Dana 10.06.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:00h održano je treće predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 14 studenata/ica.

Tijekom drugog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s elektroničkim seksualnim nasilje, predrasudama vezanim uz tematiku seksualnog nasilja, prepoznavanjem i mehanizmima zaštite.

Ovo predavanje bilo je posljednje u nizu predavanja na temu rodno uvjetovanog nasilja. U narednom periodu, studenti/ce će imati priliku sudjelovati na književnim i novinarskim večerima tijekom. Cilj večeri jest student/ice potaknuti na kritičko razmišljanje o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Dana 03.06.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:30h održano je drugo predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 15 studenata/ica.

Tijekom drugog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s temom medijskog izvještavanja o nasilju nad ženema i temom seksualnog nasilja. Sudionici/e su, uz predavanja, imali priliku vidjeti video uratke na ove teme.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Dana 27.05.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:00h održano je prvo predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 15 studenata/ice.

Tijekom prvog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s projektom “Kutak ravnopravnosti” te su održale predavanje na temu rodne (ne) ravnopravnosti. Kroz iduća dva predavanja bit će obrađene tema rodno-uvjetovanog nasilja, s naglaskom na seksualno nasilje.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih (u okviru kojeg djeluje portal Studentski.hr). Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

U sklopu Nacionalne kampanje osnaživanja žena “Sofija” pokrenute su besplatne radionice za nezaposlene i zlostavljane žene. Kampanja je započela u ožujku ove godine, a aktivnosti osnaživanja žena provodit će se u svim županijama (21 lokacija) do studenog 2021. Nositeljica projekta je Udruga za zaštitu i promicanje ljudskih prava “Sofija”.

„Pozivamo sve žene i djevojke koje su nezaposlene, bile su izložene nekoj vrsti nasilja, a žele se osjećati snažnije i spremne su početi raditi na sebi i na svom samopouzdanju, da nam se pridruže na besplatnim radionicama na kojima ćemo raditi na osobnom i zajedničkom osnaživanju”, pozivaju članice Udruge.

Prva od dvadeset radionica održat će se od 1. do 3. lipnja u Zagrebu. Organizatorice ističu kako žele pomoći da sudionice radionica same uvide da su jače nego što misle – otud i slogan #jačanegoštomisliš. Smatraju kako su ovakve radionice upravo sada najpotrebnije zbog evidentnog povećanja stope nezaposlenosti žena.

„Prema podacima HZZ-a razlika između travnja 2019. godine i travnja 2020. godine iznosi 7 440 žena ili povećanje od 114% u cijeloj Hrvatskoj, s time da je u travnju bez radnog iskustva prijavljeno 337, a s radnim iskustvom 13.628 žena na burzu rada. Dakle, jasno se vidi da je na burzu došlo više žena koje imaju iskustvo te je vrlo vjerojatno da su otpuštene usred pandemije COVID-a 19 jer je to zaista veliko povećanje s obzirom na isto vrijeme prošle godine”, ističu.

Radionice imaju za cilj pomoći ženama da osvijeste svoje potencijale i razviju vještine potrebne za dolazak do radnog mjesta, ali da ih se osnaži i u svakom pogledu:

„Radit ćemo na komunikacijskim vještinama, na asertivnosti, na svemu onome što nam je potrebno kako bismo razumjeli neku situaciju i reagirali na nju. Bitno je napomenuti i da ćemo imati program samoobrane krav maga koji je temeljen na cjelovitom pristupu rješavanja konflikata i nasilnih situacija.”

Udruzi “Sofija” su na ovom projektu osnaživanja žena partneri Plavi telefon i  Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb”, a ambasadorica kampanje je kantautorica Mirela Priselac Remi.

„Možete se već danas prijaviti na besplatne radionice u svim gradovima jednostavnim klikom na link!”, pozivaju organizatorice.

