboličnom šetnjom i dijeljenjem promotivnih letaka nastojale ukazati na ovaj svakodnevni problem.

Zorica Popović, predsjednica Foruma žena SDP-a Nova Gradiška istaknula je društvo, od vrtića i škola, zdravstvenog sustava i socijalne službe do policije i pravosuđa treba na vrijeme poslati jasnu poruku da neće tolerirati one koji provode nasilje i da će zbog toga biti kažnjeni te da će se dati prilika za normalan život žrtvama nasilja.

U znak sjećanja na dan kada je, na Općinskom sudu u Zagrebu 22. rujna, policajac ubio sutkinju i svoju suprugu te ranio djelatnicu suda – u Hrvatskoj se obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tim povodom je 21. rujna u Velikoj vijećnici gradske uprave Slavonskoga Broda održana je tematska sjednica o zlostavljanju žena, a koju su zajednički organizirali Udruga Brod – grupa za ženska ljudska prava, Ženska soba – Centar za seksualna prava i Grad Slavonski Brod.

Članice udruge Brod predstavile u projekt i dosadašnje aktivnosti projekta u okviru kojeg se održavaju i tematske sjednice te istaknule donatore projekta. Na sjednici je javnosti i institucijama upućen apel za nužnost ratificiranja Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, dokumentu kojeg je Hrvatska 2013. godine potpisala, ali još uvijek nije ratificirala.

Tematske sjednice su sastavni dio projekta “Relevantne institucije i organizacije civilnog društva – glas za žrtve seksualnog nasilja” koji financira Europska unija i sufinancira Ured za udruge Vlade RH. Nositeljica projekta je Ženska soba, u partnerstvu s Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava i Gradom Slavonskim Brodom.

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Ženska grupa Korak Karlovac održala je javnu akciju 22.09. na Korzu u Karlovcu. Članice organizacije civilnog društva dijelile su knjige sa svjedočanstvima 12 žena koje su odlučile reći NE. Riječ je o pričama žena korisnica karlovačkog Skloništa za žene žrtve nasilja, koje su ugledale svjetlo dana u sklopu projekta “Siguran put ka neovisnom življenju”.

Članice organizacije su istaknule da je u Hrvatskoj lani od strane partnera ubijeno 11 žena. Zabilježeno je i isto toliko pokušaja ubojstva. Više od 30 žena svakoga dana trpi fizičko nasilje od sadašnjeg ili bivšeg supruga. U znak na 300 ubijenih žena žrtava nasilja u Hrvatskoj u proteklih 10 godina na karlovačkom Korzu je u zrak pušteno 300 crnih balona.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u spomen na ubijenu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, te ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Zločin je počinio Mato Oraškić tijekom brakorazvodne parnice na zagrebačkom Općinskom sudu.

Osim spomena na one čiji se životi više ne mogu vratiti, cilj današnje akcije je potaknuti sve one koje trpe nasilje da kažu – dosta. Predsjednica organizacije Mirjana Duduković istaknula je da nitko ne mora trpjeti nasilje, postoji netko tko će pružiti pomoć. U Karlovcu je to Ženska grupa Korak. Organizacija ima SOS telefon, savjetovalište i sklonište, psihološku i pravnu pomoć te besplatno zastupanje na sudu za žrtve nasilja.

U prostoru Ženske sobe – Centra za seksualna prava 20. i 21. rujna 2016. održana je Edukacija o mogućnostima i važnosti provođenja medijskih kampanja za predstavnice organizacija civilnoga društva.

Prvi dan edukacije vodile su predavačice iz Otvorene medijske grupacije (www.omg.hr) Anita Juka, Iva Markić i Laura Sinovčić koje su obradile teme definiranja cilja medijske kampanje, prednosti i nedostatka uspješnih medijskih kampanja, odabira ciljnih skupina, odabira poruke i komunikacijskih kanala, primjera inovativnih kampanja i primjeri dobre prakse te su pružile uvid u analiza medijskog prostora.

Drugi dan edukacije sastojao se od dva glavna dijela. Jutarnji dio bito je posvećen sastanku na kojem su prisustvovali novinari i novinarke medija s ciljem razmjene informacija i uspostave suradnje sa organizacijama civilnog društva. Jure Šulentić iz agencije za komunikacije i poslovno savjetovanje Lumos održao je predavanje o tome kako komunicirati s medijima.

