Od 2015. godine, svakog 18.11. obilježava se Europski dan zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja pa tako i ove, 2020. godine. Ciljevi Vijeća Europe su osvijestiti javnost o seksualnom iskorištavanju i zlostavljanju djece i dati informacije kako to spriječiti, promovirati ratifikaciju Lanzarotske konvencije i potaknuti javne rasprave o zaštiti djece kako bi što efikasnije spriječili stigmatizaciju žrtava. Nasilje nad djecom podrazumijeva sve oblike nasilja nad ljudima mlađima od 18 godina. Postoje razni oblici nasilja nad djecom, a neki od njih su fizičko, seksualno i emocionalno zanemarivanje i zlostavljanje od strane roditelja i drugih autoriteta. Podatci Vijeća Europe pokazuju da je 1 od 5 djece žrtva nekog oblika seksualnog nasilja.

Povodom Europskog dana, Vijeće Europe svake godine napravi kratku brošuru kako bi upozorilo i stavilo fokus na postojeće probleme povezane sa zaštitom djece, a ovogodišnje izdanje je fokusirano na sprječavanje rizičnog ponašanja djece korištenjem tehnologija i dijeljenjem seksualnih sadržaja (slika i/ili videa). Nažalost, uz sve prednosti koje nam nosi svakodnevno korištenje tehnologije i Interneta, najčešće žrtve istih su većinom djeca. Iako se djecu upozorava da ne dijele osobne informacije i slike putem Interneta, pritisak vršnjaka/inja, kao i nepoznatih osoba koje djeca upoznaju putem Interneta, katkad zna biti više nego dovoljan da neko dijete podijeli svoje privatne slike, pa i videe, čime stavljaju sebe u rizik. Vijeće Europe ističe kako je presudno da se razviju programi koji mogu spriječiti dijeljenje takvih slika i videa zbog kojih neko dijete može završiti kao žrtva seksualnog nasilja.

Srećom, nije sve stalo na pisanoj riječi. Nasilje nad djecom može se spriječiti reagiranjem na isto i zahtijevanjem od institucija koje se bave rizikom i zaštitom da se nešto učini po tom pitanju.  Jeste li ikada čuli za Lanzarotsku konvenciju? Lanzarotska Konvencija ili Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, nastala je 2007. godine s ciljem kriminaliziranja svih vrsta seksualnog nasilja nad djecom. Države koje potpišu Lanzarotsku konvenciju obvezuju se na usvajanje posebnih mjera za sprječavanje seksualnog nasilja, kazneni progon počinitelja i zaštitu djece žrtava. Svih 47 država članica Vijeća Europe potpisalo je, a 46 država ratificiralo Konvenciju (Albanija, Andora, Armenija, Austrija, Azerbejdžan, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Republika Moldavija, Monako, Crna Gora, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Ruska Federacija, San Marino, Srbija, Slovačka Republika, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo). Tunis je također pristupio Konvenciji i tako postao prva država izvan Europe koja je to učinila. Osim Lanzarotske Konvencije, postoji i rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016. čija je uloga jačanje uloge zdravstvenog sustava u okviru nacionalnog rješavanja nasilja, posebno nad ženama i djecom. Neki od ciljeva te rezolucije su suradnja s međunarodnim organizacijama u inicijativama poput Globalnog partnerstva za zaustavljanje nasilja nad djecom, Zajedno za djevojčice, Savez za prevenciju nasilja. Osim toga, rade na razvitku i širenju raznih dokumenata za sprječavanje i reagiranje na nasilje nad djecom, podržavaju zemlje u provedbi strategija prevencije zlostavljanja itd.

Zašto je ovo sve bitno? Donosimo par statističkih činjenica Svjetske organizacije zdravlja za Vas:

  • 3 od 4 djece u dobi od 2 do 4 godine redovito proživljava fizičko i/ili psihičko nasilje od strane roditelja/njegovatelja
  • svaka 5 žena i 1 od 13 muškaraca izjavljuju kako su bili seksualno zlostavljani kao dijete, do svoje 17 godine
  • 120 milijuna djevojaka i mladih žena mlađih od 20 godina pretrpjelo je neki oblik prisilnog seksualnog kontakta
  • stalna briga, edukacija, potpora roditeljima i roditelja i jačanje zakona koji kažnjavaju nasilje mogu smanjiti rizike od ponovnog zlostavljanja

Više informacija i savjeta možete pronaći na ovom linku.