„Nacionalnu kampanju osnaživanja žena „Sofija“ smo pokrenule jer smo se željele aktivnije uključiti i pokrenuti razgovor o onome što se često naziva „ženskim temama“. Zašto navodnici? Jer smatramo da je položaj žena u 21. stoljeću ljudska i društvena tema, ne samo ženska. Želimo izaći iz kuće, ureda, škola, fakulteta ili bilo kojeg drugog mjesta na kojem su žene zlostavljanje i zanemarene, a to želimo postići s inovativnim pristupom i cjelokupnim programom osnaživanja žena”, govore o osobnim motivima članice Udruge “Sofija”.

Prvu radionicu namijenjenu stručnjacima/kinjama koji/e rade sa žrtvama nasilja Udruga “Sofija” provela je u izolacijskim uvjetima, a takva je bila i tema – utjecaj samoizolacije na nasilje u obitelji. Preko Zoom aplikacije okupile su različite stručnjakinje sutkinje, socijalne radnice, liječnice, policijske službenice i dr. kako bi svaka sudionica dala svoje viđenje i situaciju iz kuta svoje ekspertize.

Udruga PaRiter poziva zainteresirane pripadnike/ce manjinskih skupina (etničkih, nacionalnih i rasnih skupina, seksualnih i rodnih manjima te njihove roditelje, osobe s invaliditetom, beskućnike/ice, strance, roditelje djece s poteškoćama u razvoju,…), sve one koji se prepoznaju u ulozi žive knjige i voljeli bi obogatiti živu knjižnicu svojom životnom pričom.

Živa knjižnica djeluje kao i svaka druga knjižnica, jedina razlika je što su knjige ljudi, koji osim što informiraju i pričaju priču, mogu i odgovarati na pitanja čitatelja/ica te ih postavljati. Žive knjige kroz dijalog i upoznavanje s čitateljima/icama potiču razbijanje stereotipa i predrasuda, međusobno uvažavanje, empatiju  kao i bolje razumijevanje. U živoj knjižnici čitatelji/ice pomoću kataloga živih knjiga odaberu i posuđuju knjigu na ograničeno vrijeme, te je nakon čitanja (razgovora koji traje 20-30 minuta) ‘vraćaju na policu knjižnice’.

Prije živih knjižnica, knjige volonteri/ke će sudjelovati na jednodnevnom treningu u Rijeci. Volonteri/ke će sudjelovati u javnoj i školskim živim knjižnicama koje će se održati najesen.

Udruga PaRiter je do sada provela više od 20 živih knjižnica u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka i srednjim školama i domovima na području Primorsko-goranske županije koje su oduševile čitatelje/ice i žive knjige.

Javiti se možete na udruga@pariter.hr, udrugapariter@gmail.com ili 095 3935 611.

Umjetnica* si koja svojim radom želi podržati borbu za prava žena i rodnu ravnopravnost, te svojim kreativnim izričajem utjecati na društvenu promjenu? Udruga K-Zona traži umjetnice koje će im pomoći predstaviti 30 strašnih žena iz Irske, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Hrvatske u prvom expansion decku kartaške igre Fierce Women.

K-Zona je 2018. godine razvila inovativnu društvenu igru Fierce Women koja svoje igrače/ice upoznaje sa ženama koje su doprinijele društvu u poljima kulture, politike, znanosti, feminizma, ljudskih prava i umjetnosti. Radi se o zabavnom, edukativnom i društveno korisnom proizvodu koji nam daje priliku da temu rodne ravnopravnosti na suptilan način uvedemo u svoje društvene krugove. S organizacijama Mesto žensk (Slovenija), Tiiiit! Inc. (Sjeverna Makedonija) i Outlandish Theatre Platform (Irska), K-zona trenutno provodi projekt Women on Women (WOW) / Žene o ženama s ciljem povećanja vidljivosti inspirativnih žena koje mijenjaju naša društva nabolje, a nakon prve dodjele nagrada za Strašne žene godine, na ovome nastavlja raditi realizacijom prvog Fierce Women WOW expansion decka.

Umjetnice koje se žele prijaviti na natječaj trebaju odabrati jednu do tri žene iz popisa Strašnih žena i predstaviti ju svojim jedinstvenim stilom. Osim imena strašnih žena u popisu se nalaze i njihove kratke biografije te linkovi s dodatnim informacijama. U K-zoni ističu kako im je važno da se ilustracija ne sastoji isključivo od lica žene već da simbolički uključi u njezin rad, te pozivaju umjetnice da inspiraciju potraže u ilustracijama iz originalnog decka.

