“Ja sam…” je nova pjesnička inicijativa namijenjena ženama koje kroz stihove, iskreno i odvažno,  poručuju svijetu tko su. Ideja je nastala za vrijeme pjesničke radionice Dorte Jagić u Booksi koja je polaznice osnažila i potaknula da se izraze kroz poeziju.

Antonela Bokan, jedna od sudionica radionice i pokretačica inicijative ističe da iako živimo u vremenu u kojem žene imaju pravo glasa, on se i dalje slabije čuje te je važno osvijestiti same sebe tko smo i osjetiti koliko je to poetično iskustvo nevjerojatno. Zamisao je usmjerena na dijeljenje stihova na Facebook stranici koji će otkrivati pravu sposobnost, osobnost, hobije, želje i ideje koje se kriju iza bezbroj lica svakodnevice.

Igrom slučaja, većina sudionica Booksine pjesničke radionice bile su žene, u dobi od 25 do 50 godina, različitih hobija i profesija, ali snažnog pjesničkog glasa.

S obzirom da je na radionici bilo prisutno više žena nego muškaraca (uz nekoliko izuzetaka), voditeljica radionice Dorta Jagić objašnjava mogući razlog ovome. Ističe da smatra da je posrijedi patrijarhalno nasljeđe čija su žrtva i muškarci, ne samo žene – na drugi način. Muškarci koji su sudjelovali na radionicama sličnog formata bi krenuli u pisanje poezije no brzo bi i odustali. Smatra kako isti nisu svjesni potlačenosti s kojom se susreću. S jedne strane, kao muško ne smiješ biti ranjiv, slab i otkrivati svoja meka mjesta, dok s druge ponekad smatraju te imaju stav da nemaju potrebe učiti pisati poeziju jer sve već znaju. Da to uopće nije stvar vježbanja, već romantično shvaćanje „nadahnuća“. Jagić navodi kako se žene na radionicama te u pisanju poezije iznova pokazuju hrabrije i mudrije.

Zadaće i teme koje sudionice najčešće odabiru tiču se osobnog, “pjesme-obračuni” s nekim iz bliže okoline ili obitelji, zatim društveno angažirane kao i biografske pjesme u kojima se nekoj slavnoj osobi iz davnina daje novi glas koji dekonstruira mit te ekfrastička poezija u kojoj se djela likovne umjetnosti interpretiraju i nastavljaju pjesmom.

Pjesnički izazov započeo je 1. kolovoza i trajat će do 1. rujna 2020. U tom periodu pjesme će se objavljivati na Facebook stranici Ja sam… Sve zainteresirane osobe se pozivaju da se obrate u inbox stranice. Javno čitanje najboljih pjesama planirano je za jesen.

Udruga za pomoć žrtvama Bijeli krug Hrvatske iz Splita ponovno omogućuje dostupnost besplatne SOS linije za pomoć žrtvama nasilja 0800 63 29 koja će biti otvorena svakim radnim danom od 8 do 15 sati.

Građanke i građani se mogu obratiti ukoliko su im potrebne informacije, pravni savjet, primarna pravna pomoć, psihosocijalna podrška ili samo razgovor. Sve usluge pružaju djelatnici/e udruge te educirani volonteri/ke.

Otvaranje besplatne SOS linije za pomoć žrtvama nasilja se želi osigurati dostupnost besplatnih usluga ne samo osobama iz Splita, nego i šire, a posebno onima u ruralnim i otočnim područjima. Cilj je omogućiti dostupnost socijalnih usluga i onim kategorijama stanovništva koji su u lošoj materijalnoj situaciji, starije životne dobi, osobama sa invaliditetom i drugim osobama u riziku od socijalne isključenosti.

Krajem mjesec srpnja je na društvenim mrežama započeto dijeljenje objava mnogih žene koje pod hastagom #ženeujavnomprostoru dijele vlastita iskustva seksualnog uznemiravanja.

Kotač se zakotrljao kada je riječka aktivistica i novinarka Marinella Matejčić iz Udruge za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter na Twitteru reagirala na neugodno iskustvo uznemiravanja prijateljice Marije Trcol i pozvala druge žene da podijele svoja iskustva okupljena pod hashtagom #ženeujavnomprostoru kako bi podigle svijest o problemima uznemiravanja i nasilja nad ženama.

