Zakoni
Zakon o kaznenom postupku
Zakon o kaznenom postupku iz 2008. godine (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17) promijenio je položaj žrtve kaznenog djela u kaznenom postupku.
Prema najnovijem Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prava žrtve su još dodatno proširena i definirana.
Prema članku 43(1) Zakona, žrtva ima:
1) pravo na pristup službama koje pružaju potporu
2) pravo na psihološku te bilokakvu drugu stručnu pomoć i potporu
3) pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde
4) pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja
5) pravo da bude saslušana nakon podnošenja prijave a daljnja saslušanja se provode ovisno o nužnosti
6) pravo na pratnju osobe od povjerenja prilikom uključivanja/poduzimanja radnje
7) pravo da se medicinski zahvat prema žrtvi poduzima samo ukoliko je krajnje neophodno
8) pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu, sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo žrtve preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika
9) pravo na obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njezine i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku
10) pravo da na zahtjev bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite
11) pravo da na zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak
12) druga prava propisana zakonom
Prema Članku 44(1) Zakona, dijete kao žrtva kaznenog djela ima(uz prava koja mu već pripadaju kao žrtvi), dodatno pravo i na:
1) besplatnog opunomoćenika
2) tajnost osobnih podataka
3) isključenje javnosti
Prema članku 44(4) Zakona, žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i kaznenog djela trgovanja ljudima, ima pravo (uz prava koja joj već pripadaju kao žrtvi), dodatno pravo i na:
1) prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, besplatno
2) na besplatnog opunomoćenika
3) da ju u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da ju, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba
4) uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo osobni život žrtve
5) zahtijevati da bude ispitana putem audio-video uređaja
6) na tajnost osobnih podataka,
7) zahtijevati isključenje javnosti s rasprave
Dostupno na: Zakon o kaznenom postupku
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji
Prekretnicu u zaštiti žena od nasilja u obitelji donio je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, donesen 2003. godine. Zakon, osim što određuje najvažnije pojmove povezane s nasiljem u obitelji, određuje prekršajne sankcije za počinitelje nasilja i zaštitne mjere koje se pod određenim okolnostima mogu izreći počinitelju.
Dostupno na:Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji
Kazneni zakon
Novi Kazneni zakon stupio je na snagu 01. siječnja 2013. godine. Tim Zakonom se prvotno ukinulo kazneno djelo Nasilničko ponašanje u obitelji (čl. 215a Kaznenog zakona NN 110/97 s brojnim izmjenama i dopunama) te je potom vraćeno kao Nasilje u obitelji prema članku 179.a (NN 56/15). Kaznenim zakonom iz 2014. godine se dodatno pojačala zaštita svih članova/ica obitelji od nasilja budući je nasilje prema članovima/cama obitelji propisano kao teži (kvalifikatorni) oblik niza drugih kaznenih djela (npr. tjelesna ozljeda, teška tjelesna ozljeda, silovanje i drugih) te se kažnjava težom kaznom.
Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15) navodi, u glavi XVI., Kaznena djela protiv spolne slobode. Članci zakona od 152. do 157. uključuju kaznena djela spolnog odnošaja bez pristanka, silovanje, teška kaznena djela protiv spolne slobode, bludne radnje, spolno uznemiravanje te prostitucija.
U glavi XVII., od 158. Do 166. Članka, navode se kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Zadnjom izmjenom Kaznenog zakona, nasilje u obitelji je ponovno kvalificirano kao kazneno djelo. Prije izmjene, nasilje prema članovima/cama obitelji je bilo propisano kao teži (kvalifikatorni) oblik niza drugih kaznenih djela (npr. tjelesna ozljeda, teška tjelesna ozljeda, silovanje i drugih) te se kažnjavalo težom kaznom. Sada u Kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece, u glavi XVIII., članku 179.a nasilje u obitelji se kažnjava kaznom zatvora do 3 godine ukoliko osoba kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj.
