Četrnaestu godinu zaredom Human Rights Film Festival kroz niz filmskih uradaka domaću će javnost potaknuti na promišljanje i djelovanje. 14. HRFF, festival angažiranog i autorskog filma održat će se od 5. do 11. prosinca u kinu Europa i MM centru Studentskog centra u Zagrebu te od 8. do 12. prosinca 2016. u riječkom Art-kinu Croatia.

Glavni filmski program uključuje 30 igranih i dokumentarnih filmova recentne svjetske produkcije, te će tako publika upravo na HRFF-u imati priliku premijerno pogledati neke od najzanimljivijih i najzapaženijih filmova godine. Ovogodišnji novitet festivala jest prikazivanje programa na još jednoj lokaciji, točnije povratak u prostor Studentskog centra (u kojem se Festival prvih nekoliko godina i održavao), nedavno digitalizirani Multimedijalni centar koji predstavlja idealnu i adekvatnu lokaciju za dio eksperimentalno-dokumentarnog programa. 

Ovogodišnje festivalsko izdanje bavi se aktualnim društvenim i općim temama: izbjeglicama i izbjegličkom krizom (Havarija Philipa Scheffnera; Ta’ang Wanga Binga; Sunce, sunce me zaslijepilo Anke&Wilhelma Sasnala), suočavanjem s prošlošću (Egzil Rithyja Panha, AusterlitzSergeja Loznice, Neruda Pabla Larraina) i ženskim pravima, odnosno ženskim pogledom na pitanja rase, siromaštva, gentrifikacije (Put nalik snu Angele Schanelec, Priče iz IllinoisaDeborah Stratman, Ukratko Natalie Bookchin, Neke žene Kelly Reichardt).

HRFF i ove godine nastavlja pratiti i podržavati rad vodećih svjetskih angažiranih autora pa u skladu s time program uključuje najnovije uratke Lava Diaza, Wanga Binga, Pabla Larraina – jedan od ciljeva festivala je svakako kontinuitet u predstavljanju radova ponajboljih svjetskih autora, čemu u prilog ide zastupljenost spomenutih redatelja u proteklih nekoliko godina u festivalskom programu. Spomenuti autori ove su godine na najvećim svjetskim festivalama, ali i kod kritike i publike konačno prepoznati i priznati kao vodeći sineasti svjetske autorske kinematografije, a osim njih tu su i novi filmovi “starih gostiju” Festivala: Sergeja Loznice, Joachima Lafossea, Irae Sachsa, Rithyja Panha, Alberta Serrae…

Renomirani čileanski redatelj Pablo Larrain ove se godine predstavlja filmom Neruda koji prati politički put slavnog pjesnika. Krajem 40-ih godina prošlog stoljeća, Neruda je doživljavao vrhunac književne, ali i društvene karijere. Ovaj dobitnik Nobelove nagrade za književnost, nakon izbora predsjednika Gonzáleza Videle, ulazi u čileanski parlament kao senator na komunističkoj listi. Nakon što je optužio vladu za izdaju Komunističke partije, uskraćen mu je mandat i raspisana tjeralica. Njegovo uhićenje preuzima tadašnji šef čileanske policije Oscar Peluchonneau (Gael Garcia Bernal), a Neruda i njegova supruga pokušavaju napustiti zemlju, što im na kraju i polazi za rukom. U Parizu, Neruda s vremenom postaje književna legenda i simbol slobode. Film je čileanski kandidat za Oscara u kategoriji za najbolji strani film.  HRFF je dosad prikazao nekoliko Larrainovih uradaka: Post mortem 2011., Ne 2012. te Klub 2015.

Wang Bing najznačajniji je kineski dokumentarist posljednjeg desetljeća, a ovogodišnje festivalsko izdanje donosi njegova dva posljednja uratka: Ta’ang  i Gorka nadnica koji govore o temi migracije. Ta’ang donosi portret nasilne migracije, koju su zbog eskalacije građanskog rata u planinskim graničnim regijama Mijanmara i Kine tamošnji stanovnici morali proći. U Gorkoj nadnici, nagrađenoj nagradom Orizzonti za najbolji scenarij na ovogodišnjoj venecijanskoj Mostri, protagonisti su migranti koji u veliki grad u istočnoj Kini pristižu u potrazi za boljim životom; no umjesto ostvarenja sna o boljoj budućnosti, čekaju ih izuzetno loši uvjeti života te ih redom uvode u nasilne i tiranske odnose. Bingov rad je na HRFF-u dosad bio predstavljen kroz filmove Otac i sinovi 2014.  i Tri sestre 2012.