Na slijedećim linkovima možete pogledati nekoliko interaktivnih videa za djecu na temu seksualnog zlostavljanja:

  • The Lake – kratki dokumentarac o važnosti razgovora unutar obitelji ako se dogodi seksualno zlostavljanje
  • Keep Me Safe – kratki informativni video o tome što se događa iza kulisa borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece
  • Tell Someone You Trust– animirani film prilagođen za djecu kako bi lakše shvatila kako postupiti i kome se obratiti ako dožive seksualno nasilje
  • Kiko And The Hand– animirani film prilagođen djeci koji objašnjava kakav fizički dodir je dopušten, a kakav nije

Čuvajte svoje najbliže i dobro ih slušajte ako imaju što reći. Izreka ‘’Šutnja je zlato’’ ne vrijedi u ovom slučaju.

 

Autorica: Laura Rudak

Ženska soba – Centar za seksualna prava poziva sve zainteresirane osobe na sudjelovanje na Konferenciji  „Važnost i izazovi provedbe programa prevencije seksualnog nasilja u školama“, koja će se održati:

24.11.2020. godine
Putem Zoom-a
u trajanju od 11 do 15.30 sati

Ženska soba u partnerstvu s Uredom pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske, udrugom Plavi telefon, Srednjom školom Ivan Švear iz Ivanić Grada, Prehrambeno-tehnološkom školom iz Zagreba, Medicinskom školom iz Osijeka, Obrtničkom školom iz Osijeka, Gimnazijom i strukovnom školom Bernardina Frankopana iz Ogulina i Ekonomskom i turističkom školom iz Daruvara, od 2018. godine provodi EU projekt „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“.

U okviru projekta razvijen je program prevencije seksualnog nasilja („SNEP program“) za srednje škole, koji je verificiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i implementiran u 31 srednjoj školi s područja cijele Hrvatske.

Na Konferenciji, izlaganja će održati relevantne stručnjakinje i stručnjaci, predstavnice i predstavnici značajnih institucija i organizacija civilnoga društva, iz Hrvatske i inozemstva (Velika Britanija, Srbija, Švedska, Vijeće Europe), koji aktivno rade na području prevencije seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima (popis u prilogu). Teme će biti brojne: od razumijevanja rasprostranjenosti seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima, problema neprijavljivanja, preko isticanja važnosti prevencije, do predstavljanja SNEP programa i poticaja za njegovo sustavno provođenje u srednjim školama širom Hrvatske.

S obzirom na širok raspon područja stručnosti izlagačica i izlagača,  Konferencija predstavlja iznimnu priliku za profesionalni razvoj, razmjenu iskustava i podizanje svijesti, kao i da će doprinijeti daljnjem razvoju javnih politika na području prevencije seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima.

Konferencija je prijavljena Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Hrvatskoj psihološkoj komori, radi bodovanja sudjelovanja.

Sudjelovanje na Konferenciji je besplatno, a prijaviti se možete putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr

U prijavi je potrebno navesti:
1) ime i prezime
2) zanimanje
3) e-mail na koji će biti poslana poveznicu za Zoom.

Krajnji rok za prijave je 23.11.2020. godine u podne.

Službeni jezici konferencije su hrvatski i engleski jezik.

Konferencija je sastavni dio projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske Unije u okviru programa za prava, jednakost i građanstvo (2014.–2020.). Konferencija je sufinancirana od strane Britanskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj.

Nakon prijave, sudionicima/cama će biti poslan i program Konferencije. Za sva dodatna pitanja zainteresirane osobe se mogu obratiti članicama organizacije putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr ili na broj telefona 01/6119-174.

