Dana 25. studenog 2020. godine Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja – 116 006 otvorio je 24-satnu telefonsku liniju za podršku žrtvama i svjedocima, u sklopu projekta “Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – Za nasilje nema opravdanja” čiji je nositelj Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a koji je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Linija Nacionalnog pozivnog centra nastavlja biti besplatna i anonimna. Pozivateljima i pozivateljicama iz područja cijele Republike Hrvatske podrška je sada dostupna svih sedam dana u tjednu, uključujući vikendom, praznicima i blagdanima od 0 do 24 sata na hrvatskom i na engleskom jeziku.

Pozivom na broj Nacionalnog pozivnog centra, pozivatelji i pozivateljice mogu zatražiti emocionalnu podršku, informacije o vlastitim pravima, o tijeku kaznenog ili prekršajnog postupka i o novčanoj naknadi žrtvama te kontakt institucije ili organizacije civilnog društva koja nudi tip usluge koji pozivatelj ili pozivateljica procijene potrebnom.

Postojanje 116 006 broja stoga je od iznimne važnosti za sustav podrške žrtvama kaznenih djela i prekršaja, pogotovo za žrtve nasilja u obitelji koje najčešće kontaktiraju liniju te traže pomoć. Kad govorimo o statističkim podacima, 116 006 češće zovu osobe ženskog spola (76 posto). Iako se zaprimaju pozivi žrtava i svjedoka svih kaznenih djela, najčešći upiti se odnose na kaznena djela silovanja, nasilja u obitelji/obiteljskog nasilja, nametljivog ponašanja, tjelesne/teške tjelesne ozljede i prijetnje.

Žrtve obiteljskog nasilja, osim preživljene povrede temeljnih prava, trpe i niz fizičkih, psihičkih, socijalnih i ekonomskih posljedica samog štetnog događaja te imaju pravo na pomoć i podršku u suočavanju s izazovima situacije koju nisu birali/e.

Pozivatelji/ice pozivom na 116006 preuzimaju aktivnu ulogu. Uz relevantne informacije i podršku oni/e imaju priliku donijeti samostalne i informirane odluke o vlastitoj dobrobiti koje su nužne za proces oporavka i vraćanja osjećaja osobne autonomije.

This year took a negative turn on women’s fundamental human rights, which is why protecting them is now more urgent than ever.

The Association SOS help-line and film production house Vertigo, Ljubljana produced three short fiction films, based on true events, about intimate partner violence. The short films are directed by Martin Draksler.
In the light of the International days of fight against violence on women, the short films will experience their online international premiere on Wednesday, 2nd of December starting at 6pm CET. They will be released on Facebook page of European Women’s Network against Sexual Violence and on other national and international portals of organisations which defend and fight for women’s fundamental human rights.
Short films about violence will be released at 6PM CET; short film about rape at 7PM CET and about homicide at 8PM CET.

Photo: Urša Premik

#metoo #endviolence #womensrights

More information can be found on the link: SOS_Invitation-to-collaborate

U organizaciji Centra za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Maksimir i su-organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava, održan je okrugli stol naziva „Izazovi u radu sa žrtvama nasilja u obitelji za vrijeme COVID-19 pandemije – važnost suradnje“ putem ZOOM platforme 26. studenog 2020. s početkom u 11 sati.

Okrugli stol je održan povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama s ciljem podizanja znanja i svijesti stručne i šire javnosti o problematici nasilja u obitelji te izazovima i problemima s kojima se državne institucije te organizacije civilnog društva susreću u direktnom radu prilikom pružanja smještaja, pomoći i podrške žrtvama nasilja u obitelji tijekom trajanja COVID-19 pandemije.

