U sklopu Nacionalne kampanje osnaživanja žena “Sofija” pokrenute su besplatne radionice za nezaposlene i zlostavljane žene. Kampanja je započela u ožujku ove godine, a aktivnosti osnaživanja žena provodit će se u svim županijama (21 lokacija) do studenog 2021. Nositeljica projekta je Udruga za zaštitu i promicanje ljudskih prava “Sofija”.

„Pozivamo sve žene i djevojke koje su nezaposlene, bile su izložene nekoj vrsti nasilja, a žele se osjećati snažnije i spremne su početi raditi na sebi i na svom samopouzdanju, da nam se pridruže na besplatnim radionicama na kojima ćemo raditi na osobnom i zajedničkom osnaživanju”, pozivaju članice Udruge.

Prva od dvadeset radionica održat će se od 1. do 3. lipnja u Zagrebu. Organizatorice ističu kako žele pomoći da sudionice radionica same uvide da su jače nego što misle – otud i slogan #jačanegoštomisliš. Smatraju kako su ovakve radionice upravo sada najpotrebnije zbog evidentnog povećanja stope nezaposlenosti žena.

„Prema podacima HZZ-a razlika između travnja 2019. godine i travnja 2020. godine iznosi 7 440 žena ili povećanje od 114% u cijeloj Hrvatskoj, s time da je u travnju bez radnog iskustva prijavljeno 337, a s radnim iskustvom 13.628 žena na burzu rada. Dakle, jasno se vidi da je na burzu došlo više žena koje imaju iskustvo te je vrlo vjerojatno da su otpuštene usred pandemije COVID-a 19 jer je to zaista veliko povećanje s obzirom na isto vrijeme prošle godine”, ističu.

Radionice imaju za cilj pomoći ženama da osvijeste svoje potencijale i razviju vještine potrebne za dolazak do radnog mjesta, ali da ih se osnaži i u svakom pogledu:

„Radit ćemo na komunikacijskim vještinama, na asertivnosti, na svemu onome što nam je potrebno kako bismo razumjeli neku situaciju i reagirali na nju. Bitno je napomenuti i da ćemo imati program samoobrane krav maga koji je temeljen na cjelovitom pristupu rješavanja konflikata i nasilnih situacija.”

Udruzi “Sofija” su na ovom projektu osnaživanja žena partneri Plavi telefon i  Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb”, a ambasadorica kampanje je kantautorica Mirela Priselac Remi.

„Možete se već danas prijaviti na besplatne radionice u svim gradovima jednostavnim klikom na link!”, pozivaju organizatorice.

„Nacionalnu kampanju osnaživanja žena „Sofija“ smo pokrenule jer smo se željele aktivnije uključiti i pokrenuti razgovor o onome što se često naziva „ženskim temama“. Zašto navodnici? Jer smatramo da je položaj žena u 21. stoljeću ljudska i društvena tema, ne samo ženska. Želimo izaći iz kuće, ureda, škola, fakulteta ili bilo kojeg drugog mjesta na kojem su žene zlostavljanje i zanemarene, a to želimo postići s inovativnim pristupom i cjelokupnim programom osnaživanja žena”, govore o osobnim motivima članice Udruge “Sofija”.

Prvu radionicu namijenjenu stručnjacima/kinjama koji/e rade sa žrtvama nasilja Udruga “Sofija” provela je u izolacijskim uvjetima, a takva je bila i tema – utjecaj samoizolacije na nasilje u obitelji. Preko Zoom aplikacije okupile su različite stručnjakinje sutkinje, socijalne radnice, liječnice, policijske službenice i dr. kako bi svaka sudionica dala svoje viđenje i situaciju iz kuta svoje ekspertize.

Udruga PaRiter poziva zainteresirane pripadnike/ce manjinskih skupina (etničkih, nacionalnih i rasnih skupina, seksualnih i rodnih manjima te njihove roditelje, osobe s invaliditetom, beskućnike/ice, strance, roditelje djece s poteškoćama u razvoju,…), sve one koji se prepoznaju u ulozi žive knjige i voljeli bi obogatiti živu knjižnicu svojom životnom pričom.

Živa knjižnica djeluje kao i svaka druga knjižnica, jedina razlika je što su knjige ljudi, koji osim što informiraju i pričaju priču, mogu i odgovarati na pitanja čitatelja/ica te ih postavljati. Žive knjige kroz dijalog i upoznavanje s čitateljima/icama potiču razbijanje stereotipa i predrasuda, međusobno uvažavanje, empatiju  kao i bolje razumijevanje. U živoj knjižnici čitatelji/ice pomoću kataloga živih knjiga odaberu i posuđuju knjigu na ograničeno vrijeme, te je nakon čitanja (razgovora koji traje 20-30 minuta) ‘vraćaju na policu knjižnice’.

Prije živih knjižnica, knjige volonteri/ke će sudjelovati na jednodnevnom treningu u Rijeci. Volonteri/ke će sudjelovati u javnoj i školskim živim knjižnicama koje će se održati najesen.

Udruga PaRiter je do sada provela više od 20 živih knjižnica u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka i srednjim školama i domovima na području Primorsko-goranske županije koje su oduševile čitatelje/ice i žive knjige.

Javiti se možete na udruga@pariter.hr, udrugapariter@gmail.com ili 095 3935 611.

Umjetnica* si koja svojim radom želi podržati borbu za prava žena i rodnu ravnopravnost, te svojim kreativnim izričajem utjecati na društvenu promjenu? Udruga K-Zona traži umjetnice koje će im pomoći predstaviti 30 strašnih žena iz Irske, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Hrvatske u prvom expansion decku kartaške igre Fierce Women.

K-Zona je 2018. godine razvila inovativnu društvenu igru Fierce Women koja svoje igrače/ice upoznaje sa ženama koje su doprinijele društvu u poljima kulture, politike, znanosti, feminizma, ljudskih prava i umjetnosti. Radi se o zabavnom, edukativnom i društveno korisnom proizvodu koji nam daje priliku da temu rodne ravnopravnosti na suptilan način uvedemo u svoje društvene krugove. S organizacijama Mesto žensk (Slovenija), Tiiiit! Inc. (Sjeverna Makedonija) i Outlandish Theatre Platform (Irska), K-zona trenutno provodi projekt Women on Women (WOW) / Žene o ženama s ciljem povećanja vidljivosti inspirativnih žena koje mijenjaju naša društva nabolje, a nakon prve dodjele nagrada za Strašne žene godine, na ovome nastavlja raditi realizacijom prvog Fierce Women WOW expansion decka.

