Od 2015. godine, svakog 18.11. obilježava se Europski dan zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja pa tako i ove, 2020. godine. Ciljevi Vijeća Europe su osvijestiti javnost o seksualnom iskorištavanju i zlostavljanju djece i dati informacije kako to spriječiti, promovirati ratifikaciju Lanzarotske konvencije i potaknuti javne rasprave o zaštiti djece kako bi što efikasnije spriječili stigmatizaciju žrtava. Nasilje nad djecom podrazumijeva sve oblike nasilja nad ljudima mlađima od 18 godina. Postoje razni oblici nasilja nad djecom, a neki od njih su fizičko, seksualno i emocionalno zanemarivanje i zlostavljanje od strane roditelja i drugih autoriteta. Podatci Vijeća Europe pokazuju da je 1 od 5 djece žrtva nekog oblika seksualnog nasilja.

Povodom Europskog dana, Vijeće Europe svake godine napravi kratku brošuru kako bi upozorilo i stavilo fokus na postojeće probleme povezane sa zaštitom djece, a ovogodišnje izdanje je fokusirano na sprječavanje rizičnog ponašanja djece korištenjem tehnologija i dijeljenjem seksualnih sadržaja (slika i/ili videa). Nažalost, uz sve prednosti koje nam nosi svakodnevno korištenje tehnologije i Interneta, najčešće žrtve istih su većinom djeca. Iako se djecu upozorava da ne dijele osobne informacije i slike putem Interneta, pritisak vršnjaka/inja, kao i nepoznatih osoba koje djeca upoznaju putem Interneta, katkad zna biti više nego dovoljan da neko dijete podijeli svoje privatne slike, pa i videe, čime stavljaju sebe u rizik. Vijeće Europe ističe kako je presudno da se razviju programi koji mogu spriječiti dijeljenje takvih slika i videa zbog kojih neko dijete može završiti kao žrtva seksualnog nasilja.

Srećom, nije sve stalo na pisanoj riječi. Nasilje nad djecom može se spriječiti reagiranjem na isto i zahtijevanjem od institucija koje se bave rizikom i zaštitom da se nešto učini po tom pitanju.  Jeste li ikada čuli za Lanzarotsku konvenciju? Lanzarotska Konvencija ili Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, nastala je 2007. godine s ciljem kriminaliziranja svih vrsta seksualnog nasilja nad djecom. Države koje potpišu Lanzarotsku konvenciju obvezuju se na usvajanje posebnih mjera za sprječavanje seksualnog nasilja, kazneni progon počinitelja i zaštitu djece žrtava. Svih 47 država članica Vijeća Europe potpisalo je, a 46 država ratificiralo Konvenciju (Albanija, Andora, Armenija, Austrija, Azerbejdžan, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Republika Moldavija, Monako, Crna Gora, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Ruska Federacija, San Marino, Srbija, Slovačka Republika, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo). Tunis je također pristupio Konvenciji i tako postao prva država izvan Europe koja je to učinila. Osim Lanzarotske Konvencije, postoji i rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016. čija je uloga jačanje uloge zdravstvenog sustava u okviru nacionalnog rješavanja nasilja, posebno nad ženama i djecom. Neki od ciljeva te rezolucije su suradnja s međunarodnim organizacijama u inicijativama poput Globalnog partnerstva za zaustavljanje nasilja nad djecom, Zajedno za djevojčice, Savez za prevenciju nasilja. Osim toga, rade na razvitku i širenju raznih dokumenata za sprječavanje i reagiranje na nasilje nad djecom, podržavaju zemlje u provedbi strategija prevencije zlostavljanja itd.

Zašto je ovo sve bitno? Donosimo par statističkih činjenica Svjetske organizacije zdravlja za Vas:

  • 3 od 4 djece u dobi od 2 do 4 godine redovito proživljava fizičko i/ili psihičko nasilje od strane roditelja/njegovatelja
  • svaka 5 žena i 1 od 13 muškaraca izjavljuju kako su bili seksualno zlostavljani kao dijete, do svoje 17 godine
  • 120 milijuna djevojaka i mladih žena mlađih od 20 godina pretrpjelo je neki oblik prisilnog seksualnog kontakta
  • stalna briga, edukacija, potpora roditeljima i roditelja i jačanje zakona koji kažnjavaju nasilje mogu smanjiti rizike od ponovnog zlostavljanja

Više informacija i savjeta možete pronaći na ovom linku.

Na slijedećim linkovima možete pogledati nekoliko interaktivnih videa za djecu na temu seksualnog zlostavljanja:

  • The Lake – kratki dokumentarac o važnosti razgovora unutar obitelji ako se dogodi seksualno zlostavljanje
  • Keep Me Safe – kratki informativni video o tome što se događa iza kulisa borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece
  • Tell Someone You Trust– animirani film prilagođen za djecu kako bi lakše shvatila kako postupiti i kome se obratiti ako dožive seksualno nasilje
  • Kiko And The Hand– animirani film prilagođen djeci koji objašnjava kakav fizički dodir je dopušten, a kakav nije

Čuvajte svoje najbliže i dobro ih slušajte ako imaju što reći. Izreka ‘’Šutnja je zlato’’ ne vrijedi u ovom slučaju.