Uz moderaciju Anamarie Drožđan-Kranjčec, članice Ženske sobe, izlagačice su bile predstavnice centara za socijalnu skrb te skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji. Predstojnica Podružnice Maksimir, Centra za socijalnu skrb Zagreb, mr. spec. Ksenija Sviben, prof. psihologije, održala je izlaganje o iskustvu rada na problematici nasilja u obitelji u vrijeme COVID-19 pandemije Podružnice Maksimir, dok je Silvija Čavić, prof. psihologije, Predstojnica Podružnice Obiteljski centar, Centra za socijalnu skrb Koprivnica govorila o zaštiti žrtava nasilja u obitelji u vrijeme pandemije, odnosno o izazovima u radu kroz perspektivu stručnjaka centra za socijalnu skrb.

Psihologinja Mateja Bubaš je ispred organizacije civilnoga društva Ženske grupe Karlovac „KORAK“ govorila o izazovima rada njihova skloništa za trajanja lockdown-a u proljeće 2020. godine te direktnim slučajevima s kojima su se susretale u skloništu. Posljednja izlagačica je bila mr. sc. Željka Barić, socijalna radnica i ravnateljica Doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga“ Zagreb, koja je iskustvo pandemije predstavila iz perspektive skloništa za žrtve obiteljskog nasilja.

Iako su izlagačice iz centara za socijalnu skrb istaknule kako njihove institucije ne bilježe nagli porast prijava nasilja u obitelji, skloništa se suočavaju s manjkom kapaciteta te organizacijom oko poštivanja zadanih epidemioloških mjera prilikom primanja novih osoba u prostor. U konačnici je zaključeno kako bi  povećanje sustava podrške za žrtve nasilja u obitelji pratio i povećan broj prijava.

Okrugli stol je organiziran u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Požega i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Dana 24. studenog 2020. godine, održana je Konferencija s međunarodnim sudjelovanjem „Važnost i izazovi provedbe programa prevencije seksualnog nasilja u školama“ u organizaciji Ženske sobe, a u sklopu EU projektaSeksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program (SNEP).

Na Konferenciji, koja se održala u online formatu putem Zooma od 11 do 15.30 sati, sudjelovao je niz relevantnih stručnjakinja i stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Uvodne govore i pozdravne poruke su uputili Johanna Nelles, voditeljica Odjela za nasilje nad ženama i izvršna tajnica za Istambulsku konvenciju, predstavnica Vijeća Europe koja se javila iz Strasbourga i Nj. E. g. Andrew Stuart Dalgleish, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj. Također su se obratili Momir Karin, prof., pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i dr. sc.  Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, koja je okupljene upozorila da jedno od petero djece preživi neki oblik seksualnog nasilja, te istaknula: „Jedna od pet žena doživi silovanje i/ili pokušaj silovanja u svom životu. Koliko vas, koji pružate direktnu pomoć i podršku, poznajete osobe koje su preživjele seksualno nasilje? Odgovornost je na nama.“

Službeni program Konferencije započeo je izlaganjima o specifičnostima i različitim oblicima seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima te isticanjem potrebe za povećanjem razine senzibiliziranosti i osviještenosti o navedenoj tematici. Publici su se u sklopu tog bloka, između ostaloga, obratile i Antje Rothemund, voditeljica Odjela za mlade pri Glavnoj upravi za demokraciju Vijeća Europe, koja je komentirala i oblikovanje programa konferencije, ustanovivši da problem seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima jest ovdje i sada, kao i Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske koja je iznijela niz statistika: „Djeca u prosjeku kažu da su preživjela seksualno zlostavljanje 10 do 16 godina nakon doživljenog nasilja. Prijave se kreću u rasponu od mjesec dana do 56 godina od počinjenog seksualnog nasilja. Tek za jedno od deset djece saznamo da je doživjelo seksualno zlostavljanje.“