Djeca oluje, knjiga prva dokumentarni je film filipinskog autora Lava Diaza, u kojem se fokusira na razarajuće posljedice katastrofalnog tajfuna Haiyan na filipinskom otoku Tacloban. Spomenuti tajfun uzrokovao je smrt sedam tisuća ljudi, a nekoliko mjeseci nakon nesreće, Diaz je posjetio mjesto nesreće i snimao život tamošnje djece. Lav Diaz je jedan od najzanimljivijih redatelja suvremenog filma, koji među filmofilima već godinama uživa kultni status, a priznanje kod međunarodne struke i šire publike dobio je za nekoliko posljednjih uradaka (posljednji njegov film Žena koja je otišla osvojio je ove godine Zlatnog lava u Veneciji, a Iz vremena koje prethodi 2014. Zlatnog leoparda u Locarnu). HRFF je dosad prikazao nekoliko Diazovih filmova:  Iz vremena koje prethodi 2014, Norte – kraj povijesti 2013. te Leptiri nemaju sjećanja 2009.

Pored filmskog programa, popratni festivalski program uključuje niz diskusija, a kao i prethodnih godina, festival se realizira u suradnji s partnerima iz brojnih drugih ljudsko-pravaških organizacija, kao i državnih institucija. Posebno ističemo višegodišnju suradnju s Uredom Europskog parlamenta vezanu uz nagradu Saharov za slobodu misli koju svake godine dodjeljuje Europski parlament, a koja će se ove godine odvijati u obliku Akademije Saharov.

Human Rights Film Festival pokrenut je 2002. godine s ciljem promicanja kulture ljudskih prava, a organiziraju ga Multimedijalni institut i Udruženje za razvoj kulture “URK”.

Ulaz na sve projekcije i popratna događanja 14. Human Rights Film Festivala je besplatan.

Podijeli na...

Učenički dom Maksimir, Zagreb, u okviru preventivnog programa “Stanica za nenasilje”, obilježio je Međunarodni dan tolerancije i Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama „KONZULTACIJAMA IZ TOLERANCIJE“ i postavljanjem info-pulta s brošurama, letcima i drugim informativnim materijalima pomoću kojih se učenici i učenice mogu informirati i učiti o ljudskim pravima, toleranciji, medijaciji, aktivizmu, rodnoj ravnopravnosti itd.

Aktivnosti „Konzultacija“ uključuju radionice „Živim svoja prava“ i  „Nasilne veze su bezveze“  kao i istoimeni kviz, a završile su na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, na poziv CESI – Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanja, sudjelovanjem na diskusiji mladih edukatora/ica o svojim iskustvima u radu s vršnjacima i vršnjakinjama i otvaranjem izložbe učeničkih fotografija “Nasilne veze su bezveze” u probnoj kuci IKEA.

Podijeli na...

Prošlog tjedna je u Rijeci održan razgovor “O majkama i kćerima s Mirom Furlan” i to povodom skorašnje premijere Jesenje sonate Ingmara Bergmana u HK Ivan pl. Zajc u Rijeci. Uz Miru Furlan, riječka je ekipa imala priliku poslušati što na temu imaju za reći beogradska dramaturginja Olga Dimitrijević, dr.sc. Sanja Milutinović Bojanić te dr.sc. Brigita Miloš.

Prostor Akvarija u riječkom Kampusu na Trsatu bio je solidno ispunjen ljudima kada je Brigita Miloš, moderatorica događaja, predstavila gošće, ali i dala kontekst cijelom razgovoru: tema su majke i kćeri, a od publike se očekuje aktivan aranžman u razgovoru.

