U sklopu akcije ”10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava” jučer, 3. listopada 2016. s početkom u 14 sati u ”Akvariju” Studentskog centra na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, a u organizaciji udruge PaRiter i Centra za ženske studije Filozofskog  fakulteta Sveučilišta u Rijeci održan je okrugli stol s temom ”Kako akademska i aktivistička zajednica mogu utjecati na prepoznavanje i ostvarivanje reproduktivnih prava građanki”.

Gošće okruglog stola bile su: prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci i direktorica Centra za napredne studije jugoistočne Europe (CAS SEE) Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, viša asistentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakultete Sveučilišta u Rijeci i voditeljica Centra za ženske studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Brigita Miloš, docentica na studiju ”Gluma i mediji” Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci i izvršna direktorica Centra za napredne studije jugoistočne Europe (CAS SEE) Sveučilišta u Rijeci doc. dr. sc. Sanja Bojanić, docentica na Katedri za kazneno pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci doc. dr. sc. Dalida Rittossa te predstavnica mreže ”Astra Youth” i članica udruge PaRiter’ Marinella Matejčić.

Nakon odgovaranja na pitanja iz publike i rasprave, sudionice okruglog stola složili su se kako treba uspostaviti model trajne komunikacije Sveučilišta u Rijeci i udruga riječkog područje koje se bave ovim pitanjima, jer bi, npr. studenti mogli pisati seminarske ili završne radove ili projekte u sklopu nekih kolegija koji bi donosili statističke podatke, na koje bi se onda aktivisti mogli pozivati, a to bi im ujedno i pokazivalo smjerove pojedinih djelovanja. Također, zaključeno je kako pripadnici ”pro life” struje ili ”Markićkini aktivisti” imaju jako financijsko zaleđe, s kojim je teško boriti se, uz limitirana sredstva udruga civilnog sektora te da je očito potrebno opet iz defanzive prijeći u ofanzivu, jer i suprotna strana djeluje na agresivan način te ustrajno i kontinuirano, oslanjajući se na znanstvene podatke, informirati javnost na terenu o ovim nažalost ponovno aktualnim temama.

Oko 400 građanka i građana okupilo se u ponedjeljak navečer u centru Zagrebu kako bi izrazili solidarnost i podršku ženama u Poljskoj, koje su 3. listpada organizirale veliki opći štrajk.

Kako su građanke Poljske suočene s opasnošću potpune kriminalizacije pobačaja, inicijativa Obrani pravo na izbor organizirala je akciju podrške po uzoru na ostale europske gradove koji su se solidarizirali sa ženama u Poljskoj.

Aktivistkinja za reproduktivna i seksualna prava žena Poljakinja Karolina Więckiewicz obratila se okupljenima u Varšavskoj. Upozorila je kako u Poljskoj ne smije biti prihvatljivo ništa manje od onoga što u ovom trenutku ima Hrvatska, iako je svjesna da i ovdje postoje klerikalne i konzervativne tendencije koje žele abortus učiniti nedostupnim. Članice Le Zbora zapjevale su Ay Carmela.

“Mnoge žene i djevojke u ovoj zemlji osjećaju da nemaju nikakvu moć, da nisu ravnopravne i da nemaju pravo na vlastito mišljenje. Ovo je prilika da nas se vidi, ali i da nas se čuje”, kazala je Magda Staroszczyk, koordinatorica štrajka. Naime, u više od 60 poljskih gradova organiziran je opći štrajk žena. Žene nisu otišle na svoja radna mjesta i predavanja, nisu obavljale svoje svakodnevne aktivnosti. Odjevene u crno izišle su na ulice svojih gradova i poručile vladi, koja je desna i represivna, da će je srušiti ako ne odustanu od spornih izmjena zakona.

Štrajk je inspiriran Crnim ponedjeljkom kada su u listopadu 1975. žene na Islandu prosvjedovale protiv ekonomske nejednakosti te ih je tog dana 90 posto odbilo raditi, kuhati i brinuti se o djeci.

Poljska već sad ima jedan od najrestriktivnijih zakona u Europi po pitanju abortusa. Naime, u Poljskoj je 1993. godine usvojen sadašnji zakon dopušta pobačaj samo u slučajevima silovanja ili incesta, ako trudnoća predstavlja rizik za zdravlje majke ili ako je fetus teško deformiran. Dakle, i ovako jedan od najrestriktivnijih zakona vladajuća desničarska stranka Pravdo i pravda želi još postrožiti, odnosno pobačaj učiniti apsolutno nedostupnim.

Novi zakon želi kriminalizirati i te slučajeve, te kazniti žene i do pet godina zatvora u slučaju prekida trudnoće. Liječnici/e koje će izvoditi zahvat, također mogu biti kažnjeno gonjeni/e te im prijeti zatvorska kazna.