Kako se prijaviti?

Natječaj Fierce Women WOW Cards otvoren je za sve umjetnice, ilustratorice i dizajnerice iz Europe. Rad s kojim se prijavljujete ne mora biti dovršen, za prijavu je dovoljno poslati i skicu ilustracije, a odabrane će umjetnice kasnije imati priliku dodatno raditi na svojoj ilustraciji. Također, nakon selekcijskog postupka, moguće je da odabranim umjetnicama budu dodijeljene i dodatne strašne žene koje će trebati ilustrirati.

Prijave se zaprimaju putem Google obrasca najkasnije do srijede, 24. lipnja 2020. u 23:59 CET

Odabrane umjetnice će dobiti:

nagradu od 160 Eura (bruto) za svaku ilustraciju koja bude uključena u Fierce Women WOW cards expansion deck

ilustracija/e će biti uključena u Fierce Women WOW cards expansion deck i promovirana putem različitih kanala projektnih partnera (Facebook, Instagram, web stranice, festivali i druga događanja)

5 primjeraka Fierce Women WOW cards expansion deck-a i jedan primjerak kartaške igre Fierce Women

Osim umjetnica, u K-zoni pozivaju i sve one koji podržavaju projekt da s njima podijele tko su strašne žene koje ih inspiriraju. Klikni i predloži Strašnu ženu!

Ženska soba – Centar za seksualna prava objavljuje priručnik naziva „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“. Priručnik je nastao kao odgovor na stvarne potrebe osoba koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja. Problemi i potrebe prepoznate su tijekom dugogodišnjeg i neposrednog rada stručnjakinja i stručnjaka u savjetovalištu Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje kao sastavni dio organizacije civilnoga društva Ženska soba – Centar za seksualna prava od 2008. godine.

Svrha priručnika je pružiti osnovne informacije o seksualnom nasilju, njegovim najčešćim oblicima i o tome kako ga prepoznati te o osjećajima i emocijama, ali i o utjecaju traume na svakodnevni život osobe koja je preživjela seksualno nasilje.

U priručniku se mogu pronaći i informacije o pravima koja tijekom postupka prijave nasilja ili tijekom sudskog postupka imaju sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje. Također su navedeni koraci što učiniti u slučaju preživljenog seksualnog nasilja, odnosno kako postupiti ako osoba želi ili, pak, ne želi prijaviti nasilje.

Priručnik je ponajprije namijenjen osobama koje su preživjele seksualno nasilje, ali i njihovim partnericama, partnerima, obitelji, prijateljicama, prijateljima koji se žele informirati o tome kako preuzeti aktivniju ulogu u procesu oporavka njima bliske osobe.

Osim u tiskanom izdanju, „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ dostupan je i u online verziji na sljedećoj poveznici.

Priručnik „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ nastao je u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“, čija je nositeljica Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržalo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Ženska soba – Centar za seksualna prava organizira održavanje online okruglog stola „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ dana 28. svibnja, 2020. godine s početkom u 12.00 sati.

Cilj održavanja okruglog stola je otvaranje teme važnosti međusektorske suradnje u radu sa osobama koje su preživjele seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji, te predstavljanje rada specijaliziranog Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje pri Ženskoj sobi.

Okrugli stol namijenjen je stručnim osobama koje rade na problematici sprečavanja nasilja nad ženama, te organizacija koji im pružaju direktnu pomoć i podršku, u cilju unaprjeđenja  daljnje suradnje i informiranosti o ovoj specifičnoj problematici, o kojoj se rijetko govori.

Na okruglom stolu će sudjelovati predstavnice/i županijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, državnih institucija i tijela, organizacija civilnoga društva, stručne javnosti te druge zainteresirane osobe.