U popodnevnom dijelu edukacije, sudionice su razvijale temelje nacionalne medijske kampanje s ciljem suzbijanja nasilja nad ženama i promocije uloge organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj. Razvoju kampanje prethodilo je predavanje Danijele Maričević, account direktorice reklamne agencije Imago, koja je sudionice uputila u izradu uputa za kreiranje kampanje te način komunikacije s reklamnim agencijama.

Edukaciju je vodila i moderirala Paula Zore, članica Ženske sobe.
Sudionice edukacije iskazale su zadovoljstvo sudjelovanjem na održanim aktivnostima koje će im uvelike pomoći u izradi i provedbi medijskih kampanja u organizacijama iz kojih dolaze.

Navedene aktivnosti su sastavni dio projekta „Novom snagom protiv nasilja nad ženama“ kojeg provode Ženska soba – Centar za seksualna prava (Zagreb) te sljedeće partnerske organizacije: Ženska udruga “IZVOR” (Tenja), Ženska grupa Karlovac „Korak“ (Karlovac) i Stígamót – Counselling and education center on sexual violence (Island, Reykjavík). Projekt je financijski podržavan od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, fondova Kraljevine Norveške i EEA fonda.

Prije sedamnaest godina na zagrebačkom su općinskom sudu ubijene tri i ranjena jedna žena. Počinitelj je bio suprug jedne od njih. Dan njihova ubojstva, 22. rujna, obilježavamo kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.  Ove godine Feministički kolektiv fAKTIV pozvao je novinare/ke i urednike/ce da posebnu pažnju posvete načinu pisanja o nasilju nad ženama te u svom mediju objave smjernice za izvještavanje o ovoj problematici.

U osvještavanju i senzibilizaciji javnosti, mediji igraju važnu, ako ne i ključnu ulogu. Ta uloga i utjecaj donose odgovornost – za formiranje javnog stava i pokretanje društvene promjene. Umjesto da budu saveznici žrtava nasilja i svih onih koji/e se protiv tog nasilja bore, mnogi mediji svojim izvještavanjem perpetuiraju pa i stvaraju atmosferu koja problem produbljuje. Žrtvama takva situacija otežava borbu te ih odvraća od prijavljivanja nasilja i traženja pomoći.

Zločini nasilja nad ženama (silovanja, ubojstva, premlaćivanja…) nisu “dobre priče” za crne kronike. To su zločini kojima svi odgovorni za kreiranje, objavljivanje i emitiranje medijskih sadržaja moraju pristupiti s posebnom pažnjom. Postoji gomila smjernica, priručnika, uputa – namijenjenih upravo svim medijskim radnicima i radnicama. Najvažnije sažete upute sadržavaju sljedeće:

“1. Što ćemo točno sa svim tim nepotrebnim detaljima?

Izbjegavajte pisati samo ‘sočne’ detalje priče klikova, čitanosti, gledanosti radi. Nije riječ o jednom slučaju, bitno je ukazivati na društvenu odgovornost i propuste institucija. Mediji mogu pomoći u kreiranju društva koje ne odobrava nasilje.

2. Gledajte širu sliku. Uključite brojke u tekst.

Umjesto nepotrebnih detalja, ubacite brojke. Prikažite statistiku kako bi se ukazalo na širu sliku i učestalost nasilja nad ženama. Brojkama izvršite pritisak na nadležne institucije – objavite statistike o neprijavljenim i prijavljenim zlostavljanjima žena, procesuiranim nasilnicima i izrečenim kaznama. Upozorite na rupe u sustavu i manjkave legislative. Više izvještavajte o sudskim praksama i pratite sudske postupke.

3. U nasilju nema ništa romantično ni tragično i jasno je tko je nasilnik. Ne opravdavajte ga!

Kad kao razlog nasilja navodite ‘bračnu svađu’ ili pišete o ‘tragičnom kraju jedne ljubavi’, zapravo govorite da se uopće ne radi o nasilju, nego o nečemu što se može staviti u kategoriju ljubavi te da oba aktera snose odgovornost. To nije istina. U slučajevima silovanja ne koristite riječi ‘seks’, ‘obljubio’, i sl., jer te riječi impliciraju pristanak. ‘Zločin iz strasti’ je isto tako neprihvatljiva sintagma. Ne implicirajte kako postoje situacije u kojima muškarci imaju pravo reagirati nasilno – time se solidarizirate s nasilnikom.