Potom su govornice i govornici iz Hrvatske, Švedske i Velike Britanije tijekom dvije sesije predstavili potencijale SNEP programa – kroz prikaz njegovog razvoja, implementacije i analize učinka. Prezentirajući ulogu formalnog i neformalnog obrazovanja mladih u sprječavanju seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima, govornice i govornici su ukazali na pozitivne rezultate aktivnog uključivanja mladih u obrazovanje kao i na edukacijski potencijal umjetnosti i video igara. Joanna Lundquist govoreći o projektu video igre kulturne agencije Change Attitude iz Stockholma uvela je i temu elektroničkog seksualnog nasilja: „Trećina djece na svijetu koristi Internet – nikada im nije bilo lakše prići. Djeca nisu sama odgovorna da se zaštite. 260 milijuna djece u svijetu preživi seksualno nasilje. Odgovornost je na nama, odraslima.“ Svoj su doprinos Konferenciji pružili i predstavnici i predstavnice institucija čime se otvorila tema mogućih razvoja na institucionalnoj razini koji bi omogućili i širu primjenu SNEP programa. Izlagali su predstavnice i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Županijskog suda u Zagrebu te konačno i Agencije za odgoj i obrazovanje, odakle je Alma Rovis Brandić najavila uključenje SNEP programa u nadolazeće aktivnosti Agencije.

Ovim putem željele bismo još jednom zahvaliti svim zainteresiranim osobama koje su prepoznale važnost i do sada pratile kampanju osvještavanja javnosti o problemu seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima. Riječ je o temi kojoj društvo u cjelini ne posvećuje zadovoljavajuću pažnju, a statistika pokazuje da čak jedno od petero djece do 18 godine života preživi određeni oblik seksualnog nasilja.

Projekt „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, unutar kojeg se konferencija održala, financiran je od strane Europske unije u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu (2014. – 2020.). Konferencija je sufinancirana od strane Britanskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj. Ženska soba je koordinatorica projekta, dok su partnerske organizacije Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Srednja škola Ivan Švear iz Ivanić Grada, Prehrambeno-tehnološka škola iz Zagreba, Medicinska škola iz Osijeka, Obrtnička škola iz Osijeka, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana iz Ogulina i Ekonomska i turistička škola iz Daruvara.

Odabrani datum temelji se na datumu atentata na tri političke aktivistice iz Dominikanske Republike kojeg je naredio dominikanski diktator Rafael Trujillo 1960. godine. Svrha obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama temelji se u podizanju svijesti o činjenici da su žene globalno izložene raznim vrstama nasilja.

U te vrste nasilja najčešće se ubrajaju tjelesno, psihičko, spolno i ekonomsko nasilje, a obilježava ih kršenje ljudskih prava i diskriminacija po spolu. Zadnje tri godine najviše je prijavljenog tjelesnog nasilja, pa zatim psihičkog nasilja, a rjeđe ekonomskog nasilja i tjelesnog kažnjavanja. Žene često ne prepoznaju perfidne oblike zlostavljanja, a institucije ih rijetko definiraju stoga je od iznimne važnosti podići svijest o nasilju i o različitim vrstama nasilja što je upravo i cilj proglašenja ovog dana.

Europska je komisija 12.11.2020. predstavila prvu EU strategiju za ravnopravnost LGBTIQ osoba, a međuizvješće o implementaciji bit će objavljeno 2023. godine. Prema Agenciji Europske unije za temeljna prava 43% LGBTQ+ osoba izrazilo je osjećaj diskriminacije tokom 2019. godine.

EU stoga nastavlja zaštitu i promicanje ljudskih prava LGBTIQ+ osoba započetu Popisom aktivnosti za poboljšanje ravnopravnosti LGBTI osoba za razdoblje od 2015. do 2019. donošenjem nove Strategije koja se nadovezuje na druge strateške okvire i strategije Komisije, uključujući i nedavno donesen Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje od 2020. do 2025., Strategiju za prava žrtava i Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2020. do 2025.

U istraživanjima Eurobarometra pokazano je da je prihvaćanje LGBTQ osoba  generalno poraslo u odnosu na 2015., no dogodilo se i nazadovanje u čak devet država članica, uključujući i Hrvatsku. Iz tih razloga donesena je spomenuta strategija koja se u svojoj suštini sastoji od četiri teme: suzbijanje diskriminacije (prvenstveno u području zakonske zaštite), jamčenje sigurnosti (borbe protiv govora mržnje, zločina iz mržnje i nasilja), zaštita obitelji LGBTQ+ osoba i promocija LGBTQ+ ravnopravnosti diljem svijeta.

