U Hrvatskom saboru dana 19.12.2017. godine, održana je završna konferencija EU projekta „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“ kojeg je nositeljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Projekt se provodio tijekom dvije godine uz financijsku podršku Europske unije u okviru programa REC (Rights, Equality, Citizenship). Projektni partneri su HNK Split, udruga Riječi/prave/predstave i Spona code (MAMFORCE). Podržali su ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. U svom uvodnom izlaganju, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predstavila je projektne rezultate te naglasila da stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca neće biti dok god će privatne obaveze – briga o kućanstvu, djeci i starijim članovima i članicama obitelji – isključivo ili prvenstveno biti odgovornost žene i dok god će se smatrati da je to njezina prirodna uloga.

Skup su uvodno pozdravile i izaslanica Predsjednika Vlade RH, državna tajnica Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku Marija Pletikosa, zastupnica u Hrvatskom saboru, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, dr.med. Željka Josić i izaslanica Predsjednice RH, savjetnica za društvene djelatnosti mr.sc. Renata Margaretić Urlić.

Premijerno je prikazan i dokumentarni film „Ravnopravnost“ redateljice i scenaristkinje Danijele Stanojević koji je obuhvatio aktivnosti projekta fokusirane na dvije predstave koje su osmišljene u okviru projekta i namijenjene srednjoškolskoj populaciji. Projektni partneri HNK Split izvelo je predstavu „Što čekamo“, autorice Marije Dukić, trideset i jedan put za oko 3.000 učenika i učenica u obalnim gradovima, dok je udruga Riječi/Prave/Predstave, umjetničkog voditelja Zijaha Sokolovića izvela predstavu „Ravnopravnost – žena i muškarac“ jedanaest puta za srednjoškolce kontinentalne Hrvatske.

U okviru projekta su provedene brojne aktivnosti osvještavanja i edukacije o rodnoj ravnopravnosti populacije učenika/ca, poslodavaca/kinja i lokalne uprave. Poslodavci/kinje su kroz postupak priprema za dobivanje MAMFORCE standarda prošli postupak osvještavanja o nevidljivim barijerama i nesvjesnoj pristranosti koje su česta kočnica razvoja ženskih karijera. Provedeno je istraživanje koje je pokazalo da su kućanski poslovi još uvijek isključivo „ženski poslovi“. Aktivno se radilo s lokalnom upravom kroz niz konferencija na kojima su prezentirane dobre prakse i moguća poboljšanja na lokalnoj razini počevši od rodno osviještenog budžetiranja.

Na završnoj konferenciji su inozemna iskustva i prakse iznijele posebne gošće konferencije dr. Sonja Robnik, Sektor za jednake mogućnosti pri Ministarstvu rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti Republike Slovenije i Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Podijeli na...

Na stručnom skupu „Nasilje u obitelji“ kojega je 19. prosinaca 2017. organizirala Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, sudjelovalo je preko 90 sudionika, među kojima prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore dr.sc. Krešimir Luetić, dr.med., predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora, dr. sc. Dragan Soldo, dr. med., pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, prof.dr.sc. Dean Ajduković iz Društva za psihološku pomoć, profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu, socijalnog rada dr.sc. Marina Ajduković, pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundžija i drugi uvaženi gosti.

Uvodničarke u temu su bile: koordinatorica Ženske sobe dr. sc. Maja Mamula,  ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba prof.dr.sc. Gordana Flander Buljan, ravnateljica Doma Duga Zagreb, mr.sc. Željka Barić, docentica na katedri kazneno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci dr. sc. Dalida Ritossa i sutkinja Visokog prekršajnog suda u RH, Branka Živković Žigante, a moderatorica skupa je bila sutkinja Županijskog suda u Zagrebu, dr. sc. Lana Petö Kujundžić.

Nasilje u obitelji je jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava, prekršaj i kazneno djelo, a ujedno i javnozdravstveni problem. Svaka četvrta žena je, prema podacima Vijeća Europe, proživjela neki oblik nasilja u obitelji koji može imati različite oblike od psihičkog, fizičkog do seksualnog nasilja. Najčešće žrtve u obitelji su žene, a što uključuje i djecu. Stručnjakinje su iznijele da se žrtve najčešće osjećaju bespomoćno, u strahu od počinitelja. Nedovoljna je povezanost sustava, ali i legislativa pruža lutanja između prekršajne do kaznene odgovornosti. Međutim, naglasak svih izlagačica je bio u pomaganju žrtvama, prijavljivanju, reagiranju na otkrivanje nasilja u obitelji, a što su dužni učiniti prvi, liječnici/ce, pedijatri/ce, doktori/ce opće medicine, učitelji/ce i odgajatelji/ce u vrtićima.