Odnos majke i kćeri se ralizira na jedan specifičan način i obilježen je kao “ženski odnos”, što se može nazvati kamenom smutnje feministike. “Majke i kćeri su uvijek arhetipska slika ženskog odnosa, odnosa koji isključuje ono muško i  time, kažu neke feminističke autorice, subverzivnog odnosa koji se zatim odvija izvan nekakve patrijarhalne matrice.” – tim riječima Miloš je otvorila raspravu.

Olga Dimitrijević je rekla kako kada bismo ljuštili sloj po sloj odnosa, došle bi do tog jednog užasno tamnog trenutka u kojem se otkriva koliko je jednoj ženi jedva dozvoljeno, odnosno koliko strahovito se mora boriti da bi se iskazala, koje su posljedice za to u njezinoj kući? Koliko je sve što se s njom događa određeno društvom, a koliko onim emocijama koje se događaju između majki i kćeri te koliko smo zapravo ograničeni društvenim uvjetovanjem toga što žena smije i što ne smije i što se dogodi ako se te granice prijeđu? Radi svega toga je očito da će žena napraviti grešku u tim odnosima i to je zapravo duboko feministički moment, moment gubitka očekivanja od djece prema majci i obrnuto.

Moment puštanja i opraštanja feministička je solidarnost. Ako majka u potpunosti ne posveti sebe svojoj djeci, nije dobra majka. Do koje mjere se mlade žene moraju truditi izaći iz majčine sjene i koliko su naši životi prožeti tajnama naših majki, baka i prabaka? Dimitrijević je s okupljenima podijelila crticu o svojoj babi koja je na samrtničkoj postelji, u kaotičnim monolozima ispričala pripovijest svojeg života i života svojih obitelji koje je njezina snaha, Olgina majka, zapisivala. Nakon smrti majke, Olga ih pronalazi i trenutno nastoji “urediti” bilješke, pitajući se koliko su događaji u umu babe premašili stvarnost, na koji način je njezina majka to bilježila i koje će zaključke izvesti iz svega.

“Mene u cijeloj ovoj priči najviše vuče riječ “emancipacija”. Kako se to majka “emancipira” od svojeg djeteta i kako se dijete emancipira od roditelja, odnosno kćer od majke, i majke od kćeri.” – izjavila je Bojanić. “Kako ta ‘gramatika’, sa svim pravilnim i nepravilnim glagolima, svim učenim i naučenim, stečenim obrascima ponašanja, ali i onime što je naša intencija, ono što svaki odnos čini jedinstvenim i tamo gdje smo kreativni. Gdje taj stereotip majka-kći dobije tu dimenziju u kojoj postaje kreativna i iz koje se onda događa “afektivni status” iz kojeg se dogodi ljubav. Kako bi se definiralo to ljubavno stanje?

Kao logičan odgovor na pitanja Sanje Bojanić nadovezuje se trenutak u kojem Mira Furlan čita pismo svoje majke, pismo u kojem joj ona prezentira majčinsku ljubav u svom obimu, uz poneki duhoviti element i puno brige, uz neizostavnu kreativnost odnosa kojeg spominje Bojanić u svojoj izjavi/pitanju.

Iako je razgovor propustio naglasiti element društvenog pritiska na specifične odnose između  majki i kćeri, odnosno ranije spomenute patrijarhalne obrasce kao jednog od uzroka napetosti na mikro-razini, Olga Dimitrijević je fantastično naglasila moment feminističke solidarnosti i oprosta koji bi u svakom pogledu trebao biti nit vodilja izgradnje kako međuobiteljskih, tako i  odnosa između majki i kćeri. Snimka cijelog razgovora dostupna je na web-stranici Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, odnosno na ovom linku.

Podijeli na...

Centar za građanske inicijative Poreč je 25.studenog 2016. organizirao javnu akciju povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Poručili su:

“Danas smo ovdje da ukažemo na količinu i brutalnost nasilja koje se u ovoj državi svaki dan događa ženama. Na nasilje se odgovorni oglušuju. Ovom instalacijom želimo im pomoći da vizualiziraju masu nasilja protiv žena i da problem shvate ozbiljno te da prepoznaju svoju ulogu u, doslovno, promociji nasilja.

Svaka treća žena je u svom životu bila žrtva nasilja. U Hrvatskoj svaki mjesec jednu ženu ubije njen sadašnji ili bivši partner! To nam govori brojka o ubijenim ženama u posljednjih 7 godina.