Bitna.si poziva vas na višednevnu kampanju na kojoj će se kroz različite umjetničke forme širiti svijest o nasilju nad ženama i borbama protiv istog. Održati će se od 19-25.studenog u Rijeci, a tokom kampanje održavat će se razne kino projekcije, performansi, radijske emisije, interaktivni webinari te likovne produkcije.

U kampanji sudjeluju riječke udruge FARO, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava, Lezbijska organizacija Rijeka – LORI, RiRock te Radio Roža, Liburnia Film Festival, Studentski kulturni centar Rijeka i Poneštrica, Učenički dom Podmurvice Rijeka, Vijeće mladih Benčić, klub Jadran i kino Jadran te Book caffe Dnevni Boravak.

Sudjeluju i riječke umjetnice Tanja Blašković i Nives Žarković, pjesnikinja Frida Šarar, plesna grupa Flame, glumica Marta Čaržavec te studentice riječke Akademije primijenjenih umjetnosti.

Od 2015. godine, svakog 18.11. obilježava se Europski dan zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja pa tako i ove, 2020. godine. Ciljevi Vijeća Europe su osvijestiti javnost o seksualnom iskorištavanju i zlostavljanju djece i dati informacije kako to spriječiti, promovirati ratifikaciju Lanzarotske konvencije i potaknuti javne rasprave o zaštiti djece kako bi što efikasnije spriječili stigmatizaciju žrtava. Nasilje nad djecom podrazumijeva sve oblike nasilja nad ljudima mlađima od 18 godina. Postoje razni oblici nasilja nad djecom, a neki od njih su fizičko, seksualno i emocionalno zanemarivanje i zlostavljanje od strane roditelja i drugih autoriteta. Podatci Vijeća Europe pokazuju da je 1 od 5 djece žrtva nekog oblika seksualnog nasilja.

Povodom Europskog dana, Vijeće Europe svake godine napravi kratku brošuru kako bi upozorilo i stavilo fokus na postojeće probleme povezane sa zaštitom djece, a ovogodišnje izdanje je fokusirano na sprječavanje rizičnog ponašanja djece korištenjem tehnologija i dijeljenjem seksualnih sadržaja (slika i/ili videa). Nažalost, uz sve prednosti koje nam nosi svakodnevno korištenje tehnologije i Interneta, najčešće žrtve istih su većinom djeca. Iako se djecu upozorava da ne dijele osobne informacije i slike putem Interneta, pritisak vršnjaka/inja, kao i nepoznatih osoba koje djeca upoznaju putem Interneta, katkad zna biti više nego dovoljan da neko dijete podijeli svoje privatne slike, pa i videe, čime stavljaju sebe u rizik. Vijeće Europe ističe kako je presudno da se razviju programi koji mogu spriječiti dijeljenje takvih slika i videa zbog kojih neko dijete može završiti kao žrtva seksualnog nasilja.

Srećom, nije sve stalo na pisanoj riječi. Nasilje nad djecom može se spriječiti reagiranjem na isto i zahtijevanjem od institucija koje se bave rizikom i zaštitom da se nešto učini po tom pitanju.  Jeste li ikada čuli za Lanzarotsku konvenciju? Lanzarotska Konvencija ili Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, nastala je 2007. godine s ciljem kriminaliziranja svih vrsta seksualnog nasilja nad djecom. Države koje potpišu Lanzarotsku konvenciju obvezuju se na usvajanje posebnih mjera za sprječavanje seksualnog nasilja, kazneni progon počinitelja i zaštitu djece žrtava. Svih 47 država članica Vijeća Europe potpisalo je, a 46 država ratificiralo Konvenciju (Albanija, Andora, Armenija, Austrija, Azerbejdžan, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Republika Moldavija, Monako, Crna Gora, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Ruska Federacija, San Marino, Srbija, Slovačka Republika, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo). Tunis je također pristupio Konvenciji i tako postao prva država izvan Europe koja je to učinila. Osim Lanzarotske Konvencije, postoji i rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016. čija je uloga jačanje uloge zdravstvenog sustava u okviru nacionalnog rješavanja nasilja, posebno nad ženama i djecom. Neki od ciljeva te rezolucije su suradnja s međunarodnim organizacijama u inicijativama poput Globalnog partnerstva za zaustavljanje nasilja nad djecom, Zajedno za djevojčice, Savez za prevenciju nasilja. Osim toga, rade na razvitku i širenju raznih dokumenata za sprječavanje i reagiranje na nasilje nad djecom, podržavaju zemlje u provedbi strategija prevencije zlostavljanja itd.