Popis izlagačica i izlagača:

Događanje vodi prof. dr. sc. Dean Ajduković, profesor emeritus.

Izlagačice i izlagači:
1) dr. sc.  Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe  i članica upravnog odbora Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja
2) Nj. E. g. Andrew Stuart Dalgleish, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj
3) Johanna Nelles, voditeljica Odjela za nasilje nad ženama i izvršna tajnica za Istanbulsku konvenciju, Vijeće Europe, Strasbourg
4) Antje Rothemund, voditeljica Odjela za mlade pri Glavnoj upravi za demokraciju Vijeća Europe, Strasbourg
5) Dušica Popadić, direktorica Incest Trauma Centra – Beograd i predsjednica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja
6) Helenca Pirnat Dragičević, dipl. Iur., Pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske
7) Zaffira Shah, nezavisna trenerica i konzultantica za zaštitu djece s 20 godina iskustva u radu pri britanskom Nacionalnom udruženju za prevenciju okrutnosti nad djecom (NSPCC) i članica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja, Velika Britanija
8) Antonija Hojt Ilić, prof. socijalne pedagogije, članica radne skupine za razvoj SNEP programa
9) Izv. prof. dr. sc. Silvija Ručević, Sveučilište u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
10) Nada Grujić Tomas, mag. paed. i Mirna Ilakovac, mag. psych., Medicinska škola Osijek
11) Joanna Lundquist, Change Attitude, Stockholm
12) Đuro Gavran, mag. art, redatelj filma „Jedna od nas“
13) dr. sc. Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež, Županijski sud u Zagrebu
14) Darko Tot, dipl. soc. pedagog, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Uprava za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja
15) Alma Rovis Brandić, mag. soc. ped., Viša savjetnica za stručne suradnike socijalne pedagoge u Agenciji za odgoj i obrazovanje

Udruga Domine, organizacija za promicanje ženskih prava poziva sve zainteresirane osobe da se pridruže ovogodišnjem 2. Mediteranskom ženskom festivalu od 2. do 10. listopada 2020.

Nakon uspješnog prošlogodišnjeg prvog izdanja Mediteranskog ženskog festival, ove godine se održava #MedFemFest2020 na temu ženskog rada u vremenima krize te nevidljivosti žena u javnim prostorima Grada. Zbog trenutne epidemiološke situacije festival će se većim djelom održavati ONLINE. Planirana događanja su javne akcije, webinari, online filmske večeri, projekcija filma u Splitu, online konferencija te otkrivanje murala posvećenog Palmini Piplović.

Festival će biti otvoren akcijom “Žene Mediterana, gdje su Vaša prava?” kojom se želi odati počast ženi radnici, upozoriti na neregulirane radne uvjete, izloženost žena diskriminaciji na radnim mjestima te na potplaćenost žena. U godini kada se obilježava 25 godina od donošenja Pekinške platforme za zajedničko djelovanje k ravnopravnosti žena i muškaraca, organizatorice festivala žele naglasiti da je područje ekonomskog osnaživanja predispozicija za postizanje pune ravnopravnosti žena i muškaraca u javnom i privatnom životu. S tim ciljem, danas – petak 02. listopada u 18:00 sati okupit će se ispred organizacije Domina i prošetati se gradom kako bi ostavile cvijeće i poruke na lokacijama koje imaju simbolično značenje i podsjećaju na rad žena.

U nastavku tjedna očekuju vas sljedeći događaji:

  • online filmske večeri (subota, nedjelja i srijeda od 20:00 sati)
  • webinar “Plašt nevidljivosti” koji će voditi Maja Jerčić i Dragana Pavičić iz Kluba učenja Education Lab Split, utorak u 18:00
  • webinar “Radna i socijalna prava” koji će voditi Lana Kučer (CESI), srijeda u 18:00
  • online konferencija “Ženski rad u vremenima krize”, govornice: Valerija Barada (Sveučilište u Zadru), Mirjana Kučer (DOMINE), Anamarija Tkalčec (CESI) i Željka Sartori (Centar za ženske studije), u četvrtak u 17:30
  • projekcija filma Tereza37, pobjednik Pula Film Festivala, scenaristica filma, također dobitnica Zlatne arene za najbolji scenariji i glavna glumica je splitska glumica Lana Barić, u petak u 18:00, Beton kino
  • otkrivanje murala Palmini Piplović by Andrea Resner (Varoš) u subotu u 12:00, uz prethodnu edukativnu turu gradom HerStory

Poveznice putem kojih se možete pridružiti bit će poslane netom prije početka događaja. Za sve detalje pratite organizaciju Domine na društvenim mrežama (FacebookInstagram).