Nakon objave Marije Trcol, koja je na Twitteru je podijelila kako je grupa starijih muškaraca degutantnim dobacivanjem komentirala njezin izgled jer ima tetovaže: “Pogledaj ju, ali pogledaj ju od naprijed, na ovu se više nikome ne može ni dignuti!” i poziva Marinelle Matejčić na okupljanje sličnih iskustava pod hashtagom #ženeujavnomprostoru sve se veći broj žena odvažilo javno podijeliti situacije u kojima su ih muškarci u javnom prostoru uznemiravali.

Primjeri sežu u najranije doba djetinjstva u kojima se opravdava ponašanje dječaka i uči djevojčice prihvaćanju takvog ponašanja ili prepušta na volju starijim muškarcima, bilo onima iz neposredne okoline ili neznancima s kojima se sreću u ulici ili tramvaju. Ovakvi i slični primjeri se nastavljaju u odrasloj dobi, neovisno o tome kako žena izgleda, je li tetovirana, dotjerana, trudna i slično.

Matejčić prepoznaje da smo uronjeni u kulturu nasilja u kojoj žena “opravdava” samu sebe jer je internalizirala da je njezino tijelo u javnom prostoru javno vlasništvo koje se smije dirati, vući, gurati i vrijeđati, zbog čega je važno javno progovarati iskustvima nasilja i otvoriti dijalog o tretiranju žena u hrvatskom društvu.

Problem je što takvo napasno ponašanje prolazi nekažnjeno. Rješenje se vidi u konkretnoj implementaciji Istanbulske konvencije kako bi se nasilje propisno kažnjavalo i time prevenirao recidiv. Seksualno uznemiravanja trenutno ne prate propisne kazne, ako uopće dođe do situacije kažnjavanja, jer se često rado o „nevidljivom“ nasilju, odnosno nasilju koje se ne prepoznaje kao takvo.

Osim implementacije Istanbulske konvencije Matejčić i Trcol rješenje vide u edukaciji i korjenitoj promjeni nasilničke kulture. Ističu kako smatraju da je nužno u školski kurikulum uvesti znanstveno utemeljenu seksualnu edukaciju, koja uči o odgovornom seksualnom ponašanju i partnerskim odnosima, poštovanju i rodnoj ravnopravnosti. Smatraju kako će jedino tako biti započeto odgajanje dječaka da shvate da su djevojčice inherentno ravnopravne njima, da imaju pravo na autonomiju odlučivanja nad vlastitim tijelom, da zaslužuju slobodu kretanja i život bez straha.

Više od 5000 žena dosad je ispunilo anketu udruge Roda o iskustvima u trudnoći, porodu i babinju. Internetska anketa bit će dostupna na portalu udruge Roda do 16. kolovoza 2020., a žene koje su rodile u 2018. ili 2019. godini mogu je ispuniti koristeći bilo koji mobilni uređaj.

Najnovija anketa o iskustvima u trudnoći, porodu i babinju je nastavak istraživačkog rada u području kvalitete zdravstvene zaštite. Rezultati dosadašnjih anketa, jedne iz 2007. i druge iz 2015., objavljeni su u izvješćima koji su se koristili za zagovaračke aktivnosti za poboljšanje uvjeta i način postupanja prema trudnicama, rodiljama i babinjačama u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Izvještaj s rezultatima najnovije ankete bit će dostupan u rujnu 2020. Prezentirat će se na stručnim skupovima i koristiti u izvješćima o ljudskim pravima u Hrvatskoj.

Ova anketa i izvještaj koji će proizaći iz rezultata razlikuje se od prijašnjih zbog tima koji radi na njemu. Naime, uz članice Rode, na njemu rade primalje, liječnice i patronažne sestre. Anketa prolazi kroz područja trudnoće, poroda i babinja, te uključuje pitanja o dostupnosti ginekološke skrbi, ali i mentalnom zdravlju nakon poroda, pitanja na koje službeni podaci ne mogu nužno odgovoriti.

Anketa je otvorena do 16. kolovoza 2020.

Poveznicu za pristupanje anketi možete naći na portalu udruge Roda: https://www.roda.hr/udruga/events/peticije-ankete/anketa-o-iskustvima-u-trudnoci-porodu-i-babinju-2018.-i-2019.html

U sklopu projekta “Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti” udruga B.a.B.e. pokrenula je novu web stranicu na domeni trebam-savjet.com. Na stranici su dostupne novosti i važne informacije vezane uz projektne aktivnosti, ali i online obrazac putem kojeg možete zatražiti besplatni pravni savjet ili informaciju te psihološku podršku.

Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti projekt je udruge B.a.B.e. i partnera, a usmjeren je na pružanje pomoći ženama žrtvama nasilja u obitelji, osiguravanjem regionalne dostupnosti usluga pravnog i psihosocijalnog savjetovanja. Projekt se financira sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Više informacija o samom projektu dostupno je na predmetnoj web stranici.

Priručnik „Trgovanje ljudima – priručnik za edukatore/ice“ objavljen je u srpnju 2020. godine u izdanju udruge Domine, a namijenjen je za rad s mladima srednjoškolske dobi i s mladima općenito na prepoznavanju opasnosti društvenog fenomena trgovanja ljudima u svrhu seksualnog, radnog ili nekomercijalnog iskorištavanja.

Zbog situacije izazvane pandemijom virusa COVID-19 i otežanih uvjeta za provedbu radionica u školama, kreiran je priručnik namijenjen nastavnicima i trenerima za rad s mladima srednjoškolske dobi i mladima općenito kako bi osvijestili problem trgovanja ljudima, posebno ženama i djevojkama u svrhu seksualnog iskorištavanja, a kojima su mladi danas sve više izloženi, čak i u Hrvatskoj koja je postala ne samo zemlja tranzicije, već i zemlja odredišta.

S ciljem približavanja teme mladima i osvještavanja problema trgovanja ljudima kreiran je i promidžbeni materijal, odnosno bookmarkeri, namijenjeni polaznicama radionica.

Publikacija je nastala u okviru projekta “HOP ON – Uključi se” koji provodi udruga Domine u partnerstvu sudrugom “HERA” Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava. Ovim projektom želi se podići razinu kvalitete sprječavanja i suzbijanja trgovanja ljudima u Hrvatskoj, podizanjem razine informiranosti i osviještenosti javnosti, posebno mladih srednjoškolske dobi o postojanju trgovanja ljudima. Projekt se provodi uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Priručnik možete preuzeti i u online izdanju na mrežnoj stranici na sljedećoj poveznici: https://issuu.com/udrugadomine/docs/trgovanje_ljudima_priru_nik

Trio predsjedanje Njemačke, Portugala i Slovenije Vijećem Europske unije započelo je 1. srpnja 2020. godine pod motom „Udruživanje snaga za održivu, inovativnu, otpornu i pristupačnu mobilnost“. Kao dio predsjedanja predstavljena je Zajednička Trio Deklaracija o ravnopravnosti spolova koja će usmjeravati rad država predsjedateljica na polju rodne ravnopravnosti tijekom 2020/2021.

Deklaraciju su potpisali Franziska Giffey, ministrica saveznog ministarstva za obiteljska pitanja, starije osobe, žene i mlade Republike Njemačke, Mariana Vieira da Silva, državna ministrica za predsjedništvo Portugala i Janez Cigler Kralj, ministar rada, obitelji, socijalnih poslova i jednakih mogućnosti Slovenije.

Ovom su se Deklaracijom sve tri države predsjedateljice obvezale usko surađivati na području rodne ravnopravnosti. Između ostalog, sve tri države djeluju na ublažavanju utjecaja pandemije Covida-19 na žene. Trio također ima za cilj proširiti europski sustav podrške za žene žrtve rodno uvjetovanog nasilja, smanjiti razlike u plaćama među spolovima te srušiti rodne stereotipe.

Deklaracija, osim sveobuhvatnih ciljeva, uključuje i odgovarajuća prioritetna područja triju država predsjedateljica. Na primjer, Njemačka, koja trenutno predsjedava, ima dva prioriteta: ravnopravnost spolova na tržištu rada i zaštitu žena od rodno uvjetovanog nasilja. Savezna ministrica za žene, Franziska Giffey, naglasila je „Želimo poboljšati pristup zaštiti i savjetima za sve. To uključuje, na primjer, cilj stvaranja europske linije za pomoć ženama pogođenim nasiljem, kao što već imamo u Njemačkoj s 24/7 linijom za pomoć „Nasilje nad ženama“, do koje se može doći pozivom na 08000 116 016.“

Zbog ograničenja uslijed pandemije Covida-19 resorni ministri se nisu mogli osobno sastati pa je Deklaracija potpisana putem videokonferencije.