Umjetnice koje se žele prijaviti na natječaj trebaju odabrati jednu do tri žene iz popisa Strašnih žena i predstaviti ju svojim jedinstvenim stilom. Osim imena strašnih žena u popisu se nalaze i njihove kratke biografije te linkovi s dodatnim informacijama. U K-zoni ističu kako im je važno da se ilustracija ne sastoji isključivo od lica žene već da simbolički uključi u njezin rad, te pozivaju umjetnice da inspiraciju potraže u ilustracijama iz originalnog decka.

Kako se prijaviti?

Natječaj Fierce Women WOW Cards otvoren je za sve umjetnice, ilustratorice i dizajnerice iz Europe. Rad s kojim se prijavljujete ne mora biti dovršen, za prijavu je dovoljno poslati i skicu ilustracije, a odabrane će umjetnice kasnije imati priliku dodatno raditi na svojoj ilustraciji. Također, nakon selekcijskog postupka, moguće je da odabranim umjetnicama budu dodijeljene i dodatne strašne žene koje će trebati ilustrirati.

Prijave se zaprimaju putem Google obrasca najkasnije do srijede, 24. lipnja 2020. u 23:59 CET

Odabrane umjetnice će dobiti:

nagradu od 160 Eura (bruto) za svaku ilustraciju koja bude uključena u Fierce Women WOW cards expansion deck

ilustracija/e će biti uključena u Fierce Women WOW cards expansion deck i promovirana putem različitih kanala projektnih partnera (Facebook, Instagram, web stranice, festivali i druga događanja)

5 primjeraka Fierce Women WOW cards expansion deck-a i jedan primjerak kartaške igre Fierce Women

Osim umjetnica, u K-zoni pozivaju i sve one koji podržavaju projekt da s njima podijele tko su strašne žene koje ih inspiriraju. Klikni i predloži Strašnu ženu!

Ženska soba – Centar za seksualna prava objavljuje priručnik naziva „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“. Priručnik je nastao kao odgovor na stvarne potrebe osoba koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja. Problemi i potrebe prepoznate su tijekom dugogodišnjeg i neposrednog rada stručnjakinja i stručnjaka u savjetovalištu Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje kao sastavni dio organizacije civilnoga društva Ženska soba – Centar za seksualna prava od 2008. godine.

Svrha priručnika je pružiti osnovne informacije o seksualnom nasilju, njegovim najčešćim oblicima i o tome kako ga prepoznati te o osjećajima i emocijama, ali i o utjecaju traume na svakodnevni život osobe koja je preživjela seksualno nasilje.

U priručniku se mogu pronaći i informacije o pravima koja tijekom postupka prijave nasilja ili tijekom sudskog postupka imaju sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje. Također su navedeni koraci što učiniti u slučaju preživljenog seksualnog nasilja, odnosno kako postupiti ako osoba želi ili, pak, ne želi prijaviti nasilje.

Priručnik je ponajprije namijenjen osobama koje su preživjele seksualno nasilje, ali i njihovim partnericama, partnerima, obitelji, prijateljicama, prijateljima koji se žele informirati o tome kako preuzeti aktivniju ulogu u procesu oporavka njima bliske osobe.

Osim u tiskanom izdanju, „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ dostupan je i u online verziji na sljedećoj poveznici.

Priručnik „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ nastao je u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“, čija je nositeljica Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržalo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Ženska soba – Centar za seksualna prava organizira održavanje online okruglog stola „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ dana 28. svibnja, 2020. godine s početkom u 12.00 sati.

Cilj održavanja okruglog stola je otvaranje teme važnosti međusektorske suradnje u radu sa osobama koje su preživjele seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji, te predstavljanje rada specijaliziranog Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje pri Ženskoj sobi.

Okrugli stol namijenjen je stručnim osobama koje rade na problematici sprečavanja nasilja nad ženama, te organizacija koji im pružaju direktnu pomoć i podršku, u cilju unaprjeđenja  daljnje suradnje i informiranosti o ovoj specifičnoj problematici, o kojoj se rijetko govori.

Na okruglom stolu će sudjelovati predstavnice/i županijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, državnih institucija i tijela, organizacija civilnoga društva, stručne javnosti te druge zainteresirane osobe.

Na okruglom stolu govoriti će:

• sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, članica Nacionalnog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Tema: „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji – tema o kojoj se ne govori“.
• sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja i predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, voditeljica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Grada Zagreba. Tema: „Djeca žrtve  spolnog  zlostavljanja  u obitelji“.
• Daniel Antunović, psiholog i predsjednik Udruge za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R., voditelj Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko-goranske županije. Tema: „Seksualno i seksualizirano nasilje u radu s počiniteljima nasilja u obitelji – europska i domaća iskustva“.
• Desa Kolesarić, osnivačica i članica S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja iz Virovitice, voditeljica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko-podravske županije. Tema: „Uloga i rad županijskih timova na sprečavanju seksualnog nasilja“.

Okrugli stol će moderirati Antonija Hojt Ilić, voditeljica edukacijskih programa u Ženskoj sobi i članica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Grada Zagreba. Sve  sudionice i sudionici pozvani su da postavljaju pitanja i uključe se u održavanje online okruglog stola.

Okrugli stol možete pratiti na službenoj Facebook stranici Ženske sobe (https://web.facebook.com/zenska.soba/) dok više informacija možete saznati na sljedećoj poveznici događaja: https://web.facebook.com/events/2772255592900422/ .