Od predstavnika Hrvatske liječničke komore čuo se prijedlog da bi bilo potrebno da se liječnici/ce dodatno educiraju u odnosu na nasilje u obitelji, a kojem prijedlogu se pridružio i predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora.

Podijeli na...

Ženska mreža Hrvatske, Autonomna ženska kuća Zagreb, Lezbijska grupa Kontra i Domine Split u petak ujutro organizirale su prosvjedne akcije u Zagrebu i Splitu kako bi zakonodavnoj vlasti poručile da neće nijemo promatrati njihovo odbijanje provođenja zakona koji bi ženama osigurali osnovna ljudska prava i dostojanstven život. Aktivistkinje su akciju ‘STOP fundamentalističkom nasilju nad ženama’ održale na posljednji dan zasjedanja sabora na Trgu svetog Marka u Zagrebu te na Narodnom trgu u Splitu.

U sklopu prosvjedne akcije aktivistkinje su izvele performans ‘Sluškinjina priča’ te su se obukle u haljine iz serije ‘Sluškinjina priča’ kako bi poručile da Hrvatska svojom politikom sve više počinje ličiti na scenarij popularne serije nastale prema romanu Margaret Atwood. Aktivistkinje su na akciji nosile i transparente s natpisima ‘Radnice, a ne sluškinje’, ‘Država nije crkva’, ‘Stop nasilju nad ženama’, ‘Tko vodi državu?’ i ‘Plenkoviću, obećao si’.

Aktivistkinje su poručile kako svojim izlaskom na ulice žele ukazati da odnos u kojem žene šute i trpe i tretiraju se kao maternice, nije tako daleko.

“Takva budućnost čeka mnoge žene ukoliko se nastavi sa ovakvom politikom i okretanje glave u stranu od elementarnih kršenja temeljnih ženskih prava. Ratifikacija Istanbulske konvencije i prijetnja zabranom prava žena da slobodno odlučuju o vlastitom tijelu, samo su neki pokazatelji te politike koja gazi žene”.

Podijeli na...

Osim kuhanog vina, germknedli, lampica i adventskih kućica na trgu prosinac je poseban po još nečemu. To je vrijeme najvažnijeg lezbijskog događaja naših prostora – Lez Of The Year ilitiga biranja lezbijke godine, koji će se održati u petak, 22. prosinca od 21 sati u Jiggy baru.

Lez Of The Year priznanje dodjeljuje se od 2012. godine osobama, kolektivima, inicijativama, etc. koji pridonose vidljivosti lezbijki, biseksualnih i trans žena na području sporta, kulture, aktivizma i općenito poboljšavaju kvalitetu života LGBTIQ manjine.

Za vaše top tri favoritkinje glasujete na samom eventu, principom zaokruživanja. Tri osobe/kolektiva koji osvoje najviše glasova publike nose kući simboličnu nagradu – ove je godine to ručno izvezeno ukazanje Gospičke.

Podsjetit ćemo vas kako su proteklih godina najviše vaših simpatija pokupili/e: 2012. godine Le Zbor, Pol’ 9 kod Sabe i ZbeLeTron, 2013. godine Žen, Karla i Milka na Prideu i Autovci, 2014. godine Marina Milković, Zemlja za nas i Vox Feminae, 2015. godine AUTovci, Nezzlezz i Libela te 2016. Espi Tomičić, Ana Brakus i Sandra Tolić.

Podijeli na...

U ponedjeljak, 18. prosinca u 19 sati u KIC-u se održava tribina ‘Seksizam i mizoginija u medijima’.

Mediji ženama svakodnevno poručuju da trebaju biti lijepe, dotjerane, udati se i imati djecu. Starije žene u medijima su gotovo nevidljive. Uspješne se žene stavljaju na stup srama zbog modnih kombinacija, a rijetko ih se zove u stručne emisije gdje bi došla do izražaja njihova znanja. O nasilju nad ženama često se izvještava kao da su žene same krive.

