Predstavnici Mreže mladih Hrvatske su 12. kolovoza 2020. povodom Međunarodnog dana mladih, na Trgu Sv. Marka, ispred zgrade Vlade Republike Hrvatske, uputili zahtjeve prema novoj Vladi i novoosnovanom Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, gdje je resor mladih premješten. Cilj zahtjeva je upozoriti na ključne probleme mladih u Hrvatskoj, koji su pandemijom samo postali gori, te kako bi se predložili neki nužni potezi nove Vlade za mlade.

Predsjednik Mreže, Josip Miličević, istaknuo je kako su se mladi nalazili u teškoj situaciji i prije izbijanja pandemije uzrokovane virusom COVID-19, a sada im egzistencijalna situacija postaje još gora, te kako očekuju od Vlade da poduzme korake kako bi omogućila bolji život za mlade u Hrvatskoj.

S tim ciljem, predstavljeni su zahtjevi u pet područja: zapošljavanju, stanovanju, obrazovanju, participaciji mladih te općenito u politikama za mlade. Ti zahtjevi tiču se konkretnije boljih radnih uvjeta za mlade kroz ugovore na neodređeno i borbu protiv prekarnosti, rješavanja problema stanovanja kroz zakonsku regulaciju te javno ulaganje, promjena u obrazovnom sustavu u vidu uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja te investicija u strukovno obrazovanje i, konačno, bolje suradnje između donositelja odluka i sektora mladih, kao i sudjelovanje samih mladih osoba u kreiranju politika i rješenja za ove probleme. Osim toga, potrebno je da novi Središnji ured zagovara nove i kvalitetne intervencije za pomoć mladima usred pandemije, a ne da se oslanja samo na stare i postojeće državne politike.

Miličević je istaknuo kako Mreža ovime ne želi nužno kritizirati, već nuditi konstruktivna rješenja za probleme s kojima se mladi suočavaju. Napomenuo je kako ovo nisu ni svi problemi ni sva rješenja, ali u Mreži priželjkuju od nove Vlade i Središnjeg državnog ureda da surađuju i redovito konzultiraju sektor mladih kako bi zajedno ostvarili zajednički cilj – bolje uvjete za život te ostanak mladih u Hrvatskoj.

S tim ciljem, Miličević je istaknuo kako se nada da će, čim Središnji ured krene s radom, dobiti mogućnost sjesti za stol s novom državnom tajnicom za demografiju i mlade, Željkom Josić, čiji mandat je službeno počeo u ponedjeljak, 10. kolovoza 2020., a kako bi se zajedno razgovaralo i prioritetima za mlade.

Nakon konferencije, Miličević je Vladi i službeno urudžbirao zahtjeve koji su dostupni na sljedećoj poveznici: Dopis Vladi RH – Zahtjevi MMH povodom Dana mladih

Udruga S.O.S. Virovitica poziva sve starije osobe i osobe u nepovoljnom položaju iz grada Virovitice i prigradskih nasilja kojima je potrebna pomoć u kući da se prijave kao korisnici/e u okviru programa zapošljavanja žena „Zaželi„ koji financira Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda.

Osobe se mogu prijaviti osobno ili putem druge osobe u udrugu S.O.S. Virovitica, Trg fra Bonifacija Gerbera bb, Virovitica ili na broj telefona: 033 721-500 u svakim radnim danom od 9 do 15 sati najkasnije do 31.kolovoza 2020. Prilikom prijave potrebno je dostaviti presliku osobne iskaznice, adresu i OIB.

Projekt ”Zaželi” financiran je iz Europskog socijalnog fonda, a ima za cilj osnaživanje žena u nepovoljnom položaju kroz zapošljavanje i edukaciju, kao i poboljšanje kvalitete života i smanjenje socijalne isključenosti starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2000. godine proglasila je 12. kolovoz  Međunarodnim danom mladih. Obilježavanje međunarodnog dana mladih svake godine se određuje istaknuta tema. Ovogodišnja tema je „Pridruži se Putu do 2030. godine: iskorjenjivanje siromaštva i postizanje održive proizvodnje i potrošnje!“ Svake godine 12. kolovoza obilježava se kako bi se promovirao aktivizam mladih, te prepoznali napori i akcije mladih širom svijeta koje doprinose pozitivnim promjenama, razvoju i ekonomskoj dobiti zajednica, i šireg društva.

Dana 12.08.2020. godine u vremenu od 10.00 do 12.00 sati ispred Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica, članice udruge S.O.S. Virovitica i članovi Kluba mladih Virovitica, javnom akcijom obilježili su Međunarodni dan mladih.