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održana je dvodnevna online edukacija naziva „Seksualno nasilje i nasilje u obitelji: prepoznavanje i specifičnosti rada s osobama koje su preživjele nasilja“ 24. i 25. rujna 2020. godine.

Edukacija je bila namijenjena studenticama i studentima medicinskih fakulteta, fakulteta sestrinstva te psihologije, a na istoj je sudjelovalo 40 osoba.

Edukaciju su vodile članice Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović, mag. soc. i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici suzbijanja seksualnog nasilja. Predavačice na edukaciji su bile i druge članice organizacije, Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur., voditeljica pravnog tima te Marijana Senjak, dipl. psych., savjetodavka u Centru za žrtve seksualnog nasilja.

Sudionice/i edukacije su imale/i priliku naučiti više o navedenoj problematici kroz predavanja i vježbe usmjerene na definiranje nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, shvaćanje pravne perspektive nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, definiranje indikatora i posljedica nasilja u obitelji te specifičnosti u radu s osobama koje su preživjele seksualno nasilje.

Pozitivne povratne informacije sudionica/ka edukacije odnosile su se na korisnost same edukacije, zanimljivost predavanja te kvalitetom organizacije edukacije.

Sudionice/i edukacije su po završetku iste podijeljeni u nekoliko radnih grupa unutar kojih će kreirati sadržaje na zadane teme te ih prezentirati široj javnosti online putem povodom obilježavanja Međunarodnog dana zdravlja 10. listopada.

Edukacija je sastavni dio programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Nerupsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Brabota Popovača. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama je Ženska soba – Centar za seksualna prava organizirala javnu akciju naziva „Nisi kriva. Nisi sama.“ 22. rujna 2020. godine. Javna akcija je održana na Cvjetnom trgu u Zagrebu s početkom u 11 sati.

Cilj javne akcije je bilo doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o seksualnom nasilju, odnosno zainteresiranim građankama i građanima su pružene informacije o zaštiti i pravima osoba koje su preživjele seksualno nasilje te su isti upoznati s radom Centra za žrtve seksualnog nasilja.

Središnji dio javne akcije je bilo aktivno uključivanje građanki i građana koji su zahvaljujući volonterkama i volonterima Ženske sobe bili pozivani da se uključe i pruže svoju podršku borbi protiv nasilja nad ženama fotografirajući se s jednom od tri ploče koje su sadržavale pozitivne i osnažujuće poruke.

Fotografije s javne akcije se mogu pogledati na sljedećoj poveznici.

Dio javne akcije je proveden i online, odnosno tri poruke su u digitalnom obliku bile dostupne svim zainteresiranim osobama da ih dijele na svojim društvenim mrežama što je rezultiralo velikom zainteresiranošću.

Javna akcija je organizirana u okviru projekta „Osiguravanje prava i podrške žrtvama seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Predstavnici Mreže mladih Hrvatske su 12. kolovoza 2020. povodom Međunarodnog dana mladih, na Trgu Sv. Marka, ispred zgrade Vlade Republike Hrvatske, uputili zahtjeve prema novoj Vladi i novoosnovanom Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, gdje je resor mladih premješten. Cilj zahtjeva je upozoriti na ključne probleme mladih u Hrvatskoj, koji su pandemijom samo postali gori, te kako bi se predložili neki nužni potezi nove Vlade za mlade.