Seksističke poruke, ukoliko se uporno ponavljaju, postaju normalizirani oblici ponašanja koje većina ljudi usvaja i ne propituje, a djeca ih otpočetka doživljavaju uobičajenima.

Može li biti i drugačije? Kako se i koji mediji opiru stereotipima i na koji ih se način može dodatno osvijestiti?

O tome kako mediji pišu o ženama i kakve to posljedice može imati na njihove živote razgovarat će Jelena Tešija, urednica na portalu Libela i članica feminističkog kolektiva fAKTIV, te dugogodišnja feministička aktivistkinja Sanja Sarnavka. Tribinu vodi kritičarka i teoretičarka Marija Ott Franolić.

Podijeli na...

Centar za ženske studije i Zagrebi! festival pozivaju vas na projekciju filma Lizzie Borden Rođene u plamenu (Born in Flames), u utorak, 19. prosinca 2017. u 19 sati u KIC-u.

Filmski dragulj iz 1983. u kojemu se kroz distopijski narativ propituje rasizam, klasno pitanje, heteronormativnost, seksizam, mizoginija i (ne)mogućnost revolucije.

Deset godina nakon revolucije i dolaska na vlast socijaldemokratske stranke, žensko pitanje i dalje nije riješeno. U New Yorku se aktivistkinje kroz dvije piratske radiostanice bore protiv rasizma i patrijarhalnih društvenih odnosa jasno pozivajući na žensku emancipaciju dok Ženska vojska patrolira na ulicama. Politička borba koja se bavi pitanjima ženskoga rada, nasilja prema ženama, državne opresije, položaja lezbijki itd. izlazi iz okvira mirnog protestnog aktivizma, a feministička scena suočava se s pitanjima organiziranja, solidarnosti, preuzimanja odgovornosti za žensku borbu i istinsku socijalističku revoluciju koja se globalno tek treba dogoditi.

Trailer filma pogledajte ovdje.

Nakon projekcije o filmu će razgovarati Leonida Kovač, Biljana Kašić i Ivana Keser.

Podijeli na...

Deveti po redu Zagrebi! festival koji će se održati od 18. do 20. 12. 2017. u Kulturno informativnom centru bavit će se temom mizoginije.

Festival će kroz različite forme pokušati osvijetliti fenomen mržnje prema ženama, dekonstruirati dijelove medijskih prikaza u kojima je mizoginija sastavni dio, te ponuditi izvođački sadržaj koji može popularizirati samu temu. Ne treba zaboraviti da se u Hrvatskoj posljednje spaljivanje žena na lomači, tzv. spaljivanje vještica u ozloglašenom inkvizicijskom dobu, dogodilo sredinom 18. stoljeća. Progoni i spaljivanja prestali su tek zakonskim odredbama carice Marije Terezije.

Kroz trodnevna događanja, festival će otvoriti niz podtema koje govore o prisutnosti mizoginije danas kao i o njezinim prikrivenim oblicima u svakodnevnom životu.

U ponedjeljak 18. prosinca, festival se otvara tribinom Seksizam i mizoginija u medijima. O tome kako mediji pišu o ženama i kakve to posljedice može imati na njihove živote razgovarat će Jelena Tešija, urednica na portalu Libela i članica feminističkog kolektiva fAKTIV, te dugogodišnja feministička aktivistkinja Sanja Sarnavka. Tribinu vodi kritičarka i teoretičarka Marija Ott Franolić.

U suradnji sa Centrom za ženske studije, u utorak, 19. prosinca, održat će se projekcija filma Lizzie Borden Rođene u plamenu (Born in Flames). U ovom filmskom dragulju iz 1983. koji se ovom prilikom u Hrvatskoj prikazuje premijerno, kroz distopijski narativ propituju se rasizam, klasno pitanje, heteronormativnost, seksizam, mizoginija i (ne)mogućnost revolucije. Nakon projekcije o filmu će razgovarati Leonida Kovač, Biljana Kašić i Ivana Keser.