4. Piti alkohol nije zločin, silovati jest!

Koncentrirajte se na ponašanje počinitelja, ne na ponašanje žrtve. On je silovao, udario, ubio. Ona ima pravo odijevati se kako želi, piti alkohol, družiti se s kim želi. Ništa od toga nije kazneno djelo niti je nasilje posljedica ženina ponašanja. Žena nije kriva.

5. On nije zvijer, nažalost!

Nasilnike ne nazivajte čudovištima i zvijerima jer time pogodujete mitu kako nasilje čine neki ‘drugi’, neki izvan naše zajednice. Nasilnici nisu ‘drugi’, često su i vrlo cijenjeni članovi zajednice koja odobrava i prešućuje nasilje.

6. Tako miran i povučen susjed? Koga briga i kako je to relevantno? 

Javno mišljenje je znatno oblikovano kulturom silovanja – izjave i stavove počiniteljevih poznanika, obitelji i susjeda, kao i proizvoljno odabrana mišljenja važno je kritički prikazati – dobro je navode popratiti objašnjenjem zašto su problematični i što potiču.

7. Identitet žrtve se štiti. Osim ako ona ne traži drugačije. Ne otežavajte!

Ukoliko se objavljuje fotografija žrtve, njezino lice mora biti zamućeno ili žrtva treba biti fotografirana s leđa kako bi se izbjeglo prepoznavanje. Ime žrtve i pojedinosti po kojima bi mogla biti identificirana moraju ostati zaštićeni. Objavljivanje identiteta djeteta žrtve zabranjeno je zakonom. Potrebno je zatražiti dozvolu za objavljivanje onoga što je žrtva povjerila i objasniti joj kako će se koristiti informacije koje je dala.

8. Etnički i nacionalni identitet nasilnika je nebitan.

Izbjegavajte opise ili komentare koji sadrže ili navode na diskriminacijski stav prema određenim grupama, odnosno upućuju da je nasilje uobičajeno ili učestalo ponašanje osoba koje pripadaju nekim ‘drugim’ ili manjinskim grupama. Ne navodite njihov etnički, nacionalni i sl. identitet, jer ga ne navodite ni za pripadnike/ce ‘većinskih’ grupa.

9. Uklonite komentare čitatelja/ica koji su govor mržnje.

Upravljanje društvenim mrežama postalo je neizostavna karika u medijskoj industriji.  Budući da je javno mišljenje značajno oblikovano kulturom silovanja, komentari na društvenim mrežama često su puni osude i vrijeđanja prema – žrtvi. Takvi komentari trebaju biti uklonjeni u najkraćem roku.

10. Oprema prodaje, ali oprema i najviše šteti.

Posebno su važni konstrukti i izrazi korišteni u naslovu i podnaslovu jer se njima sugerira odnos publike prema sadržaju teksta. Kada kreirate naslov, razmišljajte o svemu gore navedenom. Dakle: bez senzacionalizma, bez seksizma, bez seksualiziranja, bez upitnika i izraza koji ukazuju na nevjerovanje žrtvi (navodno i sl.). Isto vrijedi i za fotografije, video-priloge te svu opremu koja prati tekst.”

fAKTIV je feministički kolektiv izrastao 2016. godine iz ad hoc inicijative “Preuzmite odgovornost za ubojstva žena” i organizacijskog odbora “Noćnog marša – 8. mart” s ciljem izvaninstitucionalnog djelovanja na stvaranju feminističke prakse kao dio šireg i solidarnog antikapitalističkog pokreta. Područje djelovanja fAKTIV-a obuhvaća borbu za radnička i socijalna prava žena, protiv rodno uvjetovanog nasilja prema ženama, te zalaganje za reproduktivna i seksualna prava, stoji na njihovoj Facebook stranici.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, obilježava se u spomen na 22. rujan 1999. kada su na zagrebačkom općinskom sudu ubijene tri žene – supruga u brakorazvodnoj parnici, njezina odvjetnica i sutkinja.

