Statistika – Rasprostranjenost nasilja nad ženama

Nasilje nad ženama prisutno je u svim društvima, a razlike možemo naći u dominantnim oblicima nasilja, odnosu prema nasilju, kao i mehanizmima zaštite žena žrtava nasilja. Problemi s kojima se i danas suočavamo i dalje su vezani uz nizak broj prijava nasilja nad ženama. Razlozi neprijavljivanja su brojni, npr.:

  • strah od počinitelja
  • dugi sudski procesi
  • niske kazne za počinitelje
  • nepovjerenje u nadležne institucije
  • strah da im nitko neće vjerovati
  • strah da će ih se okriviti za preživljeno iskustvo
  • osjećaj krivnje i odgovornosti
  • u većini slučajeva počinitelji su žrtvi poznate i/ili bliske osobe što dodatno otežava donošenje odluke o prijavi nasilja.

Svi navedeni mogući razlozi, pridonose činjenici da se npr. seksualno nasilje ubraja u najmanje prijavljivane zločine s najvećom proporcijom tamnih brojki. Na 1 prijavljeno silovanje dolazi čak 15-20 neprijavljenih slučajeva silovanja, dok kod obiteljskog nasilja na 1 prijavljeno dolazi 10 neprijavljenih slučajeva.

Službeni podaci Ministarstva unutarnjih poslova o obiteljskom nasilju:

Prema službenim podacima policije, prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji od 2003. godine kada je donesen, svake godine prijavljeno je između 11 500 i 17 500 počinitelja, a broj žrtava takvih djela kreće se između 14 500 i 22 200, od čega su žene žrtve u 64 % do 71 % slučajeva, ovisno o godini.Što se tiče nasilničkog ponašanja u obitelji, prema Kaznenom zakonu (čl.215a), službeni podaci policije pokazuju da je svake godine prijavljeno između 1400 i gotovo 2000 kaznenih djela, pri čemu je oštećeno između 1500 i 2100 osoba, od čega su žene žrtve u 75 % do 80 % slučajeva.

Po broju žena koje su ubijene svake godine, iz podataka policije vidimo da se radi o zabrinjavajućem broju od 22 do 45 žena godišnje. Njihovi sadašnji ili bivši partneri/supruzi bili su počinitelji u 20 % do čak 65 % slučajeva.

Podaci o seksualnom nasilju:

Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH zamjećuje se godinama, da ne dolazi do značajnog povećanja, ali ni smanjenja broja prijava kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (Kazneni zakon RH, glava 14). Prijavljeno je od 461 do 761 slučaja.Od 2000. do 2010. godine ukupno je prijavljeno 6625 kaznenih djela seksualnog nasilja, od čega su najčešće bludne radnje 34 % (2252 djela), silovanje 15 % (958 djela), zadovoljavanje pohote pred djetetom ili malodobnom osobom 14 % (921 djelo), spolni odnošaj s djetetom 10 % (677 djela). Ostala kaznena djela zastupljena su s manje od 10 %.

Od 2000. do 2010. godine prijavljeno je ukupno 1228 kaznenih djela silovanja, od čega 958 izvršenih i 270 djela u pokušaju. Prosječno se godišnje prijavi između 90 i 150 takvih kaznenih djela.

Spol žrtava
Obiteljsko i seksualno nasilje dva su osnovna oblika rodno uvjetovanog nasilja što znači da su u više od 90 % slučajeva žrtve žene što potvrđuju i službeni podaci Ministarstva unutarnjih poslova.

Dob žrtava
Kada govorimo o žrtvama silovanja, najčešće se radi o mlađim osobama od 19 do 30 godina (43 %), te malodobnim osobama, dok kada govorimo o obiteljskom nasilju žrtve su odrasle žene.

Detaljniji podaci o rasprostranjenosti nasilja nad ženama:

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova (www.mup.hr):

Pregled sigurnosnih pokazatelja u 2016. godini

Pregled sigurnosnih pokazatelja u 2015.godini

Pregled sigurnosnih pokazatelja u 2014. godini

Pregled sigurnosnih pokazatelja u 2013. godini

Pregled sigurnosnih pokazatelja u 2012. godini

Pregled sigurnosnih pokazatelja u 2011. godini

Pregled sigurnosnih pokazatelja u 2010. godini

Pregled sigurnosnih pokazatelja u 2009. godini

Pregled sigurnosnih pokazatelja u 2008. godini

Pregled sigurnosnih pokazatelja u 2007. godini

Pregled sigurnosnih pokazatelja u 2006. godini

Statistički pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2011. godini

Pregled osnovnih pokazatelja javne sigurnosti u Republici Hrvatskoj od 2002. do 2011.

Pregled osnovnih pokazatelja javne sigurnosti u Republici Hrvatskoj od 2002. do 2011.

Pregled osnovnih pokazatelja javne sigurnosti u Republici Hrvatskoj od 2001. do 2010.

Pregled osnovnih pokazatelja javne sigurnosti u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2009.

Podaci istraživanja i izvještaja organizacija civilnog društva:

Autonomna ženska kuća Zagreb (2003). Ekonomski aspekti obiteljskog nasilja: društveni trošak ignoriranja i toleriranja nasilja nad ženama. Ženska soba (2005). Stanje seksualnih prava žena u Hrvatskoj.
Dostupno na sljedećoj adresi: link.

Ženska soba (2007). Rodna prizma seksualnih prava mladih.Ženska soba (2010). Organizacije civilnog društva koje pružaju specijalizirane servise ženama žrtvama nasilja kao ključni akteri u procesu demokratizacije društva.
Dostupno na sljedećoj adresi: link.

Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH i Ženska soba (2010). Zaštita prava i pružanje podrške žrtvama/ svjedocima nasilja u obitelji.Ženska soba (2011). Seksualno nasilje u Hrvatskoj 2000. – 2010.
Dostupno na sljedećoj adresi: link.

This post is also available in: English