Zašto je ovo sve bitno? Donosimo par statističkih činjenica Svjetske organizacije zdravlja za Vas:

  • 3 od 4 djece u dobi od 2 do 4 godine redovito proživljava fizičko i/ili psihičko nasilje od strane roditelja/njegovatelja
  • svaka 5 žena i 1 od 13 muškaraca izjavljuju kako su bili seksualno zlostavljani kao dijete, do svoje 17 godine
  • 120 milijuna djevojaka i mladih žena mlađih od 20 godina pretrpjelo je neki oblik prisilnog seksualnog kontakta
  • stalna briga, edukacija, potpora roditeljima i roditelja i jačanje zakona koji kažnjavaju nasilje mogu smanjiti rizike od ponovnog zlostavljanja

Više informacija i savjeta možete pronaći na ovom linku.

Na slijedećim linkovima možete pogledati nekoliko interaktivnih videa za djecu na temu seksualnog zlostavljanja:

  • The Lake – kratki dokumentarac o važnosti razgovora unutar obitelji ako se dogodi seksualno zlostavljanje
  • Keep Me Safe – kratki informativni video o tome što se događa iza kulisa borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece
  • Tell Someone You Trust– animirani film prilagođen za djecu kako bi lakše shvatila kako postupiti i kome se obratiti ako dožive seksualno nasilje
  • Kiko And The Hand– animirani film prilagođen djeci koji objašnjava kakav fizički dodir je dopušten, a kakav nije

Čuvajte svoje najbliže i dobro ih slušajte ako imaju što reći. Izreka ‘’Šutnja je zlato’’ ne vrijedi u ovom slučaju.

 

Autorica: Laura Rudak

Ženska soba – Centar za seksualna prava poziva sve zainteresirane osobe na sudjelovanje na Konferenciji  „Važnost i izazovi provedbe programa prevencije seksualnog nasilja u školama“, koja će se održati:

24.11.2020. godine
Putem Zoom-a
u trajanju od 11 do 15.30 sati

Ženska soba u partnerstvu s Uredom pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske, udrugom Plavi telefon, Srednjom školom Ivan Švear iz Ivanić Grada, Prehrambeno-tehnološkom školom iz Zagreba, Medicinskom školom iz Osijeka, Obrtničkom školom iz Osijeka, Gimnazijom i strukovnom školom Bernardina Frankopana iz Ogulina i Ekonomskom i turističkom školom iz Daruvara, od 2018. godine provodi EU projekt „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“.

U okviru projekta razvijen je program prevencije seksualnog nasilja („SNEP program“) za srednje škole, koji je verificiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i implementiran u 31 srednjoj školi s područja cijele Hrvatske.

Na Konferenciji, izlaganja će održati relevantne stručnjakinje i stručnjaci, predstavnice i predstavnici značajnih institucija i organizacija civilnoga društva, iz Hrvatske i inozemstva (Velika Britanija, Srbija, Švedska, Vijeće Europe), koji aktivno rade na području prevencije seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima (popis u prilogu). Teme će biti brojne: od razumijevanja rasprostranjenosti seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima, problema neprijavljivanja, preko isticanja važnosti prevencije, do predstavljanja SNEP programa i poticaja za njegovo sustavno provođenje u srednjim školama širom Hrvatske.