Dostupno na: Kazneni zakon
Obiteljski zakon
Regulacija nasilja u obitelji u Obiteljskom zakonu je ponajprije usmjerena na zaštitu djeteta od drugih članova obitelji i obvezuje roditelje na poduzimanje radnji za zaštitu djeteta od nasilnih članova obitelji, ali sadrži i odredbe o osobnim pravima i dužnostima bračnih drugova (Od 30 do 33 članka Zakona) koji implicira uzajamno pomaganje, međusobno poštovanje i ravnopravnost bračnih drugova.
Dostupno na: Obiteljski zakon
PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA
Vlada Republike Hrvatske donijela je 29. studenog 2012. godine, na prijedlog Ureda za ravnopravnost spolova, Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.
Svrhe Protokola su:
1) Uvođenje standardizirane i jedinstvene prakse u postupku prema žrtvama seksualnog nasilja
2) Upoznavanje svih osoba iz državnih institucija, tijela i organizacija koje se bave problemom seksualnog nasilja, s mogućnostima, pravima i obvezama svakog bitnog čimbenika u procesu prijave nasilja
3) Dugoročni utjecaj na smanjenje seksualnog nasilja
4) Osiguravanje pravovremene i suosjećajne skrbi prema žrtvi
5) Osiguravanje standardiziranog i odgovarajućeg prikupljanja dokumentacije i pohrane fizičkih dokaza posebno obučenih stručnjaka/inja
6) Osiguravanje kvalitetne medicinske zaštite žrtvama seksualnog nasilaj
7) Omogućavanje korištenja interdisciplinarnog pristupa u pružanju pomoći žrtvi
8) Osiguravanje povjerljivosti podataka
Protokol sadrži:
1) obveze nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja i pružanju pomoći i zaštite osobama izloženim seksualnom nasilju;
2) oblike, način i sadržaj suradnje između nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja i pružanju pomoći i zaštite osobama izloženim seksualnom nasilju;
3) završne odredbe kojima se propisuju postupanja u skladu s aktivnostima Protokola.Dostupno na: Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja
PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU NASILJA U OBITELJI
Vlada Republike Hrvatske donijela je 9. prosinca 2004. godine Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.
Svrhe Protokola su:
1) osigurati uvjete za djelotvoran i cjelovit rad nadležnih tijela radi efikasnije zaštite i pomoći žrtvi nasilja u obitelji
2) pomoći počiniteljima u promjeni njihovog ponašanja
Protokol sadrži:
1) obveze nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju nasilja te pružanju pomoći i zaštite osobama izloženim nasilju u obitelji
2) oblike, načine i sadržaj suradnje između nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju nasilja te pružanju pomoći i zaštite osobama izloženim nasilju u obitelji
3) ostale aktivnosti i obveze koje se odnose na postupanje nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju nasilja te pružanju pomoći i zaštite osobama izloženim nasilju u obitelji
4) završne odredbe kojima se propisuju postupanja u skladu s aktivnostima Protokola
Dostupno na: Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji
ZAKON O NOVČANOJ NAKNADI ŽRTVAMA KAZNENIH DJELA
Temeljem Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela (NN 80/08, 27/11) propisana su prava za ostvarivanja novčane naknade žrtve. O pravu na naknadu odlučuje Odbor za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela te se naknada isplaćuje iz državnog proračuna. Obradu predmeta provodi Samostalna služba za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstvo pravosuđa.
Žrtva može ostvariti pravo na naknadu (neposredna žrtva):
1) troškova liječenja
2) izgubljene zarade do iznosa od maksimalno 35,000 kuna
Bliski krvni srodnik preminule žrtve ima pravo na naknadu (posredna žrtva):
1) zbog gubitka zakonskog uzdržavanja u iznosu od maksimalno 70, 000 kuna
2) pogrebnih troškova u iznosu od maksimalno 5,000 kuna
Dostupno na: Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela
This post is also available in: English