Na okruglom stolu govoriti će:

  • sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, članica Nacionalnog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Tema: „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji – tema o kojoj se ne govori“.
  • sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja i predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, voditeljica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Grada Zagreba. Tema: „Djeca žrtve  spolnog  zlostavljanja  u obitelji“.
  • Daniel Antunović, psiholog i predsjednik Udruge za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R., voditelj Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko-goranske županije. Tema: „Seksualno i seksualizirano nasilje u radu s počiniteljima nasilja u obitelji – europska i domaća iskustva“.
  • Desa Kolesarić, osnivačica i članica S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja iz Virovitice, voditeljica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko-podravske županije. Tema: „Uloga i rad županijskih timova na sprečavanju seksualnog nasilja“.

Okrugli stol će moderirati Antonija Hojt Ilić, voditeljica edukacijskih programa u Ženskoj sobi i članica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Grada Zagreba. Sve  sudionice i sudionici pozvani su da postavljaju pitanja i uključe se u održavanje online okruglog stola.

Okrugli stol možete pratiti na službenoj Facebook stranici Ženske sobe (https://web.facebook.com/zenska.soba/) dok više informacija možete saznati na sljedećoj poveznici događaja: https://web.facebook.com/events/2772255592900422/ .

Okrugli stol „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ provodi se u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Na Dan crvenog otpora aktivistkinje Platforme za reproduktivnu pravdu su u sklopu akcije Crveni otpor: Ogledala svakodnevice poručile: “Hrvatska je ženama okrenula leđa. Ne štiti nas od nasilja, uskraćuje nam zdravstvenu skrb. Pandemija novog koronavirusa samo je produbila postojeći problem – pobačaj u Hrvatskoj nije dostupan. Nedostupan je jer ga nema tko obavljati i jer ga žene ne mogu platiti.”

Potvrdilo je to i istraživanje Platforme za reproduktivnu pravdu iz travnja ove godine: u 8 od 29 ovlaštenih zdravstvenih ustanova nemoguće je obaviti pobačaj na zahtjev ili dobiti odgovor na pitanje vrše li pobačaj. Osam ogledala je za osam zdravstvenih ustanova koje ženama uskraćuju skrb, kojima zdravlje i životi žena nisu prioritet. Za trudnice i rodilje pandemija je značila uskratu pratnje na porodu, nametanje carskog reza, odvajanja od djeteta nakon poroda. Za žene s tjelesnim invaliditetom, za tražiteljice azila, pandemija je otežala pristup i drugim zdravstvenim uslugama vezanima za žensko zdravlje.

Osam ogledala je i za osam sati rada. Svjedočanstva žena o kršenju radničkih prava dolazila su pretežno iz uslužnih i proizvodnih djelatnosti, prvih na liniji izloženosti zarazi. Najpotplaćenije radnice, poput čistačica u bolnicama koje danonoćno dezinficiraju kontaminirane prostore, nisu dobile ni zahvale niti priznanja, a kamoli pravedne plaće za rad u otežanim uvjetima. Osam ogledala je i za osam sati odmora – odmora koji žene provode u drugoj, “kućanskoj” smjeni. Rad od kuće i kućanski rad slično zvuče, ali tu svaka sličnost prestaje. Osam ogledala je i za osam sati sna, koje su mnoge, zajedno s domovima, izgubile u zagrebačkom potresu.

Trinaest praznih odraza ispred zgrade u kojoj Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije je za trinaest  žena koje više nisu s nama – trinaest femicida u kojima su sudjelovale i institucije – jer nisu zaštitile žene, jer nisu kaznile nasilnike.

Aktivistkinje poručuju kako su prošle godine pozvale sve osobe da okrenu leđa klerikalnoj paradi koja je hodala gradom za zabranu pobačaja. Iako je pandemija privremeno spriječila ultrakonzervativne ideje da “miroljubivo” hodaju ulicama gradova, Grad Zagreb, isti onaj koji je financirao klerikalnu paradu svih ovih godina i koji je odbio osigurati siguran smještaj žrtvama nasilja, izvjesio je zastave pobornica i pobornika prisilnog rađanja. Da borba navodnih zaštitnika obitelji nije usmjerena isključivo protiv žena, njihovog zdravlja i života, već nastoji ograničiti i druga ljudska prava poput prava LGBTIQ+ osoba i nacionalnih manjina, simbolički su pokazale upravo izvješene zastave – zamijenile su zastave duginih boja, zastave različitosti i ljubavi.