S obzirom na širok raspon područja stručnosti izlagačica i izlagača,  Konferencija predstavlja iznimnu priliku za profesionalni razvoj, razmjenu iskustava i podizanje svijesti, kao i da će doprinijeti daljnjem razvoju javnih politika na području prevencije seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima.

Konferencija je prijavljena Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Hrvatskoj psihološkoj komori, radi bodovanja sudjelovanja.

Sudjelovanje na Konferenciji je besplatno, a prijaviti se možete putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr

U prijavi je potrebno navesti:
1) ime i prezime
2) zanimanje
3) e-mail na koji će biti poslana poveznicu za Zoom.

Krajnji rok za prijave je 23.11.2020. godine u podne.

Službeni jezici konferencije su hrvatski i engleski jezik.

Konferencija je sastavni dio projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske Unije u okviru programa za prava, jednakost i građanstvo (2014.–2020.). Konferencija je sufinancirana od strane Britanskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj.

Nakon prijave, sudionicima/cama će biti poslan i program Konferencije. Za sva dodatna pitanja zainteresirane osobe se mogu obratiti članicama organizacije putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr ili na broj telefona 01/6119-174.

Popis izlagačica i izlagača:

Događanje vodi prof. dr. sc. Dean Ajduković, profesor emeritus.

Izlagačice i izlagači:
1) dr. sc.  Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe  i članica upravnog odbora Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja
2) Nj. E. g. Andrew Stuart Dalgleish, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj
3) Johanna Nelles, voditeljica Odjela za nasilje nad ženama i izvršna tajnica za Istanbulsku konvenciju, Vijeće Europe, Strasbourg
4) Antje Rothemund, voditeljica Odjela za mlade pri Glavnoj upravi za demokraciju Vijeća Europe, Strasbourg
5) Dušica Popadić, direktorica Incest Trauma Centra – Beograd i predsjednica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja
6) Helenca Pirnat Dragičević, dipl. Iur., Pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske
7) Zaffira Shah, nezavisna trenerica i konzultantica za zaštitu djece s 20 godina iskustva u radu pri britanskom Nacionalnom udruženju za prevenciju okrutnosti nad djecom (NSPCC) i članica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja, Velika Britanija
8) Antonija Hojt Ilić, prof. socijalne pedagogije, članica radne skupine za razvoj SNEP programa
9) Izv. prof. dr. sc. Silvija Ručević, Sveučilište u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
10) Nada Grujić Tomas, mag. paed. i Mirna Ilakovac, mag. psych., Medicinska škola Osijek
11) Joanna Lundquist, Change Attitude, Stockholm
12) Đuro Gavran, mag. art, redatelj filma „Jedna od nas“
13) dr. sc. Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež, Županijski sud u Zagrebu
14) Darko Tot, dipl. soc. pedagog, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Uprava za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja
15) Alma Rovis Brandić, mag. soc. ped., Viša savjetnica za stručne suradnike socijalne pedagoge u Agenciji za odgoj i obrazovanje

U organizaciji Ženske sobe je 6. i 7. listopada online putem održana „Dvodnevna specijalizirana edukacija za profesore/ice i stručne suradnike/ice o seksualnom i elektroničkom seksualnom nasilju nad i među djecom i mladima“.

Na edukaciji su sudjelovale predstavnice Centra za građanske inicijative Poreč te profesori/ice i stručni suradnici/ce Srednje škole Mate Balota Poreč i Turističko – ugostiteljske škole Antona Štifanića Poreč.

Edukaciju je vodila te na istoj predavala dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe te Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur, voditeljica pravnog tima i Josipa Tukara Komljenović, mag. soc., voditeljica programa za mlade.

Dvodnevna specijalizirana edukacija je održana u okviru projekta „Samo da znači da!“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za građanske inicijative Poreč, Srednjom školom Mate Balota Poreč i Turističko – ugostiteljskom školom Antona Štifanića Poreč. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike  Republike Hrvatske.