Zemlja s 38 milijuna stanovnika ima manje od 2.000 legalnih abortusa godišnje, ali skupine za ženska prava procjenjuju da se čak 100.000 do 150.000 takvih zahvata obavi ilegalno ili u inozemstvu. Međutim, ispitivanje javnog mišljenja pokazalo je da 74% građana i građanki Poljske želi da postojeći zakon ostane na snazi. Kritičari/ke zakona boje se da bi čak i žene kojima se dogodi spontani pobačaj mogle biti pod kriminalnom sumnjom ako se usvoji ovakav zakon.

Žene su na štrajku odlučile nositi crninu u znak žalovanja zbog gubitka reproduktivnih prava, ali i u znak upozorenja da bi donošenje ovakvog zakona mnogo rezultirati gubitkom života značajnog broja žena.

Uz podršku IN Fondacije i Kulturnog centra Gradiška, Udruga “Most” 19. i 20. rujna organizirala je dvodnevni trening za projektne partnere Dnevnog centra Gnijezdo Gradiška. Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander vodila je trening na kojem je sudjelovalo15 polaznika – predstavnici osnovnoškolske psihološke i pedagoške struke, predstavnici Centra za socijalni rad iz Gradiške i Laktaša, predstavnici Centra za zaštitu mentalnog zdravlja te predstavnici Opšte Bolnica Gradiška.

Cilj treninga bio je preuzimanje aktivne i jasno definirane uloge stručnjaka u lokalnoj zajednici po pitanju otkrivanja i rada s djecom za koju postoji sumnja na seksualno zlostavljanje. Uz vodstvo profesorice Buljan Flander sudionici su usvojili i utvrdili znanja o definiranju seksualnog zlostavljanja djece, kriterijima njegovog utvrđivanja, utjecaju seksualnog zlostavljanja na dobrobit djece, pristupu radu sa seksualno zlostavljanom djecom sukladno njihovoj dobi, razvojnoj fazi i osobnim karakteristikama te kognitivno-bihevioralnoj terapiji usmjerenoj na traumu.

Sudionici su pozvani u stručni posjet Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba, gdje će imati priliku pobliže upoznati rad multidisciplinarnog tima.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić je već u nekoliko navrata javno upozoravala na tzv. problem femicida kao i na brutalizaciju nasilja nad ženama koje iz sfere prekršajnog sve više seli u sferu kaznenog prava, te u sve većem broju slučajeva završava tragično – ubojstvima žena od strane njima bliskih muškaraca, a zatim najčešće i samoubojstvima muškarca. Prema policijskoj statistici, u prvih osam mjeseci ove godine na području Republike Hrvatske od ukupno 90 zabilježenih ubojstava i pokušaja ubojstava (22 ubojstva i 68 pokušaja ubojstva) njih 22 počinjeno je na štetu osoba ženskog spola, dok je od tog broja 11 osoba ženskog spola i ubijeno.

Dva najnovija ubojstva žena od strane njima bliskih muškaraca nisu dio navedene statistike što brojku ubijenih žena u ovoj godini podiže na 13. Jedno ubojstvo dogodilo se na području Splita (suprug ubio suprugu pa pokušao ubiti sebe), a drugo u blizini Krapine (sin ubio majku). Naime, u oba navedena slučaja nasilje nad ženama bilo je prisutno od ranije te poznato nadležnim institucijama. Međutim, u oba slučaja nasilnici su se za ranije nasilje „izvlačili“ uglavnom bez zatvora i/ili s blagim, isključivo novčanim kaznama. Pravobraniteljica ponovo upozorava sve nadležne institucije, prvenstveno policiju, državno odvjetništvo i sud, na uzroke porasta nasilja nad ženama kao i na uzroke porasta broja ubojstava žena od strane njima bliskih muškaraca.

Pravobraniteljica prvenstveno skreće pozornost svim nadležnim institucijama uključenim u suzbijanje i procesuiranje nasilja nad ženama kako se svako nasilje nad ženama smatra oblikom spolne diskriminacije sukladno Deklaraciji UN-a o uklanjanju nasilja nad ženama (donesena 20.12.1993.) koju je Republika Hrvatska ratificirala još 2001. godine. Uz deklaraciju, Republika Hrvatska ima obvezu primjenjivati i UN-ovu Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (NN 03/01) te Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe s pripadajućim provedbenim protokolima.

Pravobraniteljica opetovano upozorava da je još 22. siječnja 2013. godine, Republika Hrvatska potpisala Konvenciju o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja (tzv. Istanbulska konvencija) no da istu još nije ratificirala za razliku od većine zemalja u okruženju, od kojih neke nisu još ni članice Europske unije. Stoga, Pravobraniteljica poziva nadležne na hitnu ratifikaciju ove Konvencije. U preambuli navedenog dokumenta nasilje nad ženama definirano je kao „rodno uvjetovano nasilje“ i „sredstvo dominacije muškaraca nad ženama“. Konvencija ujedno predstavlja i prvi međunarodni ugovor koji daje definiciju roda te traži od država koje su je ratificirale da urede svoj zakonodavni sustav i sustav suzbijanja, procesuiranja i kažnjavanja nasilja nad ženama na način da on bude jasan, precizan i učinkovit.