Okrugli stol „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ provodi se u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Na Dan crvenog otpora aktivistkinje Platforme za reproduktivnu pravdu su u sklopu akcije Crveni otpor: Ogledala svakodnevice poručile: “Hrvatska je ženama okrenula leđa. Ne štiti nas od nasilja, uskraćuje nam zdravstvenu skrb. Pandemija novog koronavirusa samo je produbila postojeći problem – pobačaj u Hrvatskoj nije dostupan. Nedostupan je jer ga nema tko obavljati i jer ga žene ne mogu platiti.”

Potvrdilo je to i istraživanje Platforme za reproduktivnu pravdu iz travnja ove godine: u 8 od 29 ovlaštenih zdravstvenih ustanova nemoguće je obaviti pobačaj na zahtjev ili dobiti odgovor na pitanje vrše li pobačaj. Osam ogledala je za osam zdravstvenih ustanova koje ženama uskraćuju skrb, kojima zdravlje i životi žena nisu prioritet. Za trudnice i rodilje pandemija je značila uskratu pratnje na porodu, nametanje carskog reza, odvajanja od djeteta nakon poroda. Za žene s tjelesnim invaliditetom, za tražiteljice azila, pandemija je otežala pristup i drugim zdravstvenim uslugama vezanima za žensko zdravlje.

Osam ogledala je i za osam sati rada. Svjedočanstva žena o kršenju radničkih prava dolazila su pretežno iz uslužnih i proizvodnih djelatnosti, prvih na liniji izloženosti zarazi. Najpotplaćenije radnice, poput čistačica u bolnicama koje danonoćno dezinficiraju kontaminirane prostore, nisu dobile ni zahvale niti priznanja, a kamoli pravedne plaće za rad u otežanim uvjetima. Osam ogledala je i za osam sati odmora – odmora koji žene provode u drugoj, “kućanskoj” smjeni. Rad od kuće i kućanski rad slično zvuče, ali tu svaka sličnost prestaje. Osam ogledala je i za osam sati sna, koje su mnoge, zajedno s domovima, izgubile u zagrebačkom potresu.

Trinaest praznih odraza ispred zgrade u kojoj Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije je za trinaest  žena koje više nisu s nama – trinaest femicida u kojima su sudjelovale i institucije – jer nisu zaštitile žene, jer nisu kaznile nasilnike.

Aktivistkinje poručuju kako su prošle godine pozvale sve osobe da okrenu leđa klerikalnoj paradi koja je hodala gradom za zabranu pobačaja. Iako je pandemija privremeno spriječila ultrakonzervativne ideje da “miroljubivo” hodaju ulicama gradova, Grad Zagreb, isti onaj koji je financirao klerikalnu paradu svih ovih godina i koji je odbio osigurati siguran smještaj žrtvama nasilja, izvjesio je zastave pobornica i pobornika prisilnog rađanja. Da borba navodnih zaštitnika obitelji nije usmjerena isključivo protiv žena, njihovog zdravlja i života, već nastoji ograničiti i druga ljudska prava poput prava LGBTIQ+ osoba i nacionalnih manjina, simbolički su pokazale upravo izvješene zastave – zamijenile su zastave duginih boja, zastave različitosti i ljubavi.

Zato pozivaju sve zainteresirane osobe da pokažetu otpor, pokažetu da ne odustaji od solidarne borbe protiv sustava koji ženama okreće leđa. Pozivaju da na Dan crvenog otpora pošaljete fotografiju u kojoj se ogleda otpor patrijarhalnoj i kapitalističkoj svakodnevici, fotografiju na kojoj crvenom bojom poručujete da će se žene uvijek oduprijeti nakanama i interesima onih koji žele upravljati ženskim tijelima i podčiniti ih. Fotografije šaljite na Facebook stranicu Platforme za reproduktivnu pravdu.

Odbor stranaka Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) izdao je deklaraciju u kojoj poziva države koje su ratificirale Konvenciju da istu koriste kao izvor smjernica za kreiranje različitih mjera i strategija tijekom trajanja pandemije COVID-19.

Odbor stranaka Istanbulske konvencije,

• prepoznaje da se države članice Vijeća Europe suočavaju s izazovima u zaštiti svog stanovništva od prijetnje pandemije COVID-19,
• konstatira da nasilje nad ženama i djevojčicama, kao i nasilje u obitelji, ima tendenciju porasta u kriznim vremenima, što potvrđuju i podaci broja prijavljenih slučajeva pojedinih oblika nasilja u svijetu i brojnim zemljama članicama Vijeća Europe,
• svjestan je potencijalnog učinka poduzetih mjera kao odgovor na trenutnu krizu, naročito mjera izolacije, u smislu povećane izloženosti žena i djevojaka svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje, nasilje u obitelji, i tzv. nasilje iz časti,
• ima na umu kako je rizik posebno visok za žene i djevojke koje pripadaju ranjivim skupinama i/ili su u riziku od višestruke diskriminacije (žene s invaliditetom, žene u prostituciji, žene starije životne dobi, migrantkinje, tražiteljice azila),
• podsjeća na važnost promoviranja koordiniranog i holističkog odgovora na zajedničke izazove koji su u skladu s vrijednostima i standardima Vijeća Europe temeljenim na poštivanju vladavine zakona, demokracije i ljudskih prava,
• želi pružiti smjernice državama članicama te drugim državama u znak potpore njihovom nastojanju da i dalje nastave sprječavati nasilje nad ženama te nasilje u obitelji u trenutnim izazovnim okolnostima,

Nakon savjetovanja sa Skupinom stručnjaka/inja Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO):

• podsjeća da načela i zahtjevi Istanbulske konvencije pružaju okvir za osmišljavanje i provedbu mjera osiguranja ravnopravnosti žena i muškaraca te suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a koji se primjenjuje u svakom trenutku i poprima daljnji značaj u trenutnom javnom izvanrednom stanju uzrokovanom izbijanjem pandemije COVID-19;
• naglašava obvezu država potpisnica Istanbulske konvencije da i dalje revno poduzimaju mjere za sprečavanje, istragu, kažnjavanje i pružanje odštete za djela kažnjiva Konvencijom, u skladu sa svojim obavezama prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima;
• pozdravlja pristup onih država članica koje su na inovativni način prilagodile svoje institucionalne reakcije na nasilje u svijetlu trenutne pandemije te poziva države Stranke da podrže obaveze propisane Istanbulskom konvencijom te pojačaju mjere potrebne za zaustavljanje nasilja;
• skreće pozornost država Stranki na Aneks ove Deklaracije koji nudi konkretne primjere mogućih postupaka koje treba poduzeti prilikom suočavanja s pandemijom COVID-19;
• priznaje potrebu za nastavkom razmjene i suradnje između članova/ica i promatrača Odbora stranaka radi rješavanja dugoročnog utjecaja i bilo kojeg propusta tijekom trenutne krize, na žene žrtve nasilja te nasilja u obitelji, istovremeno osiguravajući potpuno poštivanje načela i zahtjeve Istanbulske konvencije te djelujući kroz pristup koji je usmjeren na žrtve i utemeljen na ljudskim pravima.