Predsjednik Mreže, Josip Miličević, istaknuo je kako su se mladi nalazili u teškoj situaciji i prije izbijanja pandemije uzrokovane virusom COVID-19, a sada im egzistencijalna situacija postaje još gora, te kako očekuju od Vlade da poduzme korake kako bi omogućila bolji život za mlade u Hrvatskoj.

S tim ciljem, predstavljeni su zahtjevi u pet područja: zapošljavanju, stanovanju, obrazovanju, participaciji mladih te općenito u politikama za mlade. Ti zahtjevi tiču se konkretnije boljih radnih uvjeta za mlade kroz ugovore na neodređeno i borbu protiv prekarnosti, rješavanja problema stanovanja kroz zakonsku regulaciju te javno ulaganje, promjena u obrazovnom sustavu u vidu uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja te investicija u strukovno obrazovanje i, konačno, bolje suradnje između donositelja odluka i sektora mladih, kao i sudjelovanje samih mladih osoba u kreiranju politika i rješenja za ove probleme. Osim toga, potrebno je da novi Središnji ured zagovara nove i kvalitetne intervencije za pomoć mladima usred pandemije, a ne da se oslanja samo na stare i postojeće državne politike.

Miličević je istaknuo kako Mreža ovime ne želi nužno kritizirati, već nuditi konstruktivna rješenja za probleme s kojima se mladi suočavaju. Napomenuo je kako ovo nisu ni svi problemi ni sva rješenja, ali u Mreži priželjkuju od nove Vlade i Središnjeg državnog ureda da surađuju i redovito konzultiraju sektor mladih kako bi zajedno ostvarili zajednički cilj – bolje uvjete za život te ostanak mladih u Hrvatskoj.

S tim ciljem, Miličević je istaknuo kako se nada da će, čim Središnji ured krene s radom, dobiti mogućnost sjesti za stol s novom državnom tajnicom za demografiju i mlade, Željkom Josić, čiji mandat je službeno počeo u ponedjeljak, 10. kolovoza 2020., a kako bi se zajedno razgovaralo i prioritetima za mlade.

Nakon konferencije, Miličević je Vladi i službeno urudžbirao zahtjeve koji su dostupni na sljedećoj poveznici: Dopis Vladi RH – Zahtjevi MMH povodom Dana mladih

Udruga S.O.S. Virovitica poziva sve starije osobe i osobe u nepovoljnom položaju iz grada Virovitice i prigradskih nasilja kojima je potrebna pomoć u kući da se prijave kao korisnici/e u okviru programa zapošljavanja žena „Zaželi„ koji financira Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda.

Osobe se mogu prijaviti osobno ili putem druge osobe u udrugu S.O.S. Virovitica, Trg fra Bonifacija Gerbera bb, Virovitica ili na broj telefona: 033 721-500 u svakim radnim danom od 9 do 15 sati najkasnije do 31.kolovoza 2020. Prilikom prijave potrebno je dostaviti presliku osobne iskaznice, adresu i OIB.

Projekt ”Zaželi” financiran je iz Europskog socijalnog fonda, a ima za cilj osnaživanje žena u nepovoljnom položaju kroz zapošljavanje i edukaciju, kao i poboljšanje kvalitete života i smanjenje socijalne isključenosti starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2000. godine proglasila je 12. kolovoz  Međunarodnim danom mladih. Obilježavanje međunarodnog dana mladih svake godine se određuje istaknuta tema. Ovogodišnja tema je „Pridruži se Putu do 2030. godine: iskorjenjivanje siromaštva i postizanje održive proizvodnje i potrošnje!“ Svake godine 12. kolovoza obilježava se kako bi se promovirao aktivizam mladih, te prepoznali napori i akcije mladih širom svijeta koje doprinose pozitivnim promjenama, razvoju i ekonomskoj dobiti zajednica, i šireg društva.

Dana 12.08.2020. godine u vremenu od 10.00 do 12.00 sati ispred Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica, članice udruge S.O.S. Virovitica i članovi Kluba mladih Virovitica, javnom akcijom obilježili su Međunarodni dan mladih.