Kroz ovu aktivnost  nastojali su  podići svijest građana i mladih o potrebi i važnosti uključivanja mladih u društvene i političke procese te preuzimanju uloge aktivnog građanina u svim segmentima društva. Aktivna uloga mladih potrebna je  kako u  detektiranju  tako i u iznalaženju rješenja  za uočene probleme zajednice. Samo zajedničkim i aktivnim djelovanjem mogu se napraviti promjene i izgraditi društvo ugodno za život svih nas.

“Ja sam…” je nova pjesnička inicijativa namijenjena ženama koje kroz stihove, iskreno i odvažno,  poručuju svijetu tko su. Ideja je nastala za vrijeme pjesničke radionice Dorte Jagić u Booksi koja je polaznice osnažila i potaknula da se izraze kroz poeziju.

Antonela Bokan, jedna od sudionica radionice i pokretačica inicijative ističe da iako živimo u vremenu u kojem žene imaju pravo glasa, on se i dalje slabije čuje te je važno osvijestiti same sebe tko smo i osjetiti koliko je to poetično iskustvo nevjerojatno. Zamisao je usmjerena na dijeljenje stihova na Facebook stranici koji će otkrivati pravu sposobnost, osobnost, hobije, želje i ideje koje se kriju iza bezbroj lica svakodnevice.

Igrom slučaja, većina sudionica Booksine pjesničke radionice bile su žene, u dobi od 25 do 50 godina, različitih hobija i profesija, ali snažnog pjesničkog glasa.

S obzirom da je na radionici bilo prisutno više žena nego muškaraca (uz nekoliko izuzetaka), voditeljica radionice Dorta Jagić objašnjava mogući razlog ovome. Ističe da smatra da je posrijedi patrijarhalno nasljeđe čija su žrtva i muškarci, ne samo žene – na drugi način. Muškarci koji su sudjelovali na radionicama sličnog formata bi krenuli u pisanje poezije no brzo bi i odustali. Smatra kako isti nisu svjesni potlačenosti s kojom se susreću. S jedne strane, kao muško ne smiješ biti ranjiv, slab i otkrivati svoja meka mjesta, dok s druge ponekad smatraju te imaju stav da nemaju potrebe učiti pisati poeziju jer sve već znaju. Da to uopće nije stvar vježbanja, već romantično shvaćanje „nadahnuća“. Jagić navodi kako se žene na radionicama te u pisanju poezije iznova pokazuju hrabrije i mudrije.

Zadaće i teme koje sudionice najčešće odabiru tiču se osobnog, “pjesme-obračuni” s nekim iz bliže okoline ili obitelji, zatim društveno angažirane kao i biografske pjesme u kojima se nekoj slavnoj osobi iz davnina daje novi glas koji dekonstruira mit te ekfrastička poezija u kojoj se djela likovne umjetnosti interpretiraju i nastavljaju pjesmom.

Pjesnički izazov započeo je 1. kolovoza i trajat će do 1. rujna 2020. U tom periodu pjesme će se objavljivati na Facebook stranici Ja sam… Sve zainteresirane osobe se pozivaju da se obrate u inbox stranice. Javno čitanje najboljih pjesama planirano je za jesen.

Udruga za pomoć žrtvama Bijeli krug Hrvatske iz Splita ponovno omogućuje dostupnost besplatne SOS linije za pomoć žrtvama nasilja 0800 63 29 koja će biti otvorena svakim radnim danom od 8 do 15 sati.

Građanke i građani se mogu obratiti ukoliko su im potrebne informacije, pravni savjet, primarna pravna pomoć, psihosocijalna podrška ili samo razgovor. Sve usluge pružaju djelatnici/e udruge te educirani volonteri/ke.

Otvaranje besplatne SOS linije za pomoć žrtvama nasilja se želi osigurati dostupnost besplatnih usluga ne samo osobama iz Splita, nego i šire, a posebno onima u ruralnim i otočnim područjima. Cilj je omogućiti dostupnost socijalnih usluga i onim kategorijama stanovništva koji su u lošoj materijalnoj situaciji, starije životne dobi, osobama sa invaliditetom i drugim osobama u riziku od socijalne isključenosti.

Krajem mjesec srpnja je na društvenim mrežama započeto dijeljenje objava mnogih žene koje pod hastagom #ženeujavnomprostoru dijele vlastita iskustva seksualnog uznemiravanja.