 

ANEKS

Moguće mjere i strategije koje se mogu primijeniti tijekom pandemije COVID-19
u skladu s Istanbulskom konvencijom

INTEGRIRNE POLITIKE

• U skladu s člankom 6. (Rodno osjetljive politike): države stranke bi trebale uključiti rodnu perspektivu prilikom osmišljavanja i provedbe strategija za borbu protiv pandemije COVID-19. Navedeno uključuje mjerenje utjecaja donesenih mjera na žene i djevojčice i njihovu izloženost rizicima različitih oblika rodno uvjetovanog nasilja poput partnerskog nasilja i nasilja u obitelji, uhođenja, seksualnog uznemiravanja, prisilnih brakova i seksualnog nasilja uključujući i elektroničko nasilje, kao i potencijalni učinak na djecu svjedoke/inje tih oblika nasilja.
• U skladu s člankom 7. (Sveobuhvatne i koordinirane politike): države stranke trebaju koliko je to moguće, održavati i jačati međuinstitucionalne mehanizme koordinacije u razvoju i provedbi politika za suzbijanje nasilja nad ženama tijekom pandemije. Procesi koji uključuju sve relevantne aktere, uključujući organizacije civilnoga društva i organizacije za ženska prava, regionalnu i lokalnu vlast trebaju utvrditi stvarno stanje i potrebe žrtava te mogu utvrditi razinu pružanja usluga i trebaju li pružatelji usluga dodatna sredstva (primjerice skloništa za žene i djecu žrtve nasilja koja moraju provesti mjere osiguranja potrebne udaljenosti  i izolacije zaraženih osoba što može predstavljati izazov za njih jer nemaju potrebne uvjete za to).
• U skladu s člankom 8. (Financijski resursi) i člankom 9. (Nevladine organizacije i civilno društvo): države članice trebaju utvrditi dostatnost financijskih i ljudskih resursa za pružanje usluga, uključujući usluge koje pružaju organizacije civilnog društva, kako bi adekvatno odgovorile na pojačane potrebe za vrijeme pandemije COVID-19.
• U skladu s člankom 11. (Prikupljanje podataka i istraživanje): države članice trebaju prikupiti sve podatke na osnovu kojih mogu procijeniti moguć porast zahtjeva za pomoć žrtava rodno uvjetovanog nasilja. Podatke treba prikupiti od strane stručnih službi za podršku, linija za pomoć te organizacija civilnoga društva. Prikupljeni podaci neizmjerno su bitni za osiguranje mjera za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama i u skladu su sa potrebama tijekom pandemije te služe kao izvor informacija i u budućnosti.

 PREVENCIJA

• U skladu s člankom 12. (Opće obveze) i člankom 13. (Podizanje razine svijesti): države članice trebaju provoditi mjere i aktivnosti (poput izjava za medije, medijskih kampanja) s ciljem širenja svijesti o povećanom riziku od nasilja nad ženama i djevojkama za vrijeme pandemije te osigurati dostupnost informacija o mjestima pomoći i podrške za osobe koje su preživjele ili doživljavaju rodno uvjetovano nasilje. To primjerice može uključivati distribuciju različitih materijala primjerice u trgovinama i ljekarnama. Poželjno je da informacije, brošure i letci budu dostupni na različitim jezicima.
• U skladu s člankom 15. (Usavršavanje stručnih osoba): države članice trebaju razmotriti poduzimanje mjera za podizanja svijesti o rodno uvjetovanom nasilju za državne i javne službenike/ice koji djeluju u ključnim sustavima (npr. zdravstveni sustav, pravosudni sustav, policija), o potencijalnom utjecaju mjera poput socijalnog distanciranja, zatvaranja i uvođenja policijskog sata kao i utjecaj ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije na žene i djecu koje žive u nasilnim odnosima i okruženjima. Vlasti bi trebale poticati stručnjake/inje poput odvjetnika/ca i osoblja zaposlenog u servisima koje pružaju usluge žrtvama da koriste postojeće edukativne resurse (online tutoriale, webinare i sl.) razvijene na nacionalnoj i međunarodnoj razini (primjerice online edukacija o ljudskim pravima za pravne stručnjake/inje na temu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji koju je razvilo Vijeće Europe).
• U skladu s člankom 16. (Preventivna intervencija i terapijski programi): države članice trebaju oglašavati postojeće programe namijenjene počiniteljima nasilja gdje nasilni muškarci mogu potražiti pomoć putem telefonskih linija ili kroz online programe koji su prigodni u trenutcima potrebe održavanja socijalnog distanciranja.
• U skladu s člankom 17. (Sudjelovanje privatnog sektora i medija): države članice trebaju potaknuti partnerstvo s nacionalnim i lokalnim medijima kako bi se intenziviralo izvještavanje o povećanim rizicima nasilja za žene i djevojke u vrijeme pandemije COVID-19 te mogućnostima pomoći i podrške.