Prošle godine 9775 žena prijavilo je nasilje u obitelji u Hrvatskoj! Ako uzmemo u obzir da 90% nasilja ostaje neprijavljeno, dolazimo do brojke od 100 000 žena koje su svake godine žrtve nasilja u Hrvatskoj! Zašto ne prijavljuju nasilje? Jer ne vide smisla! Jer institucije i država ne radi ništa kako bi žene zaštitila! Štoviše, ukoliko žene prijave nasilje, policija, sudstvo, centri za socijalnu skrb ih šikaniraju, omalovažavaju, vrijeđaju, prijavljuju i njih te bivaju dvostruko viktimizirane.

Žene nemaju povjerenja u institucije jer institucije ne rade ništa što bi ženama pomoglo!

Država i institucije pomažu nasilnicima i ubojicama žena! Pomažu im malim ili nikakvim kaznama, pomažu im puštanjem na slobodu kako bi dokrajčili ono što su naumili, a to je ubojstvo žene!

I zato tražimo od države da ratificira Konvenciju Vijeća Europe o borbi i sprječavanju nasilja nad ženama i djevojčicama, takozvanu Istanbulsku konvenciju, i da izdvoji proračunska sredstva kako bi se na sustavan način pomoglo žrtvama nasilja. Pozivamo državu da preuzme odgovornost za femicid koji se u ovoj državi događa!

Dosta je nasilja protiv žena, dosta je mrtvih žena!“

Podijeli na...

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u Zagrebu, Poreču i Splitu organizirano je nekoliko prosvjednih akcija i kampanja kojima su aktivisti i aktivistkinje odali počast ženama žrtvama nasilja, poručivši kako država mora preuzeti odgovornost za ubojstva žena, poraditi na sprječavanju rodno uvjetovanog nasilja te hitno ratificirati Istanbulsku konvenciju.

Feministički kolektiv fAKTIV u četvrtak je prosvjednom akcijom na Cvjetnom trgu u Zagrebu upozorio kako su posljednja dva mjeseca ove godine četiri žene ubijene od strane njihovih sadašnjih ili bivših partnera.

„Drugi put ove godine stojimo ovdje kako bismo odale počast ženama koje su ubili njihovi partneri, supružnici i bliski članovi obitelji kao i ženama čija imena ne znamo, čija su ubojstva zataškana i neprocesuirana. Ovdje smo kako bismo još jednom prozvale državu i njene institucije za nečinjenje i za propuste koji ih čine odgovornima za ubojstva žena.

Pozivamo ih na odgovornost, jer ignoriranjem, nerješavanjem i umanjivanjem problema te prešutnim odobravanjem omogućavaju rodno zasnovana ubojstva žena.“poručile su aktivistkinje fAKTIVa.

Kazale su kako je država odgovorna za ubojstva žena jer ne čini sve što je dužna činiti kako bi spriječila nasilje prema ženama; ženama žrtvama nasilja ne osigurava adekvatan sustav podrške; slučajeve nasilja prema ženama ne istražuje temeljito; ne prepoznaje nasilje prema ženama kao institucionalizirano nasilje; (se) nasilje prema ženama ne kažnjava adekvatno; ženama ne nadoknađuje štetu za pretrpljeno nasilje koje nije spriječila, iako je dužna to činiti; ne jamči neponavljanje ovog zločina, iako je dužna to jamčiti.

Udruga Domine iz Splita u sklopu međunarodne kampanje ’16 dana aktivizma’ započela je prikupljanje sredstava za održivi rad Savjetovališta za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja, koje je ujedno i jedino takvo savjetovalište na području od Rijeke do Dubrovnika. Iz udruge pozivaju sve zainteresirane građane i građanke da im se do 10. prosinca u vremenu od 10 do 12:30 sati pridruže na Danima otvorenih vrata Savjetovališta (Bosanska 4). Ukoliko želite financijski podržati kampanju to možete učiniti putem crowdfunding kampanje ili direktnom uplatom na IBAN HR1223600001101679303.

Centar za građanske inicijative Poreč organizirao je javnu akciju kojom je ukazao na količinu i brutalnost nasilja koje se u ovoj državi svakodnevno događa ženama, a na koje se odgovornie oglušuju.