Za kraj festivala, u srijedu 20. prosinca , u KIC-u će se održati koncertno čitanje drame Vladimira Stojsavljevića “Još nismo vještice”. Tekst drame inspiriran je knjigom Jasne Babić o posljednjem slučaju suđenja vješticama. Kroz razgovor dviju osuđenica koje glume Ana Vučak i Nađa Josimović, prikazan je položaj žena u 18. stoljeću, netom prije ukidanja procesa protiv vještica u Hrvatskoj.

Na sva događanja ulaz je slobodan.

Podijeli na...

U organizaciji udruge Domine iz Splita, završen je prvi tjedan intenzivnih radionica za pomoć pri traženju posla nezaposlenim ženama. U klubu je trenutačno 7 žena, koje su se nakon intenzivnog tjedna nastavile susretati jednom tjedno.

Tjedni sastanci predviđeni su za narednih dva i po mjeseca kako bi evaluirale i razmijenile iskustva u traženju posla.

Job club je jedna od najuspješnijih metoda traženja posla u svijetu, što je rad s ovogodišnjim polaznicama i potvrdio. Ovakav način rada uz to što poboljšava vještine potrebne za aktivno uključenje na tržište rada pruža korisnicama i siguran prostor za međusobnu podršku i jačanje motivacije za traženje posla, što su same polaznice prepoznale. To potvrđuje njihovu ključnu ulogu u uspješnosti same metode, a tome u prilog govori i naše prethodno iskustvo organiziranja job-cluba za mlade.

Idući ciklus radionica job cluba predviđen je za veljaču, kada se planiraju i radionice samozapošljavanja za ruralne nezaposlene žene s područja Vrgorca i Šolte.

Podijeli na...

U petak, 15. prosinca od 17.00 sati LGBTIQ+Inicijativa Filozofskog fakulteta AUT na matičnom fakultetu u sobi A-001 organizira blagdansku coming-out grupu podrške gdje će se u sigurnom okruženju i ugodnoj atmosferi razgovarati i dijeliti iskustva o procesu coming-outa u životima LGBTIQ+ osoba.

Adventsko vrijeme stresno je razdoblje za LGBTIQ+ osobe koje za vrijeme blagdana, nalazeći se u svom obiteljskom okruženju, teško mogu naći potporu svojih najbližih zbog svoje seksualne orijentacije ili roda. Zbog toga LGBTIQ+ inicijativa AUT i u ovom semestru želi napraviti pomake i potaknuti na diskusiju o bitnosti coming-outa i kako da se osobe LGBTIQ+ spektra u nepodržavajućoj okolini nose sa svojom seksualnošću i rodnim identitetom. Kroz interaktivnu radionicu s nekoliko vježbi i sesija, svaka/i sudionica/k odlučuje o tome što želi podijeliti s ostatkom grupe i koliko se osjeća ugodno u okruženju da dijeli svoja iskustva, bez ikakve prisile facilitatorica i ostalih sudionica/ka.

AUTaonica otvorena je za sve, a prijaviti se moguće je putem maila inicijativa.aut@gmail.com s naznakom „Prijava na AUTaonicu“ i imenom ili nadimkom. Budući da se radi o radionici zatvorenog tipa gdje se želi zajamčiti sigurnost svih sudionica/ka i mogućnost sviju da ravnopravno iznesu svoja iskustva i potrebe, broj polaznica/ka je ograničen. Prijave su otvorene do četvrtka, 15. prosinca u večernjim satima ili do popunjena broja mjesta koji će prethodno biti najavljen na Facebook stranicama inicijative.

Podijeli na...

Portal VOXfeminae već godinama kroz svoju rubriku “Strašne žene” tematizira pojedinke koje su obilježile povijest. Rezultat toga su karte “Strašne žene” koje su prigodno oslikale domaće ilustratorice, a vi ćete ih imati prilike isprobati u kartaškim večerima koje 2 četvrtka za redom (14. i 21. prosinca) organiziraju Grijalica i Vox Feminae u Radiona 69 u dvorištu.

Osim igranja i mjuze možete uživati u domaćim čajevima i brojnim poklonima koje izlagači izlažu svaki dan od 12-20 sati. Igrajte se, nešto naučite i pritom se dobro zabavite u društvu autorica pojedinih ilustracija! Ulaz na druženje je slobodan, a prostor zagrijan.

Ovom prilikom moći ćete kupiti i same karte, koje su jedan od najboljih poklona što ga je iznjedrila adventska ponuda ove godine! Količine su ograničene.

Podijeli na...