Osnovni cilj obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama je senzibiliziranje društva na problematiku nasilja nad ženama te slanje jasne poruke da živimo u društvu koje ne tolerira nasilje ni u kakvom obliku. Problem nasilja nad ženama ne smije ostati tajna već o toj temi treba javno govoriti, problem osvijestiti, a društvo i institucije, koje bi se time trebale intenzivno baviti, potaknuti na međusobnu suradnju i aktivnost.

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama udruga HERA u suradnji sa Policijskom upravom Koprivničko-križevačkom, Međuresornim županijskim timom za prevenciju nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, Povjerenstvom za ravnopravnost spolova te Udrugom osoba s invaliditetom „ Bolje sutra“ organizira u Koprivnici, 22.09. u četvrtak na Zrinskom trgu Javnu akciju senzibiliziranja javnosti na problematiku nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Javna akcija održat će se i u Križevcima 23.09. na Strossmayerovom trgu, u suradnji sa Policijskom postajom Križevci i Centrom za socijalnu skrb Križevci.

Vrijeme održavanja Javnih akcija je u vremenu od 10,00 – 12,00 h.

Tijekom javne akcije građani/ke će moći dobiti informacije o načinu prijave nasilja u obitelji, gdje i kome se žrtve mogu obratiti, gdje dobiti savjet i podršku, te će se dijeliti letci i edukativni materijali svih sudionika u akciji.

S.O.S. – savjetovanje, osnaživanje, suradnja (Virovitica) poziva sve zainteresirane osobe na radionica  će se održati u petak 16. rujna 2016. u Slatini u prostorijama Gradskog Društva Crvenog Križa Slatina, Braće Radića 13a, Slatina ,od 10.30 do 16.30 sati.

Cilj radionice je proširiti znanje predstavnika organizacija civilnoga društva s područja Virovitičko – podravske županije osnovama izrade projektnog prijedloga koji se ne upućuju na Europske fondove nego domaće donatore, tijela državne uprave, zaklade, tvrtke, banke, veleposlanstva u RH i slično. Tijekom radionice obuhvatit ćemo strukturu projektnog prijedloga, način popunjavanja opisnog obrasca i obrasca proračuna, korake u izradi projektnog prijedloga, te definiranje ciljeva, rezultata i aktivnosti.

Radionicu će voditi  djelatnici/e Centra za civilne inicijative. Broj sudionika je ograničen na 20. Radionica je organizirana u sklopu programa E-misija^*.

Zainteresirane osobe se mole da prijavu pošaljete najkasnije do četvrtka 15.09.2016. u 12.00 sati na e-mail: sos@e-misija.info ili se najavite na broj telefona 033 721 500 (Valentina).

Kriterij odabira polaznika/ca za radionicu bit će redoslijed prijave za radionicu. Svi prijavljeni/e na radionicu dobit će obavijest da li je njihova prijava prihvaćena ili ne.

Kod prijave su potrebni slijedeće podatke: Ime i prezime prijavitelja/ice, naziv organizacije iz koje dolazite, kontakt telefon i e-mail adresu.

*E-misija je dio cjelovitog Programa regionalnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica u Republici Hrvatskoj kojeg zajednički provode organizacije: Centar za civilne inicijative, IKS-Udruga za promicanje informatike, kulture i suživota, Savez za pravedno društvo i S.O.S. telefon – Poziv u pomoć  u partnerstvu i uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Centar za ženske studije (Zagreb) poziva sve zainteresirane na prijavu za ovogodišnji obrazovni program Centra za ženske studije. Prijava se sastoji od pisanoga životopisa i kraćega pisanog obrazloženja interesa za program (do 1 kartice teksta). Uz osnovne podatke u životopisu potrebno je navesti podatke o formalnom i neformalnom obrazovanju, studentskom, profesionalnom statusu/zanimanju te dosadašnje interese iz područja ženskih/rodnih ili feminističkih teorija i praksi.

Prijave možete slati na obrazovni@zenstud.hr
Rok za prijavu traje od 12. rujna 2016. do 25. rujna 2016.

Odabir ćemo učiniti na temelju pristiglih prijava i obavljenoga razgovora, nakon čega ćemo obavijestiti o detaljima provedbe programa koji će početi 24. listopada 2016.