Zajednička Trio Deklaracija o ravnopravnosti spolova dostupna je na: https://bit.ly/2ORDtFF

Njemačko predsjedanje je započelo 1. srpnja 2020. godine i traje 6 mjeseci, sve do 31. prosinca 2020. godine. Slogan kojim se vode je „Zajedno za oporavak Europe“, a program su usmjerili na 6 glavnih područja:

  • dugoročno prevladavanje posljedica krize uzrokovane koronavirusom te gospodarski i socijalni oporavak
  • snažnija i inovativnija Europa
  • pravedna Europa
  • održiva Europa
  • Europa sigurnosti i zajedničkih vrijednosti
  • snažna Europa u svijetu.

U skladu s programom, Komisija za ravnopravnost spolova Vijeća Europe (GEC) održala je video sastanak 8. i 9. srpnja na kojem je predstavnica Njemačke obavijestila sudionike/ce o predstojećim aktivnostima vezanim uz rodnu ravnopravnost.

Budući da je pandemija Covida-19 pogodila sve države članice Vijeća Europe glavna tematska diskusija vodila se oko utjecaja krize na rodnu ravnopravnost. Pojedine države iznijele su aktivnosti poduzete oko sprječavanja utjecaja krize na tržište rada, podjelu rada brige, rodno uvjetovano nasilje i zdravlje.

Njemačko predsjedanje je stavilo u fokus utjecaj pandemije na rodnu ravnopravnost postavljajući dva prioriteta:

  1.  rješavanje razlika u plaći između žena i muškaraca (s posebnim osvrtom na neplaćeni rad brige)
  2. borba protiv rodno uvjetovanog nasilja.

Prije početka rasprave, Cecile Greboval, predstavnica Odjela za ravnopravnost spolova Vijeća Europe, upoznala je sudionike s podacima prikupljenim u 6 država članica. Kao jedan od glavnih izazova istaknula je disproporcionalni utjecaj pandemije na žene pri sudjelovanju u različitim društvenim odnosima.

Naša predstavnica Ureda za ravnopravnost spolova prezentirala je članovima Komisije aktivnosti provedene u okviru predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske Unije, u segmentu ravnopravnosti spolova.

Vezano uz to izdvojila je četiri događaja:

  • sastanak Skupine visoke razine Europske komisije za uvođenje načela ravnopravnosti spolova u javne politike,
  • EU Konferenciju visoke razine „Sudjelovanje žena na tržištu rada – društvena dobit!“,
  • doručak povodom međunarodnog dana žena „Snažne žene-jaka Europska unija“
  • Zaključke Vijeća Europske unije o utjecaju dugoročne skrbi u kući na ravnotežu privatnog i poslovnog života predložene od strane hrvatskog predsjedništva.

Na sastanku Odbora stalnih predstavnika Zaključke o utjecaju dugoročne skrbi podržalo je 26 zemalja članica Europske unije, osim Mađarske.

Izvor: Žene i mediji, Vijeće EU

Dana 20.07.2020. godine održana je novinarska večer u sklopu projekta “Kutak ravnopravnosti” u trajanju od tri sata.

Novinarsku večer je vodila Antonela Marušić, novinarka i spisateljica. Aktivnost je održana preko ZOOM komunikacijske platforme, a sudjelovalo je 10 studenata/ica.

Tijekom novinarske večeri, sudionici/e su dobili relevantne informacije o formama novinarskog izvještavanja, pisanju tekstova i etičkom načinu izvještavanja u slučajevima nasilja nad ženama.

Ovo je bila posljednja edukativna aktivnost u okviru projekta, a sada slijedi pisanje tekstova od strane svih uključenih u projekt na temu rodne (ne)ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja! Tekstove ćete od jeseni moći pročitati u rubrici Kutak ravnopravnosti na portalu studentski.hr.

Novinarska večer je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Brošura „Sigurno djetinjstvo“ je nastala u okviru inicijative „Za snažniju obitelj” koja se provodila u partnerstvu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatske udruge socijalnih radnika i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, u razdoblju od 2017. do 2020. godine. Brošura je namijenjena udomiteljima i roditeljima s ciljem da odrastanje najmlađe djece bude sigurno te da se umanji rizik od nezgoda. Brošura je dostupna na linku.