Kotač se zakotrljao kada je riječka aktivistica i novinarka Marinella Matejčić iz Udruge za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter na Twitteru reagirala na neugodno iskustvo uznemiravanja prijateljice Marije Trcol i pozvala druge žene da podijele svoja iskustva okupljena pod hashtagom #ženeujavnomprostoru kako bi podigle svijest o problemima uznemiravanja i nasilja nad ženama.

Nakon objave Marije Trcol, koja je na Twitteru je podijelila kako je grupa starijih muškaraca degutantnim dobacivanjem komentirala njezin izgled jer ima tetovaže: “Pogledaj ju, ali pogledaj ju od naprijed, na ovu se više nikome ne može ni dignuti!” i poziva Marinelle Matejčić na okupljanje sličnih iskustava pod hashtagom #ženeujavnomprostoru sve se veći broj žena odvažilo javno podijeliti situacije u kojima su ih muškarci u javnom prostoru uznemiravali.

Primjeri sežu u najranije doba djetinjstva u kojima se opravdava ponašanje dječaka i uči djevojčice prihvaćanju takvog ponašanja ili prepušta na volju starijim muškarcima, bilo onima iz neposredne okoline ili neznancima s kojima se sreću u ulici ili tramvaju. Ovakvi i slični primjeri se nastavljaju u odrasloj dobi, neovisno o tome kako žena izgleda, je li tetovirana, dotjerana, trudna i slično.

Matejčić prepoznaje da smo uronjeni u kulturu nasilja u kojoj žena “opravdava” samu sebe jer je internalizirala da je njezino tijelo u javnom prostoru javno vlasništvo koje se smije dirati, vući, gurati i vrijeđati, zbog čega je važno javno progovarati iskustvima nasilja i otvoriti dijalog o tretiranju žena u hrvatskom društvu.

Problem je što takvo napasno ponašanje prolazi nekažnjeno. Rješenje se vidi u konkretnoj implementaciji Istanbulske konvencije kako bi se nasilje propisno kažnjavalo i time prevenirao recidiv. Seksualno uznemiravanja trenutno ne prate propisne kazne, ako uopće dođe do situacije kažnjavanja, jer se često rado o „nevidljivom“ nasilju, odnosno nasilju koje se ne prepoznaje kao takvo.

Osim implementacije Istanbulske konvencije Matejčić i Trcol rješenje vide u edukaciji i korjenitoj promjeni nasilničke kulture. Ističu kako smatraju da je nužno u školski kurikulum uvesti znanstveno utemeljenu seksualnu edukaciju, koja uči o odgovornom seksualnom ponašanju i partnerskim odnosima, poštovanju i rodnoj ravnopravnosti. Smatraju kako će jedino tako biti započeto odgajanje dječaka da shvate da su djevojčice inherentno ravnopravne njima, da imaju pravo na autonomiju odlučivanja nad vlastitim tijelom, da zaslužuju slobodu kretanja i život bez straha.

Više od 5000 žena dosad je ispunilo anketu udruge Roda o iskustvima u trudnoći, porodu i babinju. Internetska anketa bit će dostupna na portalu udruge Roda do 16. kolovoza 2020., a žene koje su rodile u 2018. ili 2019. godini mogu je ispuniti koristeći bilo koji mobilni uređaj.

Najnovija anketa o iskustvima u trudnoći, porodu i babinju je nastavak istraživačkog rada u području kvalitete zdravstvene zaštite. Rezultati dosadašnjih anketa, jedne iz 2007. i druge iz 2015., objavljeni su u izvješćima koji su se koristili za zagovaračke aktivnosti za poboljšanje uvjeta i način postupanja prema trudnicama, rodiljama i babinjačama u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Izvještaj s rezultatima najnovije ankete bit će dostupan u rujnu 2020. Prezentirat će se na stručnim skupovima i koristiti u izvješćima o ljudskim pravima u Hrvatskoj.

Ova anketa i izvještaj koji će proizaći iz rezultata razlikuje se od prijašnjih zbog tima koji radi na njemu. Naime, uz članice Rode, na njemu rade primalje, liječnice i patronažne sestre. Anketa prolazi kroz područja trudnoće, poroda i babinja, te uključuje pitanja o dostupnosti ginekološke skrbi, ali i mentalnom zdravlju nakon poroda, pitanja na koje službeni podaci ne mogu nužno odgovoriti.

Anketa je otvorena do 16. kolovoza 2020.

Poveznicu za pristupanje anketi možete naći na portalu udruge Roda: https://www.roda.hr/udruga/events/peticije-ankete/anketa-o-iskustvima-u-trudnoci-porodu-i-babinju-2018.-i-2019.html

U sklopu projekta “Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti” udruga B.a.B.e. pokrenula je novu web stranicu na domeni trebam-savjet.com. Na stranici su dostupne novosti i važne informacije vezane uz projektne aktivnosti, ali i online obrazac putem kojeg možete zatražiti besplatni pravni savjet ili informaciju te psihološku podršku.

Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti projekt je udruge B.a.B.e. i partnera, a usmjeren je na pružanje pomoći ženama žrtvama nasilja u obitelji, osiguravanjem regionalne dostupnosti usluga pravnog i psihosocijalnog savjetovanja. Projekt se financira sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Više informacija o samom projektu dostupno je na predmetnoj web stranici.

Priručnik „Trgovanje ljudima – priručnik za edukatore/ice“ objavljen je u srpnju 2020. godine u izdanju udruge Domine, a namijenjen je za rad s mladima srednjoškolske dobi i s mladima općenito na prepoznavanju opasnosti društvenog fenomena trgovanja ljudima u svrhu seksualnog, radnog ili nekomercijalnog iskorištavanja.

Zbog situacije izazvane pandemijom virusa COVID-19 i otežanih uvjeta za provedbu radionica u školama, kreiran je priručnik namijenjen nastavnicima i trenerima za rad s mladima srednjoškolske dobi i mladima općenito kako bi osvijestili problem trgovanja ljudima, posebno ženama i djevojkama u svrhu seksualnog iskorištavanja, a kojima su mladi danas sve više izloženi, čak i u Hrvatskoj koja je postala ne samo zemlja tranzicije, već i zemlja odredišta.

S ciljem približavanja teme mladima i osvještavanja problema trgovanja ljudima kreiran je i promidžbeni materijal, odnosno bookmarkeri, namijenjeni polaznicama radionica.

Publikacija je nastala u okviru projekta “HOP ON – Uključi se” koji provodi udruga Domine u partnerstvu sudrugom “HERA” Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava. Ovim projektom želi se podići razinu kvalitete sprječavanja i suzbijanja trgovanja ljudima u Hrvatskoj, podizanjem razine informiranosti i osviještenosti javnosti, posebno mladih srednjoškolske dobi o postojanju trgovanja ljudima. Projekt se provodi uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Priručnik možete preuzeti i u online izdanju na mrežnoj stranici na sljedećoj poveznici: https://issuu.com/udrugadomine/docs/trgovanje_ljudima_priru_nik

Trio predsjedanje Njemačke, Portugala i Slovenije Vijećem Europske unije započelo je 1. srpnja 2020. godine pod motom „Udruživanje snaga za održivu, inovativnu, otpornu i pristupačnu mobilnost“. Kao dio predsjedanja predstavljena je Zajednička Trio Deklaracija o ravnopravnosti spolova koja će usmjeravati rad država predsjedateljica na polju rodne ravnopravnosti tijekom 2020/2021.

Deklaraciju su potpisali Franziska Giffey, ministrica saveznog ministarstva za obiteljska pitanja, starije osobe, žene i mlade Republike Njemačke, Mariana Vieira da Silva, državna ministrica za predsjedništvo Portugala i Janez Cigler Kralj, ministar rada, obitelji, socijalnih poslova i jednakih mogućnosti Slovenije.

Ovom su se Deklaracijom sve tri države predsjedateljice obvezale usko surađivati na području rodne ravnopravnosti. Između ostalog, sve tri države djeluju na ublažavanju utjecaja pandemije Covida-19 na žene. Trio također ima za cilj proširiti europski sustav podrške za žene žrtve rodno uvjetovanog nasilja, smanjiti razlike u plaćama među spolovima te srušiti rodne stereotipe.

Deklaracija, osim sveobuhvatnih ciljeva, uključuje i odgovarajuća prioritetna područja triju država predsjedateljica. Na primjer, Njemačka, koja trenutno predsjedava, ima dva prioriteta: ravnopravnost spolova na tržištu rada i zaštitu žena od rodno uvjetovanog nasilja. Savezna ministrica za žene, Franziska Giffey, naglasila je „Želimo poboljšati pristup zaštiti i savjetima za sve. To uključuje, na primjer, cilj stvaranja europske linije za pomoć ženama pogođenim nasiljem, kao što već imamo u Njemačkoj s 24/7 linijom za pomoć „Nasilje nad ženama“, do koje se može doći pozivom na 08000 116 016.“

Zbog ograničenja uslijed pandemije Covida-19 resorni ministri se nisu mogli osobno sastati pa je Deklaracija potpisana putem videokonferencije.

Zajednička Trio Deklaracija o ravnopravnosti spolova dostupna je na: https://bit.ly/2ORDtFF