Participacija za dvosemestralni program iznosi 800,00 kuna. Program će se odvijati dva puta tjedno, ponedjeljkom i srijedom od 17 – 21.00 sati, od listopada, 2016. do svibnja, 2017. godine u Centru za ženske studije, Dolac 8, Zagreb, a mogućnost redovitog pohađanja nastave je jedan od osnovnih kriterija odabira budućih polaznica i polaznika.

Voditeljica obrazovnog programa je doc. dr. Ankica Čakardić, a koordinatorica Andreja Gregorina.

Centar za ženske studije zadržava pravo na eventualne izmjene programa.
Detaljnije informacije mogu se dobiti putem e-pošte: obrazovni@zenstud.hr ili na web-stranici Centra.

U sklopu projekta “LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu”, udruge Prostor rodne i medijske kulture K-zona, BRID – Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Lezbijska organizacija Rijeka – LORI i Zora; u suradnji s udrugama Zagreb Pride i Trans Aid te uz podršku Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova provodi prvo istraživanje među LGBTI zaposlenicima/cama.

Cilj je istraživanja prikupiti podatke o trenutnom stanju radnih uvjeta LGBTI osoba, kao i podići svijest o važnosti implementacije anti-diskriminacijskih praksi u radnom okruženju. Istraživanje LGBTI zaposlenika/ca prvo je takve vrste koje se provodi u Hrvatskoj, a između ostalih ispituje pitanja otvorenosti o orijentaciji i/ili seksualnom i rodnom identitetu na radnom mjestu, pitanja o partnerskom statusu i stavove kolega i nadređenih, prepreke s kojima se suočavaju na poslu vezanih za njihovu orijentaciju, identitet i izražavanje; instrumente suzbijanja diskriminacije na radnom mjestu ali i iskustva uznemiravanja na poslu te prijavu istih.

Istraživanje je za ispitanike/ce u potpunosti anonimno; a rezultati će se koristiti isključivo u svrhe zagovaračkih aktivnosti unutar projekta “LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu”. Kako bi istraživanje rezultiralo reprezentativnim uzorkom, na ispunjavanje su pozvane su LGBTI osobe zaposlene u javnom, civilnom i privatnom sektoru. Upitnik mogu ispuniti i osobe koje nisu trenutno zaposlene, ali imaju prethodno radno iskustvo; kao i osobe koje rade za više poslodavaca s različito sklopljenim ugovorima.

Upitnik sadržava 40-tak pitanja, a ispunjavanje upitnika traje do 30 minuta. Upitnik se može pronaći na ovom linku (https://www.surveymonkey.com/r/TS8QPGC).

Za više informacija o projektu pratite službenu web stranicu Ravnopravnost.lgbt.

Udruga PaRiter poziva na otvoreno snimanje prve epizode emisije o ravnopravnosti spolova ‘Radioaktivna’, koje će se održati u caffe baru Dnevni boravak u Rijeci (Ciottina 12a), u srijedu, 14. rujna u 17 sati. O ženskim kvotama na izbornim listama za parlamentarne izbore, s voditeljicom emisije Marinellom Matejčić, razgovarat će dr. sc. Sanja Barić i Sandra Krpan, saborska zastupnica.

Emisija će biti emitirana na Radio Korzu, u ponedjeljak, 19. rujna u 15 i 15 sati, što će ujedno biti i redovni termin za razgovore o rodnoj ravnopravnosti na valovima ove radio postaje.

Emisija će slušateljima predstaviti osnovne informacije o feminizmu, diskriminaciji, ženskim pravima, a osim toga javnost upoznati s radom žena iz područja znanosti, novinarstva, aktivizma, umjetnosti, politike, sporta, gospodarstva itd.

Prva radio emisija bit će orijentirana na trenutno najvažniju temu u društvu: izbore, odnosno žene na listama. Bez ravnopravnog sudjelovanja muškaraca i žena u procesima donošenja odluka u javnom i političkom životu nema moderne demokracije. Ponekad nam je teško i zamisliti kroz što su sve morale prolaziti naše prethodnice u proteklih dvjesto godina boreći se za svoja ženska i ljudska prava.

U emisiji će se razgovarati o primjerima dobre prakse, o tome jesu li kvote jedini i ispravan način za ujednačavanje broja žena i muškaraca na listama, gdje su žene na ovim izvanrednim izborima.