 

Autorica: Laura Rudak

Ženska soba – Centar za seksualna prava poziva sve zainteresirane osobe na sudjelovanje na Konferenciji  „Važnost i izazovi provedbe programa prevencije seksualnog nasilja u školama“, koja će se održati:

24.11.2020. godine
Putem Zoom-a
u trajanju od 11 do 15.30 sati

Ženska soba u partnerstvu s Uredom pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske, udrugom Plavi telefon, Srednjom školom Ivan Švear iz Ivanić Grada, Prehrambeno-tehnološkom školom iz Zagreba, Medicinskom školom iz Osijeka, Obrtničkom školom iz Osijeka, Gimnazijom i strukovnom školom Bernardina Frankopana iz Ogulina i Ekonomskom i turističkom školom iz Daruvara, od 2018. godine provodi EU projekt „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“.

U okviru projekta razvijen je program prevencije seksualnog nasilja („SNEP program“) za srednje škole, koji je verificiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i implementiran u 31 srednjoj školi s područja cijele Hrvatske.

Na Konferenciji, izlaganja će održati relevantne stručnjakinje i stručnjaci, predstavnice i predstavnici značajnih institucija i organizacija civilnoga društva, iz Hrvatske i inozemstva (Velika Britanija, Srbija, Švedska, Vijeće Europe), koji aktivno rade na području prevencije seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima (popis u prilogu). Teme će biti brojne: od razumijevanja rasprostranjenosti seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima, problema neprijavljivanja, preko isticanja važnosti prevencije, do predstavljanja SNEP programa i poticaja za njegovo sustavno provođenje u srednjim školama širom Hrvatske.

S obzirom na širok raspon područja stručnosti izlagačica i izlagača,  Konferencija predstavlja iznimnu priliku za profesionalni razvoj, razmjenu iskustava i podizanje svijesti, kao i da će doprinijeti daljnjem razvoju javnih politika na području prevencije seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima.

Konferencija je prijavljena Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Hrvatskoj psihološkoj komori, radi bodovanja sudjelovanja.

Sudjelovanje na Konferenciji je besplatno, a prijaviti se možete putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr

U prijavi je potrebno navesti:
1) ime i prezime
2) zanimanje
3) e-mail na koji će biti poslana poveznicu za Zoom.

Krajnji rok za prijave je 23.11.2020. godine u podne.

Službeni jezici konferencije su hrvatski i engleski jezik.

Konferencija je sastavni dio projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske Unije u okviru programa za prava, jednakost i građanstvo (2014.–2020.). Konferencija je sufinancirana od strane Britanskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj.

Nakon prijave, sudionicima/cama će biti poslan i program Konferencije. Za sva dodatna pitanja zainteresirane osobe se mogu obratiti članicama organizacije putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr ili na broj telefona 01/6119-174.

Popis izlagačica i izlagača:

Događanje vodi prof. dr. sc. Dean Ajduković, profesor emeritus.

Izlagačice i izlagači:
1) dr. sc.  Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe  i članica upravnog odbora Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja
2) Nj. E. g. Andrew Stuart Dalgleish, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj
3) Johanna Nelles, voditeljica Odjela za nasilje nad ženama i izvršna tajnica za Istanbulsku konvenciju, Vijeće Europe, Strasbourg
4) Antje Rothemund, voditeljica Odjela za mlade pri Glavnoj upravi za demokraciju Vijeća Europe, Strasbourg
5) Dušica Popadić, direktorica Incest Trauma Centra – Beograd i predsjednica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja
6) Helenca Pirnat Dragičević, dipl. Iur., Pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske
7) Zaffira Shah, nezavisna trenerica i konzultantica za zaštitu djece s 20 godina iskustva u radu pri britanskom Nacionalnom udruženju za prevenciju okrutnosti nad djecom (NSPCC) i članica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja, Velika Britanija
8) Antonija Hojt Ilić, prof. socijalne pedagogije, članica radne skupine za razvoj SNEP programa
9) Izv. prof. dr. sc. Silvija Ručević, Sveučilište u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
10) Nada Grujić Tomas, mag. paed. i Mirna Ilakovac, mag. psych., Medicinska škola Osijek
11) Joanna Lundquist, Change Attitude, Stockholm
12) Đuro Gavran, mag. art, redatelj filma „Jedna od nas“
13) dr. sc. Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež, Županijski sud u Zagrebu
14) Darko Tot, dipl. soc. pedagog, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Uprava za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja
15) Alma Rovis Brandić, mag. soc. ped., Viša savjetnica za stručne suradnike socijalne pedagoge u Agenciji za odgoj i obrazovanje