Zato pozivaju sve zainteresirane osobe da pokažetu otpor, pokažetu da ne odustaji od solidarne borbe protiv sustava koji ženama okreće leđa. Pozivaju da na Dan crvenog otpora pošaljete fotografiju u kojoj se ogleda otpor patrijarhalnoj i kapitalističkoj svakodnevici, fotografiju na kojoj crvenom bojom poručujete da će se žene uvijek oduprijeti nakanama i interesima onih koji žele upravljati ženskim tijelima i podčiniti ih. Fotografije šaljite na Facebook stranicu Platforme za reproduktivnu pravdu.

Odbor stranaka Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) izdao je deklaraciju u kojoj poziva države koje su ratificirale Konvenciju da istu koriste kao izvor smjernica za kreiranje različitih mjera i strategija tijekom trajanja pandemije COVID-19.

Odbor stranaka Istanbulske konvencije,

  • prepoznaje da se države članice Vijeća Europe suočavaju s izazovima u zaštiti svog stanovništva od prijetnje pandemije COVID-19,
  • konstatira da nasilje nad ženama i djevojčicama, kao i nasilje u obitelji, ima tendenciju porasta u kriznim vremenima, što potvrđuju i podaci broja prijavljenih slučajeva pojedinih oblika nasilja u svijetu i brojnim zemljama članicama Vijeća Europe,
  • svjestan je potencijalnog učinka poduzetih mjera kao odgovor na trenutnu krizu, naročito mjera izolacije, u smislu povećane izloženosti žena i djevojaka svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje, nasilje u obitelji, i tzv. nasilje iz časti,
  • ima na umu kako je rizik posebno visok za žene i djevojke koje pripadaju ranjivim skupinama i/ili su u riziku od višestruke diskriminacije (žene s invaliditetom, žene u prostituciji, žene starije životne dobi, migrantkinje, tražiteljice azila),
  • podsjeća na važnost promoviranja koordiniranog i holističkog odgovora na zajedničke izazove koji su u skladu s vrijednostima i standardima Vijeća Europe temeljenim na poštivanju vladavine zakona, demokracije i ljudskih prava,
  • želi pružiti smjernice državama članicama te drugim državama u znak potpore njihovom nastojanju da i dalje nastave sprječavati nasilje nad ženama te nasilje u obitelji u trenutnim izazovnim okolnostima,

Nakon savjetovanja sa Skupinom stručnjaka/inja Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO):

  • podsjeća da načela i zahtjevi Istanbulske konvencije pružaju okvir za osmišljavanje i provedbu mjera osiguranja ravnopravnosti žena i muškaraca te suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a koji se primjenjuje u svakom trenutku i poprima daljnji značaj u trenutnom javnom izvanrednom stanju uzrokovanom izbijanjem pandemije COVID-19;
  • naglašava obvezu država potpisnica Istanbulske konvencije da i dalje revno poduzimaju mjere za sprečavanje, istragu, kažnjavanje i pružanje odštete za djela kažnjiva Konvencijom, u skladu sa svojim obavezama prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima;
  • pozdravlja pristup onih država članica koje su na inovativni način prilagodile svoje institucionalne reakcije na nasilje u svijetlu trenutne pandemije te poziva države Stranke da podrže obaveze propisane Istanbulskom konvencijom te pojačaju mjere potrebne za zaustavljanje nasilja;
  • skreće pozornost država Stranki na Aneks ove Deklaracije koji nudi konkretne primjere mogućih postupaka koje treba poduzeti prilikom suočavanja s pandemijom COVID-19;
  • priznaje potrebu za nastavkom razmjene i suradnje između članova/ica i promatrača Odbora stranaka radi rješavanja dugoročnog utjecaja i bilo kojeg propusta tijekom trenutne krize, na žene žrtve nasilja te nasilja u obitelji, istovremeno osiguravajući potpuno poštivanje načela i zahtjeve Istanbulske konvencije te djelujući kroz pristup koji je usmjeren na žrtve i utemeljen na ljudskim pravima.