Kroz ovu aktivnost  nastojali su  podići svijest građana i mladih o potrebi i važnosti uključivanja mladih u društvene i političke procese te preuzimanju uloge aktivnog građanina u svim segmentima društva. Aktivna uloga mladih potrebna je  kako u  detektiranju  tako i u iznalaženju rješenja  za uočene probleme zajednice. Samo zajedničkim i aktivnim djelovanjem mogu se napraviti promjene i izgraditi društvo ugodno za život svih nas.

“Ja sam…” je nova pjesnička inicijativa namijenjena ženama koje kroz stihove, iskreno i odvažno,  poručuju svijetu tko su. Ideja je nastala za vrijeme pjesničke radionice Dorte Jagić u Booksi koja je polaznice osnažila i potaknula da se izraze kroz poeziju.

Antonela Bokan, jedna od sudionica radionice i pokretačica inicijative ističe da iako živimo u vremenu u kojem žene imaju pravo glasa, on se i dalje slabije čuje te je važno osvijestiti same sebe tko smo i osjetiti koliko je to poetično iskustvo nevjerojatno. Zamisao je usmjerena na dijeljenje stihova na Facebook stranici koji će otkrivati pravu sposobnost, osobnost, hobije, želje i ideje koje se kriju iza bezbroj lica svakodnevice.

Igrom slučaja, većina sudionica Booksine pjesničke radionice bile su žene, u dobi od 25 do 50 godina, različitih hobija i profesija, ali snažnog pjesničkog glasa.

S obzirom da je na radionici bilo prisutno više žena nego muškaraca (uz nekoliko izuzetaka), voditeljica radionice Dorta Jagić objašnjava mogući razlog ovome. Ističe da smatra da je posrijedi patrijarhalno nasljeđe čija su žrtva i muškarci, ne samo žene – na drugi način. Muškarci koji su sudjelovali na radionicama sličnog formata bi krenuli u pisanje poezije no brzo bi i odustali. Smatra kako isti nisu svjesni potlačenosti s kojom se susreću. S jedne strane, kao muško ne smiješ biti ranjiv, slab i otkrivati svoja meka mjesta, dok s druge ponekad smatraju te imaju stav da nemaju potrebe učiti pisati poeziju jer sve već znaju. Da to uopće nije stvar vježbanja, već romantično shvaćanje „nadahnuća“. Jagić navodi kako se žene na radionicama te u pisanju poezije iznova pokazuju hrabrije i mudrije.

Zadaće i teme koje sudionice najčešće odabiru tiču se osobnog, “pjesme-obračuni” s nekim iz bliže okoline ili obitelji, zatim društveno angažirane kao i biografske pjesme u kojima se nekoj slavnoj osobi iz davnina daje novi glas koji dekonstruira mit te ekfrastička poezija u kojoj se djela likovne umjetnosti interpretiraju i nastavljaju pjesmom.

Pjesnički izazov započeo je 1. kolovoza i trajat će do 1. rujna 2020. U tom periodu pjesme će se objavljivati na Facebook stranici Ja sam… Sve zainteresirane osobe se pozivaju da se obrate u inbox stranice. Javno čitanje najboljih pjesama planirano je za jesen.

Udruga za pomoć žrtvama Bijeli krug Hrvatske iz Splita ponovno omogućuje dostupnost besplatne SOS linije za pomoć žrtvama nasilja 0800 63 29 koja će biti otvorena svakim radnim danom od 8 do 15 sati.

Građanke i građani se mogu obratiti ukoliko su im potrebne informacije, pravni savjet, primarna pravna pomoć, psihosocijalna podrška ili samo razgovor. Sve usluge pružaju djelatnici/e udruge te educirani volonteri/ke.

Otvaranje besplatne SOS linije za pomoć žrtvama nasilja se želi osigurati dostupnost besplatnih usluga ne samo osobama iz Splita, nego i šire, a posebno onima u ruralnim i otočnim područjima. Cilj je omogućiti dostupnost socijalnih usluga i onim kategorijama stanovništva koji su u lošoj materijalnoj situaciji, starije životne dobi, osobama sa invaliditetom i drugim osobama u riziku od socijalne isključenosti.