„Svaka treća žena je u svom životu bila žrtva nasilja. U Hrvatskoj svaki mjesec jednu ženu ubije njen sadašnji ili bivši partner! To nam govori brojka o ubijenim ženama u posljednjih 7 godina.

Prošle godine 9775 žena prijavilo je nasilje u obitelji u Hrvatskoj! Ako uzmemo u obzir da 90% nasilja ostaje neprijavljeno, dolazimo do brojke od 100 000 žena koje su svake godine žrtve nasilja u Hrvatskoj! Zašto ne prijavljuju nasilje? Jer ne vide smisla! Jer institucije i država ne radi ništa kako bi žene zaštitila! Štoviše, ukoliko žene prijave nasilje, policija, sudstvo, centri za socijalnu skrb ih šikaniraju, omalovažavaju, vrijeđaju, prijavljuju i njih te bivaju dvostruko viktimizirane.“ stoji u objavi koju je Centar za građanske inicijative Poreč uputio medijima.

POSTAVLJANJEM INSTALACIJE NA TRGU SLOBODE AKTIVISTKINJE SU UKAZALE KAKO ŽENE NEMAJU POVJERENJA U INSTITUCIJE JER INSTITUCIJE NE RADE NIŠTA ŠTO BI ŽENAMA POMOGLO, ODNOSNO POMAŽU NASILNICIMA I UBOJICAMA ŽENA KOJIMA UPORNO IZRIČU PRENISKE KAZNE I PUŠTAJU IH NA SLOBODU KAKO BI DOKRAJČILI ONO ŠTO SU NAUMILI, A TO JE UBOJSTVO ŽENE.

Udruga Ženska pomoć sada 25. Studenog je na Cvjetnom trgu u Zagrebu akcijom ‘Ne možeš me pobijediti!‘ tijekom cijeloga dana obilježavala Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama dijeleći informativne materijale o prevenciji, prepoznavanju i osnovnim informacijama u slučaju obiteljskog nasilja. Na jednoj strani letka nalaze se informacije i kontakti za pomoć u kriznim situacijama, dok je na drugoj strani smještena pjesma ‘Ne možeš me pobijediti’ koju su žene žrtve nasilja zajedno napisale na radionici ‘Premostiti tišinu’. Akcija je trajala cijeli dan, a od 21:00 Ženskoj pomoći pridružila se inicijativa Drugotna na sav glas te Le Zbor.

Podijeli na...

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studenog, SDP-ova Biljana Borzan je zajedno s kolegicama iz  Odbora za ravnopravnost spolova Europskog parlamenta napisala rezoluciju kojom traži da Europsko Vijeće da ubrza proces ratifikacije Istambulske konvencije na razini EU.

U ožujku ove godine je Europska komisija je pokrenula proces ratifikacije Istambulske konvencije Vijeća Europe, sveobuhvatnog međunarodnog sporazuma o borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Unatoč tome, Vijeće koči napredak procesa.

Hrvatska zastupnica u Odboru za ravnopravnost spolova Europskog parlamenta Biljana Borzan je kazala kako je rezolucija izraz frustracije Europskog parlamenta nedostatkom konkretnih poteza kako bi se zaštitilo žene na razini EU.

„Na europskoj razini još ne postoji niti strategija, a kamoli zakon kojim se osuđuje takvo nasilje. U EU sedam žena umre od posljedica nasilja svaki dan. Ne možemo čekati ni dana!“, kaže Borzan.

Većina država nije usvojila Konvenciju pravdajući se visokim troškovima implementacije.

„Trošak nasilja nad ženama na razini EU iznosi 1,8 posto BDP EU ili 228 milijardi godišnje. Ali ne trebaju mi brojke da bih znala da je ljudski život i dostojanstvo najvrjednije!“, kazala je Borzan.

Borzan je izrazila zabrinutost nedavnim istraživanjem koje je u Hrvatskoj proveo Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. Čak 46 posto ispitanih učenika u Hrvatskoj vjeruje da se ženu može udariti ako ona pokazuje više pažnje prijateljicama nego partneru, 45 posto smatra da se ženu može udariti ako ne sluša, a gotovo 45 posto ako žena ne vodi brigu o svom partneru na način na koji bi trebala.