ZAŠTITA

• U skladu s člankom 19. (Informacije): države članice trebaju razviti ciljane informativne kampanje te načine kako doći do žrtava rodno uvjetovanog nasilja kojima je pristup informacijama o dostupnim uslugama podrške te zakonskim mjerama ograničen ili onemogućen zbog samoizolacije i/ili života s nasilnim partnerom/icom.
• U skladu s člankom 20. (Opće usluge potpore), člankom 22. (Specijalizirane usluge podrške), člankom 23. (Skloništa) i člankom 24. (telefonske SOS linije): države članice trebaju omogućiti, uz pridržavanje svih sigurnosnih protokola, nesmetan rad savjetovališta, skloništa i SOS linija koje pružaju usluge podrške i pomoći te smještaja žrtava svih oblika nasilja koje pokriva Konvencija, kao i službi zaštite i podrške djeci žrtavama/svjedocima tih djela. Navedeno potencijalno uključuje osiguravanje dodatnih financijskih sredstava, prilagođavanje kapaciteta, razvoj alternativnih načina pružanja usluga (online putem, otvaranje platformi za savjetovanje) te dostupnost informacija posebno ranjivim skupinama poput migrantkinja.

KAZNENI PROGON

• U skladu s člankom 49. (Opće obveze): države članice trebaju osigurati ženama žrtvama mogućnost prijave nasilja kroz nove online kanale za prijavu zločina te upotrebom kodne riječi u primjerice ljekarnama kada žrtve mogu alarmirati zaposlenike/ce da im se događa nasilje. Države članice pritom trebaju paziti na jezičnu barijeru i specifične potrebe rizičnih skupina žena.
• U skladu s člankom 50. (Brzi odgovor, sprečavanje i zaštita): u mnogim državama članicama pandemija je uzrokovala usporen rad sudova i odgodu saslušanja a sigurnost žena žrtava nasilja i njihove djece trebaju biti prioritet u situaciji pandemije te države članice i dalje trebaju poštivati preuzete obveze i osigurati adekvatno i brzo provođenje zakona i pravosudne vlasti.
• U skladu s člankom 51. (Procjena opasnosti i upravljanje rizikom): države članice trebaju nastaviti vršiti individualnu procjenu ozbiljnosti situacije i rizika od ponovljenog nasilja, pri čemu je pritvor počinitelja za slučajeve visokog rizika preferirana opcija kada god je to moguće. U slučajevima kad je to zbog pandemije otežano, obavezno obavijestiti žrtvu o tome i uzeti u obzir opasnost za žrtvu.
• U skladu s člankom 52. (Hitni nalozi za udaljavanje) i člankom 53. (Mjere zaštite i zabrane približavanja): države članice trebaju nastaviti izdavati mjere zaštite, zabrane približavanja i pristupa žrtvama rodno uvjetovanog nasilja čime se osigurava pravilno upravljanje rizikom.

 

Izvor: https://rm.coe.int/declaration-committee-of-the-parties-to-ic-covid-/16809e33c6n-cases-of-violence-against-women

WAVE Mreža je europska mreža ženskih organizacija koja se fokusira na eliminaciju nasilja nad ženama i djecom. Osnovana 1994., trenutno broji  više od 150 članica. StepUp! kampanja je kampanja WAVE Mreže na razini Europe, a bavi se promoviranjem načina zaustavljanja nasilja nad ženama, podizanja svijesti o problemu i zaštitom žrtava nasilja nad ženama i djevojčicama.

Treću godinu zaredom, WAVE je u potrazi za posebnim umjetničkim motivom koji će se tiskati na njihovim torbama. Ako ste ženska grafička umjetnica koja je zainteresirana za stvaranje ili već stvarate društveno angažiranu umjetnost, a istovremeno pokušavate pokrenuti pozitivne promjene u društvu, pozvana si da sudjeluješ u ovom pozivu!

Zamislite i predstavite svoju viziju i interpretaciju jedne inspirativne žene, trenutka u njezinoj svakodnevici, junačkih trenutaka, nečega što smatrate inspirativnim u ženskom životu za umjetnički prikaz.

Prijava se treba sastojati od:

• rada/umjetničkog djela, poslanog u .pdf obliku (u slučaju više podnesaka iste umjetnice, potrebno je poslati zasebne .pdf datoteke), koji je prikladan za tehniku jednobojnog sitotiska (rezolucija 300 dpi) na campaign@wave-network.org
• kratke biografije autorice; kontakt podaci i relevantne poveznice na društvene mreže ili stranice na kojima se promovira rad autorice(Instagram, Facebook, web stranica itd.);
• skenirane kratke izjave u kojoj se dozvoljava WAVE Mreži da koristi poslani rad kao motiv na platnenoj torbi za 2020.godinu i promociju kroz WAVE Mrežu i StepUp! kampanju u 2020./21. godini. Prava umjetnice se u potpunosti poštuju, a intelektualno vlasništvo je zaštićeno.

Nema dobne granice za ovaj poziv, međutim prijaviteljice mlađe od 18 godina trebaju priložiti i pismenu potpisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Odabrani rad će biti nagrađen novčanom nagradom od 300 eura; printat će se kao motiv na platnenim torbama WAVE Mreže za 2020. godinu te će biti dijeljen i promoviran putem kanala WAVE Mreže; autorica rada dobit će 10 primjeraka platnene torbe s tiskanim motivom

Poziv je otvoren za ženske umjetnice, od 1. svibnja do 15. srpnja 2020. godine.

Step Up! kampanja i WAVE Mreža objavit će odabranu umjetnicu i pobjednički motiv do 31.kolovoza 2020. godine.

Koordinacija za očuvanje digniteta udruga u Republici Hrvatskoj sazvala je te sudjelovala na sastanku predstavnika i predstavnica Vlade Republike Hrvatske 30. travnja 2020. godine. Priopćenje za medije nakon održanog sastanka nalazi se u nastavku teksta.

*******************************

Do kraja ovoga tjedna Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ured za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva moraju uskladiti tekst poziva za prijavu projekata na posebni COVID-19 natječaj koji će biti raspisan kao odgovor Vlade na korona krizu koja je pogodila udruge.

Objavljivanje posebnog COVID-19 natječaja predstavnicima Koalicije za očuvanje digniteta udruga u RH na sastanku održanom u četvrtak 30. travnja 2020. najavili su predstavnici Vlade.

Prema riječima ministara Marka Pavića i Josipa Aladrovića natječaj bi trebao obuhvatiti teme kao što su rastuće obiteljsko nasilje tijekom krize, osobe s invaliditetom, starije osobe, bolesnici i ostale skupine koje su u riziku od socijalne isključenosti uzrokovane pandemijom koronavirusa. Vrijednost natječaja trebala bi iznositi 80 milijuna kuna.