 

ANEKS

Moguće mjere i strategije koje se mogu primijeniti tijekom pandemije COVID-19
u skladu s Istanbulskom konvencijom


INTEGRIRNE POLITIKE

  • U skladu s člankom 6. (Rodno osjetljive politike): države stranke bi trebale uključiti rodnu perspektivu prilikom osmišljavanja i provedbe strategija za borbu protiv pandemije COVID-19. Navedeno uključuje mjerenje utjecaja donesenih mjera na žene i djevojčice i njihovu izloženost rizicima različitih oblika rodno uvjetovanog nasilja poput partnerskog nasilja i nasilja u obitelji, uhođenja, seksualnog uznemiravanja, prisilnih brakova i seksualnog nasilja uključujući i elektroničko nasilje, kao i potencijalni učinak na djecu svjedoke/inje tih oblika nasilja.
  • U skladu s člankom 7. (Sveobuhvatne i koordinirane politike): države stranke trebaju koliko je to moguće, održavati i jačati međuinstitucionalne mehanizme koordinacije u razvoju i provedbi politika za suzbijanje nasilja nad ženama tijekom pandemije. Procesi koji uključuju sve relevantne aktere, uključujući organizacije civilnoga društva i organizacije za ženska prava, regionalnu i lokalnu vlast trebaju utvrditi stvarno stanje i potrebe žrtava te mogu utvrditi razinu pružanja usluga i trebaju li pružatelji usluga dodatna sredstva (primjerice skloništa za žene i djecu žrtve nasilja koja moraju provesti mjere osiguranja potrebne udaljenosti  i izolacije zaraženih osoba što može predstavljati izazov za njih jer nemaju potrebne uvjete za to).
  • U skladu s člankom 8. (Financijski resursi) i člankom 9. (Nevladine organizacije i civilno društvo): države članice trebaju utvrditi dostatnost financijskih i ljudskih resursa za pružanje usluga, uključujući usluge koje pružaju organizacije civilnog društva, kako bi adekvatno odgovorile na pojačane potrebe za vrijeme pandemije COVID-19.
  • U skladu s člankom 11. (Prikupljanje podataka i istraživanje): države članice trebaju prikupiti sve podatke na osnovu kojih mogu procijeniti moguć porast zahtjeva za pomoć žrtava rodno uvjetovanog nasilja. Podatke treba prikupiti od strane stručnih službi za podršku, linija za pomoć te organizacija civilnoga društva. Prikupljeni podaci neizmjerno su bitni za osiguranje mjera za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama i u skladu su sa potrebama tijekom pandemije te služe kao izvor informacija i u budućnosti.

 PREVENCIJA

  • U skladu s člankom 12. (Opće obveze) i člankom 13. (Podizanje razine svijesti): države članice trebaju provoditi mjere i aktivnosti (poput izjava za medije, medijskih kampanja) s ciljem širenja svijesti o povećanom riziku od nasilja nad ženama i djevojkama za vrijeme pandemije te osigurati dostupnost informacija o mjestima pomoći i podrške za osobe koje su preživjele ili doživljavaju rodno uvjetovano nasilje. To primjerice može uključivati distribuciju različitih materijala primjerice u trgovinama i ljekarnama. Poželjno je da informacije, brošure i letci budu dostupni na različitim jezicima.
  • U skladu s člankom 15. (Usavršavanje stručnih osoba): države članice trebaju razmotriti poduzimanje mjera za podizanja svijesti o rodno uvjetovanom nasilju za državne i javne službenike/ice koji djeluju u ključnim sustavima (npr. zdravstveni sustav, pravosudni sustav, policija), o potencijalnom utjecaju mjera poput socijalnog distanciranja, zatvaranja i uvođenja policijskog sata kao i utjecaj ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije na žene i djecu koje žive u nasilnim odnosima i okruženjima. Vlasti bi trebale poticati stručnjake/inje poput odvjetnika/ca i osoblja zaposlenog u servisima koje pružaju usluge žrtvama da koriste postojeće edukativne resurse (online tutoriale, webinare i sl.) razvijene na nacionalnoj i međunarodnoj razini (primjerice online edukacija o ljudskim pravima za pravne stručnjake/inje na temu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji koju je razvilo Vijeće Europe).
  • U skladu s člankom 16. (Preventivna intervencija i terapijski programi): države članice trebaju oglašavati postojeće programe namijenjene počiniteljima nasilja gdje nasilni muškarci mogu potražiti pomoć putem telefonskih linija ili kroz online programe koji su prigodni u trenutcima potrebe održavanja socijalnog distanciranja.
  • U skladu s člankom 17. (Sudjelovanje privatnog sektora i medija): države članice trebaju potaknuti partnerstvo s nacionalnim i lokalnim medijima kako bi se intenziviralo izvještavanje o povećanim rizicima nasilja za žene i djevojke u vrijeme pandemije COVID-19 te mogućnostima pomoći i podrške.

