Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež (USZM) je, uz financijsku potporu francuske organizacije Mediterranean Women’s Fund koja promiče ženska prava u mediteranskoj regiji, dana 26. lipnja 2017. godine u Zagrebu održala stručni skup pod nazivom „Djevojčice žrtve seksualnog nasilja“.

S obzirom na to da je Republika Hrvatska preuzela Direktivu EU o žrtvama (2012/29) te da je Europska Unija nedavno ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istambulsku konvenciju), a da je seksualno nasilje oblik rodno uvjetovanog nasilja, kroz ovaj stručni skup istaknuta je važnost zaštite prava djevojaka i žena te je kritički razmotrena stvarnost rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj.

Na stručnom skupu je, ispred Ženske sobe, kao uvodničarka u temu sudjelovala koordinatorica Ženske sobe, dr.sc. Maja Mamula koja je stručni skup otvorila temom „Seksualno nasilje i žrtve izvan fokusa“. Osim nje, uvodničarke u stručni skup bile su: Mirjana Duduković iz Ženske grupe Karlovac Korak koja je govorila o temi „Seksualno zlostavljanje žena i djece – primjeri iz prakse“, zatim Gordana Matanović iz Udruge Brod – Grupa za ženska ljudska prava, koja je izložila temu “Savjetovališta i skloništa za žene i djecu žrtve nasilja” te Organizacija Status M.

Na stručnom skupu identificirani su glavni problemi vezani uz seksualno nasilje nad djevojčicama i ženama: seksualno nasilje je problem koji je zanemaren od strane institucija i politika, nepostojanje sistematskog prikupljanja podataka, nerazumijevanje pojma seksualnog zlostavljanja, žrtve ne dobivaju pravnu zaštitu nego su češće izvrgnute stigmatizaciji i reviktimizaciji od strane nadležnih institucija (od policije, socijalne skrbi, zdravstva, državnog odvjetništva do suda), nedostatak sustavne edukacije svih stručnjaka/inja uključenih u rad sa djevojčicama žrtvama seksualnog nasilja, nedostatak sustavnih preventivnih programa i specijaliziranih servisa za dugoročnu i besplatnu podršku žrtvama, raskorak između očekivanja žrtava i stvarnog funkcioniranja sustava, neosviještenost javnosti o problematici seksualnog zlostavljanja i okrivljavanja same žrtve za zločin koji joj se dogodio.

Stručnim skupom moderirala je predsjednica USZM-a, Lana Petö Kujundžić, sutkinja za mladež, predsjednica odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu. Svi/e sudionici/e dobili/e su primjerak EU direktive o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela i UNICEF-ovu brošuru “Priprema djeteta za sud” te potvrdu o sudjelovanju na skupu.

Dana 13. lipnja 2017. godine u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Ogulinu je održano javno predavanje „Nasilje u obitelji i seksualno nasilje nad djecom i mladima“. Javno predavanje je održano u organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava i Gimnazije Bernardina Frankopana, Ogulin te u suradnji Gradske knjižnice i čitaonice Ogulin.

Predavanje je održano na temu problematike seksualnog nasilja i nasilja u obitelji, mehanizmima zaštite te zakonskoj regulativa, a održala ga je dr. sc. Maja Mamula, psihologinja i Koordinatorica Ženske sobe.

Na javnom predavanju su sudjelovale profesorice odgojno – obrazovnih ustanova, organizacija civilnog društva, predstavnici i predstavnice državnih institucija s područja Karlovačke županije.

Nakon izlaganja Maje Mamula je uslijedila diskusija koja je omogućila različitim akterima koji djeluju na području suzbijanja, prevencije te pružanja pomoći i podrške djeci i mladima da razmijene iskustva te dogovore unaprjeđenje zajedničke suradnje. Diskusija je vođena i oko implementiranja Direktive 2012/29 EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te ratificiranja Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Javno predavanje je sastavni dio projekt „Suradnjom do promjena“ kojeg provode Ženska soba – Centar za seksualna prava i Gimnazija Bernardina Frankopana, Ogulin uz financijsku podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

U organizaciji Hrvatskog pravnog centra je dana 13. lipnja 2017. godine održana završna konferencija projekta „Ciljana i rana procjena potreba i podrška žrtvama kaznenih djela“. Konferencija je održana u prepunoj Vijećnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojoj su sudjelovali brojni predstavnici i predstavnice državnih institucija koje djeluju u sustavu zaštite i/ili podrške žrtvama kaznenih djela, civilnog društva te članova i članica akademske zajednice.

Konferencija je održana u okviru istoimenog projekta kojeg provodi Hrvatski pravni centar u suradnji s Ministarstvom pravosuđa RH i Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, a financiran je od strane Programa za pravosuđe Europske unije i projektnih partnera.

Svrha konferencije je bila prezentacija rezultate ovog projekta te poticanje raspravu o načinu provođenja (formalne) pojedinačne procjene potrebe žrtava za zaštitom i podrškom u okviru implementacije Direktive 2012/29/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP u Hrvatskoj.

Govornici i govornice su bile: Ana Paska, Hrvatski pravni centar, voditeljica projekta; Zoran Burić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za kazneno procesno pravo; Elizabeta Ivičević Karas, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za kazneno procesno pravo; Nikica Hamer Vidmar, Ministarstvo pravosuđa RH, Samostalna služba za podršku žrtvama i svjedocima.

Dana 13. lipnja 2017. Europska unija službeno je postala potpisnica Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija.

Ambasador Joseph Filletti, stalni predstavnik Malte u Vijeću Europe, u ime Predsjedništva Vijeća EU, i Věra Jourová, povjerenica EU za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, u prisustvu Thorbjørna Jaglanda, glavnog tajnika Vijeća Europe, potpisali su Istanbulsku konvenciju u ime Europske unije.

Potpisivanje Istanbulske konvencije šalje jasnu političku poruku svim državama koje do sada nisu potpisale i/ili ratificirale Konvenciju da je Europska unija prepoznala njezinu važnost u uspostavljanju normi u području zaštite od nasilja. Europska unija ima isključivu nadležnost da preuzme obaveze utvrđene u Konvenciji u vlastitim institucijama i javnoj upravi.

Do sada su 23 države ratificirale Konvenciju, uključujući 14 država članica EU (Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Italija, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska i Švedska). Preostalih 14 članica EU (uključujući Hrvatsku) je potpisalo, ali ne i ratificiralo Konvenciju.

Hrvatska je osnovala radnu skupinu za ratifikaciju Istanbulske konvencije te je ministrica demografije, obitelji, socijalne politike i mladih Nada Murganić najavila da je zakon o potvrđivanju Konvencije biti upućen u proceduru krajem 2017. godine.