Dodatnih 25 milijuna kuna Vlada će izdvojiti za natječaj „Kultura on-line“ koji je u finalnoj fazi dogovaranja i uskoro će biti objavljen. Cilj ovog natječaja je pomoći organizacijama u kulturi, a s obzirom na to da su zabranjena okupljanja.

Sastanak predstavnika Koordinacije, koja okuplja 205 udruga civilnog društva, održan je nakon što je Vlada primila pismo Koordinacije u kojem se izražava zabrinutost zbog utjecaja koronavirusa na rad udruga. Inicijator sastanka bio je premijer Andrej Plenković, a sastanku su osim ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića i ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića nazočili ravnateljica Ureda za udruge Helena Beus, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Luka Bogdan, državni tajnik u Ministarstvu rada Dragan Jelić i savjetnik Premijera Tomislav Leko.

Koordinaciju udruga predstavljali su inicijatorica i voditeljica Koordinacije Svjetlana Marijon (Udruga Zamisli), Bojan Marjanović (Hrvatsko debatno društvo), Ivana Kalogjera (Nismo same), Lidija Pavić-Rogošić (ODRAZ – Održivi razvoj zajednice) i Mirela Despotović (Centar za civilne inicijative).

Ministar Pavić kazao je kako Vlada civilno društvo vidi kao partnera u rješavanju krize zbog čega su u pripremi i novi natječaji.

Predstavnici Koordinacije pozdravili su raspisivanje natječaja COVID-19 no izrekli su svoju zabrinutost zbog najave da će i taj natječaj biti raspisan po principu „najbržeg prsta“ što smatraju da nikako ne pridonosi transparentnosti i kvaliteti projektnih prijedloga. Ako se inzistira na najbržem prstu, cjelokupnu dokumentaciju i sva pravila treba objaviti najmanje dva tjedna prije otvaranja natječaja, upozorili su.

Na sastanku se najviše razgovaralo o EU projektima i njihovoj sudbini. Predstavnike Koordinacije zanimalo je što s iznosom od 100 milijuna eura koji je, kako se moglo čitati u medijima, preraspodijeljen iz Europskog socijalnog fonda (ESF) za ublažavanje posljedica virusa COVID-19. Predstavnici Vlade su rekli da je iznos od 100 milijuna eura skinut s osi 3. i 4. te kako to ne bi trebalo značajno utjecati na natječaje za udruge.

Na pitanje što je s natječajima iz Fondova EU koji su odavno zatvoreni (neki su još iz 2018.), a za koje još nisu objavljeni rezultati, odgovoreno je kako je svih devet provedenih natječaja u završnoj fazi, a rezultati se očekuju u sljedeća dva tjedna. Neke natječaje još očekuje treći krug evaluacije, a neki su već u fazi čišćenja proračuna.

Što se tiče novih natječaja najavljeno je da će se Indikativni kalendar natječaja malo promijeniti, a novi kalendar bit će objavljen do 15. svibnja ove godine.

Vlada je odbila zahtjev Koordinacije za izjednačavanjem udruga s drugim poslodavcima u Rrepublici Hrvatskoj i omogućavanje podrške za isplatu plaće radnicima u udrugama koje dokažu da je rad ugrožen zbog utjecaja krize COVID-19.

Kako je objasnio ministar Aladrović potpore za očuvanje radnih mjesta za proračunske korisnike za Vladu nisu prihvatljiva opcija. Vlada smatra da udruge spadaju u kategoriju proračunskih korisnika budući da primaju potpore iz javnih izvora.

Na pitanje predstavnika Koordinacije je li moguće da se potpore potencijalno odobre udrugama koje ne primaju takve potpore, ministar je odgovorio da su potpore usmjerene isključivo na subjekte koji se bave gospodarskim djelatnostima.

Prijedlog Koordinacije za podizanje limita na donacije kao porezno priznatog troška (s 2% na minimalno 10%), ili uvođenje sličnih modela kojima privatne i pravne osobe mogu ostvariti porezne olakšice donacijama u puno većoj mjeri nego što je to trenutačno dozvoljeno uz olakšavanje uvjeta i procedure doniranja, predstavnici Vlade ocijenili su kao zanimljivo rješenje koje je prihvatljivo za razmišljanje, no u ovom trenutku to nije izvedivo.

Na upit o stanju nacionalnih natječaja i raspoloživih sredstava Luka Bogdan najavio je da će Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva informacije o tome imati nakon što dobiju informacije o uplatama u Lutriju, no već sada se može reći da zbog otkazivanja većine sportskih natjecanja one neće biti jednake prethodnim godinama.

Na sastanku je najavljen nastavak suradnje te novi sastanci s ostalim nacionalnim tijelima, ministarstvima financija, kulture, demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, znanosti i obrazovanja te zdravstva.

Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) istaknuo je nekoliko preporuka državama članicama Europske unije čiji je cilj podizanje razine svijesti o utjecaju koronavirusa COVID-19 na rodnu ravnopravnost u društvu. Preporuke i podaci se temelje na istraživanjima i statističkim izvorima instituta EIGE, a teže istaknuti razlike s kojima se žene i muškarci suočavaju tijekom pandemije.

Preporuke su također i ideje za donositelje rodno osviještenih politika kako bi se ne bi izostavila rodna perspektiva u procesu donošenja važnih odluka u vrijeme trajanja i nakon COVID-19 krize.

 

1) RODNO UVJETOVANO NASILJE

U doba kriza i prirodnih katastrofa bilježi se i porast nasilja nad ženama. U doba koronavirusa žrtve, koje su u najvećoj mjeri žene, izložene su zlostavljačima kroz duže vremensko razdoblje te su „odsječene“ ili izolirane od socijalne i institucionalne podrške (podrške obitelji, organizacija civilnog društva i slično).  Tako je, primjerice, u Francuskoj zabilježen porast od 32% prijava nasilja u obitelji u roku od samo tjedan dana, dok je u Litvi uočen porast za 20% tijekom prva tri tjedna obavezne izolacije, u odnosu na isti period u 2019. godini.