ZAŠTITA

  • U skladu s člankom 19. (Informacije): države članice trebaju razviti ciljane informativne kampanje te načine kako doći do žrtava rodno uvjetovanog nasilja kojima je pristup informacijama o dostupnim uslugama podrške te zakonskim mjerama ograničen ili onemogućen zbog samoizolacije i/ili života s nasilnim partnerom/icom.
  • U skladu s člankom 20. (Opće usluge potpore), člankom 22. (Specijalizirane usluge podrške), člankom 23. (Skloništa) i člankom 24. (telefonske SOS linije): države članice trebaju omogućiti, uz pridržavanje svih sigurnosnih protokola, nesmetan rad savjetovališta, skloništa i SOS linija koje pružaju usluge podrške i pomoći te smještaja žrtava svih oblika nasilja koje pokriva Konvencija, kao i službi zaštite i podrške djeci žrtavama/svjedocima tih djela. Navedeno potencijalno uključuje osiguravanje dodatnih financijskih sredstava, prilagođavanje kapaciteta, razvoj alternativnih načina pružanja usluga (online putem, otvaranje platformi za savjetovanje) te dostupnost informacija posebno ranjivim skupinama poput migrantkinja.

KAZNENI PROGON

  • U skladu s člankom 49. (Opće obveze): države članice trebaju osigurati ženama žrtvama mogućnost prijave nasilja kroz nove online kanale za prijavu zločina te upotrebom kodne riječi u primjerice ljekarnama kada žrtve mogu alarmirati zaposlenike/ce da im se događa nasilje. Države članice pritom trebaju paziti na jezičnu barijeru i specifične potrebe rizičnih skupina žena.
  • U skladu s člankom 50. (Brzi odgovor, sprečavanje i zaštita): u mnogim državama članicama pandemija je uzrokovala usporen rad sudova i odgodu saslušanja a sigurnost žena žrtava nasilja i njihove djece trebaju biti prioritet u situaciji pandemije te države članice i dalje trebaju poštivati preuzete obveze i osigurati adekvatno i brzo provođenje zakona i pravosudne vlasti.
  • U skladu s člankom 51. (Procjena opasnosti i upravljanje rizikom): države članice trebaju nastaviti vršiti individualnu procjenu ozbiljnosti situacije i rizika od ponovljenog nasilja, pri čemu je pritvor počinitelja za slučajeve visokog rizika preferirana opcija kada god je to moguće. U slučajevima kad je to zbog pandemije otežano, obavezno obavijestiti žrtvu o tome i uzeti u obzir opasnost za žrtvu.
  • U skladu s člankom 52. (Hitni nalozi za udaljavanje) i člankom 53. (Mjere zaštite i zabrane približavanja): države članice trebaju nastaviti izdavati mjere zaštite, zabrane približavanja i pristupa žrtvama rodno uvjetovanog nasilja čime se osigurava pravilno upravljanje rizikom.

 

Izvor: https://rm.coe.int/declaration-committee-of-the-parties-to-ic-covid-/16809e33c6n-cases-of-violence-against-women