Pravobraniteljica drži da politika nulte tolerancije prema nasilju nad ženama za koju se Republika Hrvatska opredijelila znači najstrože kažnjavanje svakog počinitelja nasilja te potpuno odsustvo primjene odredbi o sporazumijevanju o krivnji i/ili o svrhovitosti pokretanja kaznenog progona, odnosno odredbi o ublažavanju kazni nasilnicima. Prema stajalištu Pravobraniteljice, jedino se ovakvim tumačenjem načela nulte tolerancije prema nasilju nad ženama ono može efikasno suzbijati te potencijalnim počiniteljima slati nedvojbena poruka o potpunoj društvenoj neprihvatljivosti bilo kojeg oblika nasilničkog ponašanja nad ženama.

Također, Pravobraniteljica upozorava da je u svom radu uočila kako je problem blagog kažnjavanja nasilnika ili neprepoznavanja nasilja nad ženama, nerazlikovanja žrtve od počinitelja, odnosno kasnog i neadekvatnog reagiranja na nasilje, uglavnom posljedica loše izobrazbe o ovom fenomenu i to baš onih osoba koje su odgovorne za suzbijanje, procesuiranje i kažnjavanje nasilja nad ženama. U tom smislu, Pravobraniteljica već godinama provodi edukativne seminare u suradnji s policijskom i pravosudnom akademijom te određenim obrazovnim ustanovama. No, naglašava kako se u izobrazbu i edukaciju o ovom fenomenu trebaju uključiti svi društveni dionici, prvenstveno cjelokupni obrazovno-stručni kadar koji mora ponuditi sustavnu i adekvatnu naobrazbu o nasilju nad ženama dobno prilagođenu edukaciji svih subjekata odgojno-obrazovnih procesa unutar svih faza redovnog i stručnog obrazovanja.

Dana 30. rujna 2016. godine u prostoru Volonterskog centra Osijek održan je okrugli stol „Prevencija seksualnog nasilja nad i među mladima“. Okrugli stol su organizirali Dječji dom SOS – Dječje selo Ladimirevci i Ženska soba – Centar za seksualna prava iz Zagreba.

Okrugli stol je organiziran s ciljem predstavljanja „Preporuka za provođenje preventivnih programa prevencije seksualnog nasilja u školama“. Preporuke su nastale kao rezultat provedbe 54 prevencijske radionice za 1089 djece i mladih te 25 predavanja za 300 osoba od strane profesora i profesorica s područja Požeško – slavonske i Bjelovarsko – bilogorske županije te stručnih suradnika i suradnica Dječjeg doma SOS – Dječjeg sela Ladimirevci, a u koordinaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava.

Na okruglom stolu su govorili/e Zoran Relić, ravnatelj Dječjeg doma SOS – Dječjeg sela Ladimirevci koji se osvrnuo na „Prevencijske programe o seksualnom nasilju u SOS dječjem selu Ladimirevci“ istaknuvši dobre primjere prakse. Anamaria Drožđan – Kranjčec je ispred Ženske sobe predstavila projekt „Sigurni od nasilja“, u okviru kojeg se i održava okrugli stol te same Preporuke kao rezultat projekta. Krešimir Makvić, zagovaratelj dječjih prava u Udruzi SOS Dječje selo Hrvatska predstavio je aktivnosti SOS Kinderdorf Internationala i udruge SOS Dječjeg sela Hrvatska.

Predstavnice partnerske organizacije na projektu iz Ekonomske i turističke škole Daruvar, ravnateljica Dinka Kavalir i pedagoginja Davorka Šorak govorile su više o prevencijskim programima i prevenciji seksualnog nasilja u odgojno – obrazovnim ustanovama, dok je Mirjana Bilopavlović, koordinatorica Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ iz Pakraca predstavila prevencijske programe i zalaganja za prevenciju seksualnog nasilja u lokalnim zajednicama. Istaknula je primjere dobre prakse senzibilizacije i osvještavanja koje organizacija civilnog društva „Delfin“ provodi na području Lipika, Pakraca i šire.
Gospodin Darko Laksar je ispred Ureda pravobraniteljice za djecu u Osijeku predstavio rad ureda pravobraniteljstva na području prevencije seksualnog nasilja nad i među mladima te važnost zalaganja za uvođenje prevencijskih programa u odgojno – obrazovne ustanove. Predstavnica Ivana Milas iz Nansen dijalog Centra u Osijeku je predstavila GOOD inicijativu i njihovo zalaganje za uvođenje Građanskog odgoja u školski kurikulum.

Na okruglom stolu su sudjelovali/e predstavnici/e državnih institucija i tijela, odgojno – obrazovnih ustanova, organizacija civilnog društva te zainteresirani građani i građanke.

Okrugli stol je završni dio projekta „Sigurni od nasilja“ koji financijski podržava Ministarstvo socijalne politike i mladih Republike Hrvatske. Projekt vodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnersku s Dječjim domom SOS – Dječje selo Ladimirevci i Ekonomskom i turističkom školom Daruvar. Suradnici na projektu su Centar za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“.