Države članice Europske Unije te Republika Hrvatska trebale bi uzeti u obzir kreiranje i donošenje rodno osviještenih politika i mjera koje bi adekvatno odgovorile na potrebe osoba koje su preživjele nasilje u obitelji i seksualno nasilje.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno pomogli osobama koje su preživjele nasilja u obitelji i seksualno nasilje?

• Države članice EU trebaju staviti prioritet na pitanje rodno uvjetovanog nasilja jer mjere izolacije i ograničenog kretanja povećavaju nasilje nad ženama.
• Države članice EU trebaju razviti i implementirati strategije za smanjenje rizika koje uključuje policiju, pravosuđe i zdravstveni sustav kako bi se osigurao koordinirani odgovor na svaki slučaj nasilja u obitelji i seksualnog nasilja.
• Prikupljanje podataka o nasilju nad ženama trebalo bi uskladiti između država članica EU kako bi se problem rodno uvjetovanog nasilja adekvatno mjerio i rješavao. To bi pomoglo u identificiranju promjenjivih obrazaca nasilja u doba krize.

 

2) RADNICE U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU I SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

Zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi suočeni su s neviđenim pritiskom posljednjih mjeseci. Iako su žene i muškarci koji rade u ovim sektorima izloženi zarazi koronavirusom, žene su u većem riziku jer čine većinu (76%) zdravstvenih radnica i djelatnica u sustavu socijalne skrbi na razini Europske unije. Nadalje, 93% žena radi u obrazovnom sustavu, 86% žena radi na poslovima osobne njege unutar zdravstvenih ustanova, a 96% žena obavlja poslove čišćenja i pomaganja drugima. U svim ovim sektorima su žene potencijalno više izložene riziku od infekcije jer čine većinu zaposlenica na slabo plaćenim poslovima.

Države članice Europske Unije te Republika Hrvatska trebale bi osigurati odgovarajuće mjere i rješenja za trenutnu COVID-19 krizu uzimajući u obzir različita iskustva s kojima se suočavaju žene i muškarci.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na rodne razlike u kriznim situacijama?

• Rodna segregacija na tržištu rada dovela je do različitih razina izloženosti COVID-19 za žene i muškarce.
• Države članice EU trebaju prepoznati izazove za zdravlje i dobrobit žena koje čine većinu zaposlenih u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi.
•  Poslovi koji uključuju brigu o drugima, najslabije su plaćeni poslovi u Europskoj uniji.
• Tijekom kriznih situacija (a i inače), od ključne je važnosti uključiti žene u procese donošenja odluka kako bi se ostvarila rodna ravnoteža.

 

3) NEPLAĆENI RAD I NEPLAĆENI KUĆANSKI RAD

Čak i u situacijama bez krize, žene značajno više obavljaju poslove koji uključuju brigu o drugima. Prije pojave pandemije Covid-19, žene u Europskoj uniji su u prosjeku 13 sati tjedno više nego muškarci obavljale neplaćene poslove (npr. briga o drugima, kućanski poslovi). Zatvaranjem škola i radnih mjesta te obolijevanjem starijih članova/ica obitelji, neplaćeni rad žena se dodatno povećao. Međutim, muškarci koji sada provode dodatno vrijeme u svojim domovima imaju priliku više se uključiti u brigu o djeci i starijima.

Pozicija samohranih roditelja je još i teža s obzirom na to da mnoge osobe balansiraju između rada od kuće i brige o djeci. Žene čine skoro 85% samohranih obitelji na razini Europske unije, a skoro polovica (48%) njih se nalazi u riziku od siromaštva ili društvene isključenosti. Za razliku od njih, svega trećina (32%) samohranih očeva se nalazi u ovom riziku. Covid-19 vrlo lako može povećati ove rizike za žene, ali i muškarce.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na probleme neplaćenog rada i neplaćenog kućanskog rada?

• Kako bi se roditeljima koji rade unutar ključnih zanimanja omogućio nesmetan rad, važno je osigurati pristupačnu i dostupnu skrb za djecu.
• Razbijanje rodnih stereotipa i ideja o tradicionalnim rodnim ulogama nužno je kako bi se muškarci više uključili u obavljanje neplaćenog kućanskog rada.
• Financijska potpora samohranim obiteljima za brigu o djeci, plaćanje stanarine te drugih kućanskih troškova pomogla bi im u ublažavanju određenih financijski teškoća, posebice u vrijeme povećanog rizika od gubitka posla zbog pandemije Covid-19.

 

4) UTJECAJ RODA NA ZDRAVLJE

Građani i građanke Europske unije nalazi se u riziku od zaraze virusom Covid-19. Iako muškarci i starije osobe u većem broju slučajeva umiru od virusa, Covid-19 nas podsjeća kako njegov utjecaj nije samo biološki determiniran. Društvene norme također različito utječu na zdravstveno ponašanje žena i muškaraca pa tako podaci Indeksa rodne ravnopravnosti instituta EIGE pokazuju kako su muškarci u prosjeku češće pušači, dok žene, koje imaju duži životni vijek, trebaju dugotrajniju brigu i njegu u starosti. S obzirom na trenutne poteškoće uzrokovane virusom, starije žene koje su ovisile o članovima/icama obitelji, prijateljima/icama ili susjedima/ama na iste se više ne mogu osloniti te se suočavaju sa socijalnom isključenosti.

Dok su znanstvenici i znanstvenice u potrazi za cjepivom za COVID-19 neizostavno je istaknuti kako medicinska istraživanja ne smiju biti rodno neosjetljiva. Klinička ispitivanja moraju uključiti uravnoteženu rodnu zastupljenost kako bi se testirale razlike utjecaja cjepiva na žene i muškarce.

Rodna neosjetljivost u medicinskim ispitivanjima i u zdravstvenoj skrbi nije iznenađujuća s obzirom na nedovoljnu zastupljenost žena na pozicijama odlučivanja unutar zdravstvenog sustava.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi prihvatili različit utjecaj roda na zdravlje?