„Svaki treći mladić smatra da je u redu  udariti curu ako ona flertuje s drugim ili napravi nešto što dečko misli da nije trebala. Nasilje je društveni problem s dubokim korijenima, o njemu se mora govoriti i protiv njega se moramo boriti na svim razinama. Nečinjenje očito ostavlja dojam odobravanja“, kazala je Borzan.

Njena rezolucija je izglasana velikom većinom glasova europarlamnetaraca, 516 glasova za, 52 suzdržana i 55 protiv.

Podijeli na...

Ženska soba – Centar za seksualna prava poziva Vas na javnu akciju „Novom snagom protiv nasilja nad ženama“ koju organiziramo povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama:

26. studenog 2016. (subota)

na Trgu kralja Tomislava

od 11.00 do 13.00 sati.

Cilj javne akcije je obilježiti Međunarodni dan borbe protiv nasilja te utjecati na brojne predrasude kojima je područje nasilja nad ženama obavijeno te osim osvještavanja javnosti o problematici nasilja nad ženama, osigurati dostupnost informacija o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške osobama koje doživljavaju takav oblik nasilja i organizacijama civilnog društva koje djeluju na tom području.

Javnu akciju organiziramo u suradnji s Hrvatskim ragbijaškim savezom te će nam se tom prigodom pridružiti hrvatski ragbijaši i ragbijašice.

Javnu akciju organizira Ženska soba – Centar za seksualna prava u okviru projekta Novom snagom protiv nasilja nad ženama koji financijski podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, financijski mehanizam europskog gospodarskog prostora (EGP) i financijski mehanizam Kraljevine Norveške i projekta Suzbijanje nasilja nad ženama i rodne neravnopravnosti koji financijski podržava Grad Zagreb, Ured gradonačelnika. Projekt Novom snagom protiv nasilja nad ženama provode Ženska soba – Centar za seksualna prava (Zagreb) s partnerskim organizacijama Ženska udruga “IZVOR” (Tenja), Ženska grupa Karlovac „Korak“ (Karlovac) i Stígamót – Counselling and education center on sexual violence (Reykjavík, Island).

Bilo bi nam iznimno drago kada bi se odazvali našem pozivu i zajedno s nama vodili borbu protiv nasilja nad ženama!
Facebook event možete posjetiti ovdje: link.

Podijeli na...

Povodom Međunarodnog dana bobre protiv nasilja nad ženama, Ženska soba – Centar za seksualna prava organizira okrugli stol „Glas za žrtve seksualnog nasilja“. Okrugli stol će se održati 25. studenog 2016. godine u Arcotellu Allegra, Zagreb.

Okrugli stol organizira Ženska soba u okviru projekta “Relevantne institucije i organizacije civilnog društva – glas za žrtve seksualnog nasilja“ u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Gradske skupštine Grada Zagreba.

Na okruglom stolu o problemu seksualnog nasilja će govoriti:

• sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe: Seksualno nasilje – učinjeni pozitivni pomaci i predstojeći koraci
• sc. Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske: Uloga Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja i Radne skupine za praćenje provedbe Protokola pri Uredu za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske
• Margareta Mađerić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Gradske skupštine Grada Zagreba: Uloga Povjerenstva za ravnopravnost spolova u prevenciji seksualnog nasilja i osiguravanju pomoći i podrške žrtvama
• dr. sc. Zoran Burić, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu: Pravna regulativa kaznenih djela protiv spolnih sloboda
• Lana Petö Kujundžić, Županijski sud u Zagrebu: Ostvarivanje prava žrtava seksualnog nasilja na sudu I potrebe poboljšanja prema propisima EU i nacionalnog prava
• Ana Ergović Kuzmanović, Odjel za podršku žrtvama i svjedocima, Županijski sud u Zagrebu: Sustavna pomoć i podrška žrtvama seksualnog nasilja koju pružaju Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima – iskustva iz prakse
• Anamaria Drožđan-Kranjčec, voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi: Izazovi u pružanju pomoći i podrške žrtvama seksualnog nasilja

Cilj okruglog stola je promocija prava žrtava seksualnog nasilja prema europskim standardima, ukazivanje na postojeće probleme, razmjena znanja i iskustva vezanih uz problematiku seksualnog nasilja.