• Prepoznavanje različitog učinka koje izbijanje bolesti ima za žene i muškarce, temeljni je korak za razumijevanje utjecaja izvanrednih zdravstvenih situacija na pojedine individue i zajednice što omogućuje kreiranje učinkovitih, pravednih politika i intervencija.
• Iskustvo izbijanja pandemija u prošlosti pokazuje važnost uključivanja rodne analize u institucionalne odgovore te korake pripravnosti. Rodna analiza dovodi do poboljšanja učinkovitosti zdravstvene zaštite, promocije rodnih i zdravstveno ravnopravnih ciljeva.
• Medicinska istraživanja i zdravstveni sustav koji adresiraju utjecaj spola i roda na zdravstvene razlike žena i muškaraca trebaju pomoći u boljem razumijevanju njihovih individualni zdravstvenih potreba.
• Povećanje zastupljenosti žena na vodećim pozicijama odlučivanja unutar zdravstvenog sustava nužno je za donošenje važnih i rodno ravnopravnih odluka u zdravstvenom sustavu.

 

5) EKONOMSKE POTEŠKOĆE I ROD

Utjecaj pandemije COVID-19 na ekonomiju će zasigurno rezultirati pojavom recesije u Europskoj uniji. Nakon što je COVID-19 stigao u Uniju, došlo je do otpuštanja osoba koje su zaposlene na prekarnim zanimanjima (poslovi na određeno, pola radnog vremena, neprijavljen rad) koja će najviše i osjetiti ekonomske posljedice pandemije. Međunarodna organizacija rada procjenjuje da bi gotovo 25 milijuna radnih mjesta u svijetu moglo biti izgubljeno zbog pojave virusa COVID-19, dok bi se dodatnih 35 milijuna ljudi moglo suočiti sa siromaštvom.

U odnosu na muškarce, žene su češće zaposlene temeljem ugovora o radu na određeno i na pola radnog vremena te se zbog toga nalaze u nesigurnom položaju na tržištu rada. Poslovi koje obavljaju žene često su lošije plaćeni i pružaju lošiju pravnu i socijalnu zaštitu. Upravo na ovim nesigurnim radni mjestima postoji velika zastupljenost žena mlađe životne dobi i niže razine obrazovanja te migrantkinja.

Podaci instituta EIGE pokazuju da je oko četvrtina (26,5%) žena zaposlenih u prekarnim zanimanjima, u odnosu na 15,1% muškaraca.

Druga skupina vrlo ranjivih osoba su radnice i radnici u kućanstvima, od kojih veliku većinu čine migrantkinje. Radnice u kućanstvu su u mnogim zemljama Europske unije neprijavljene te čine dio sive ekonomije. One su vrlo često ovisne o svojim poslodavcima, imaju malo do nimalo znanja o svojim pravima te o tome kako potražiti podršku.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na potrebe radnica i radnika?

• Fiskalne mjere usvojene nakon financijske krize 2008. g. nerazmjerno su negativno utjecale na žene te bi ih trebalo izbjeći prilikom kreiranja mjera oporavka od pandemije COVID-19.
• Pandemija će imati različit utjecaj na žene i muškarce te stoga treba kreirati rodno-osviještene subvencije i mjere za spašavanje ekonomije te druge gospodarske mjere oporavka.
• Zapošljavanje na pola radnog vremena, fleksibilna zaposlenja te drugi oblici ne-standardnog zapošljavanja trebaju imati odgovarajuću minimalnu plaću i socijalno osiguranje.

 

6) POSEBNO RANJIVE SKUPINE

Sagledavajući utjecaj pandemije COVID-19, nužno je obratiti pozornost i na ranjive skupine društva. Skupinu posebno ranjivih osoba čine izbjeglice i migranti/kinje, osobe s invaliditetom te Romske nacionalne manjine.

Žene i muškarci u izbjegličkim kampovima posebno su ranjivi na COVID-19 te druge bolesti zbog neadekvatnih uvjeta života (velika napučenost, manjak sanitetskih čvorova, otežan pristup zdravstvenoj zaštiti i cijepljenju). U kampovima je nemoguće održavati fizičku distancu i obavljati osnovne higijenske radnje, poput čestog pranja ruku.

Žene i muškarci migranti/kinje, koji ne žive u kampovima, također predstavljaju ranjivu skupina koja je suočena s preprekama u pristupu zdravstvenoj zaštiti zbog jezika, manjka financija, zakonskih ograničenja ili neznanja o dostupnim uslugama. Trudne migrantkinje, koje se nalaze u Europi, suočene su s visokom stopom smrtnosti koja se može i dodatno pogoršati zbog ograničene zdravstvene zaštite nastale uslijed pojave pandemije COVID-19.

Na području Europske unije trenutno živi 61 milijun žena i 47 milijuna muškaraca s invaliditetom kojima preporučene mjere fizičke distance nisu opcija jer ovise o brizi drugih. Posebno ranjiva skupina su žene s invaliditetom koje su u 34% slučajeva preživjele nasilje od strane partnera, za razliku od 19% žena bez invaliditeta. Kako iste nisu u mogućnosti fizički pristupiti skloništima za žrtve nasilja, često ostaju u nasilnom okruženju.

Nadalje, širom Europske unije 30% romskih domaćinstava živi bez pristupa pitkoj vodi. Bez tekuće vode u vlastitom domu je nemoguće često i redovito pranje ruku što je jedan od ključnih načina zaštite od virusa COVID-19.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na potrebe posebno ranjivih skupina?

• Žene i muškarci pojedinih ranjivih skupina se suočavaju s dodatnim izazovima koji proizlaze iz predrasuda i stereotipa. Donositelji politika moraju utvrditi manjinske skupine koje su izložene većem riziku od diskriminacije i socijalne isključenosti te predložiti mjere za ublažavanje tih rizika.
• Podaci i istraživanja koja uključuju višedimenzionalnu perspektivu trebaju služiti za identifikaciju i razumijevanje višedimenzionalne diskriminacije. Razumijevanje ovog tipa diskriminacije nužno je uključiti u razvoj politika i zakonodavstva koje će na odgovarajući način riješiti nastale nejednakosti.

Izvor: www.eige.europa.eu