Podijeli na...

Zaklada ZAMAH već šestu godinu zaredom dodjeljuje nagradu Josipa pl. Vancaš – dobrotvorka godine. Nagrada za dobrotvorku godine namijenjena je ženama koje svojim djelovanjem jačaju ulogu žena u društvu, pozitivno utječu na život šire društvene zajednice, sudjeluju u dobrotvornim akcijama i/ili davanju financijskih sredstava neprofitnim organizacijama, daju doprinos dobrotvornim akcijama te potiču i usmjeravaju druge na davanje potpore u lokalnim zajednicama motivirajući ih na dobrotvorstvo.

Glasati možete do 5. prosinca 2016., a kandidatkinja s najviše glasova bit će proglašena dobrotvorkom godine na svečanosti u Muzeju Mimara, 14. prosinca u 18 sati.

Ovogodišnje kandidatkinje su: Aleksandra Hampamer (Čakovec), Andrijana Žderić (Split), Azra Šarić (Sunja), Biljana Bjelajac Poznić (Sesvete), Desa Kolesarić (Virovitica), Gordana Vincek(Varaždin), Jasmina Labrović Sabljić (Zaprešić), Josipa Rasinec (Virje), Maja Bonačić (Korčula), Melinda Alexandra Milovančević (Pula), Nada Domitrović (Križevci), Sandra Sambrailo (Mlini), Sanja Perković (Bjelovar), Snjezana Sabolek (Dekanovec) i Vesna Mišak (Zagreb).

Više informacija o kandidatkinjama možete potražiti na Zamahovoj stranici, gdje jednoj od njih možete dati i svoj glas!

Podijeli na...

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održan je 8. studenog 2016. godine jednodnevni sastanak predstavnica/ka Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, županijskih timova i organizacija civilnog društva. Sastanak je održan u hotelu Internationaln u Zagrebu.

Na sastanku je Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe otvorila događanje predstavljanjem projekta „Novom snagom protiv nasilja nad ženama“, donatora projekta te cilja održavanja jednodnevnog sastanka. Potom je predstavila istraživanje Analize uloga, kapaciteta i održivosti organizacija civilnog društva koje rade na suzbijanju nasilja nad ženama, provedenog u okviru ovog projekta.

Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda u Zagrebu i v.d. predsjednica Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama skupa je sa Renatom Odeljan, potpredsjednicom Nacionalnog tima, predstavile rad i nastanak tima te sa sudionicama jednodnevnog sastanka otvorile diskusiju o unaprjeđenju međusektorske suradnje i same uloge Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama i Županijskih timova.

Paula Zore je ispred Ženske sobe predstavila Akcijski plan organizacija civilnog društva za suzbijanje nasilja nad ženama: Prijedlog nužnih konkretnih mjera (2017.-2021.) koje su nastale također u okviru provedbe istraživanja te trodnevne Konferencije o ulozi i održivosti organizacija civilnog društva u suzbijanju nasilja nad ženama, održane u lipnju 2016. godine u Opatiji.

Cijeli jednodnevni sastanak je bio otvoreni prostor za razmjenu iskustava, problema i znanja između sudionica iz županijskih timova, organizacija civilnog društva i članica Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.

Na sastanku je sudjelovalo preko 30 osoba iz raznih sektora, županija te organizacija civilnog društva diljem Hrvatske čime je otvorena mogućnost za kreiranje daljnje suradnje i umrežavanje svih relevantnih aktera na području suzbijanja nasilja nad ženama.                           

Jednodnevni sastanak je sastavni dio projekta „Novom snagom protiv nasilja nad ženama“ kojeg provode Ženska soba – Centar za seksualna prava (Zagreb) te sljedeće partnerske organizacije: Ženska udruga “IZVOR” (Tenja), Ženska grupa Karlovac „Korak“ (Karlovac) i Stígamót – Counselling and education center on sexual violence (Island, Reykjavík). Projekt je financijski podržavan od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, fondova Kraljevine Norveške i EEA fonda.

Podijeli na...