Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u petak 22.11.2013.  u Kulturnom centru MaMa, Preradovićeva 18, produkcijska kuća Kinorama u koprodukciji s Hrvatskom radio televizijom i u partnerstvu sa Autonomnom ženskom kućom Zagreb organizira javnu diskusiju:  „ISTINA JE. Zašto šutite o tome?“ na kojoj se želi ukazati na realno stanje stvari, na nužnost institucionalne podrške ženama i djeci koje/i su preživjele/i nasilje, te na to što društvo može učiniti u prepoznavanju i rješavanju problema na razini pojedinke/ca.

U diskusiji će sudjelovati:  Lukas Nola, redatelj filma ‘Šuti’, Tihana Lazović, glumica iz filma ‘Šuti’ , Lj.M., žena koja je preživjela nasilje i koja će govoriti o svojim iskustvima,  te Neva Tőlle, aktivistica Autonomne ženske kuće Zagreb.

Spomenuti film progovara o problemu partnerskog nasilja protiv žena i djece, a snimljen je prema istinitoj priči.

S obzirom na veliki društveni problem kojim se film bavi, producentska kuća Kinorama u partnerskoj suradnji sa Autonomnom ženskom kućom Zagreb pokrenula je zajedničku kampanju kojom želimo upoznati javnost i potaknuti raspravu na ovu temu.

 

25. studenog se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama pa povodom tog dana Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora u suradnji sa Ženskom mrežom Hrvatske i Europskim ženskim lobijem organizira tematsku sjednicu koja će se održati u zgradi Hrvatskog sabora u ponedjeljak 25. studenog s početkom rada u 14.00 sati.

Nadalje, tog istog dana Ženska soba i Mreža žena s invaliditetom koja djeluje pri Zajednici saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) organiziraju okrugli stol pod nazivom „Nasilje nad ženama s invaliditetom“ u Hotelu Dubrovnik (dvorana Ban Jelačić), s početkom u 11.00 sati.

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Koprivničko-križevačke županije održat će tematsku sjednicu 25. studenoga 2013. godine s početkom u 14.00 sati u Koprivnici, Ulica A. Nemčića 5, soba broj 28/I.

Udruga SOS telefon-grad Rijeka uz pomoć ragbijaša iz Ragbi kluba “Vilani” ovaj dan obilježava štandom na riječkom Korzu u subotu 23.studenog od 10.00 do 12.00 sati. Na štandu će se građane i građanke upoznati s važnošću borbe protiv nasilja nad ženama te djelovanjem udruge SOS telefon-grad Rijeka. Također će se građankama Rijeke darivati cvijećem i bombonima.

U Čakovcu će se održati javna akcija 23. studenoga od 9.30 do 11.30 sati u ulici Matice hrvatske koju organiziraju Povjerenstvo za ravnopravnost spolova, Sigurna kuća, Obiteljski centar Međimurske županije, Udruga Zora, Policijska uprava međimurska, Centar za socijalnu skrb Čakovec i Koordinacija za ljudska prava Međimurske županije. Na akciji će se informirati javnost te dijeliti edukativne materijale svih suradnika/ica na akciji.

„Ženska platforma +2“ održat će se 4. i 5. prosinca 2013. godine u hotelu Panorama (Trg Krešimira Ćosića 9) u Zagrebu. Cilj konferencije je uspostaviti dijalog između organizacija civilnog društva i vladinih tijela te potaknuti kreiranje politika koje će unaprijediti rodnu ravnopravnost u Hrvatskoj. Na konferenciji će sudjelovati brojni stručnjaci i stručnjakinje te predstavnice organizacija civilnog društva, a pozvani su i predstavnici/e Vlade RH. Povod je analiza rada Vlade RH na području politika rodne ravnopravnosti i zahtjeva Ženske platforme 2011., a koja će biti predstavljena na konferenciji. Program konferencije predviđa šest panel diskusija koje tematiziraju specifične zahtjeve iznijete na Ženskoj platformi 2011.

Ženska platforma 2011. izrađena je na inicijativu pet ženskih organizacija: CESI (Zagreb), BaBe! (Zagreb), Domine (Split), Centar za građanske inicijative Poreč i Delfin (Pakrac). Platforma se obavezala pratiti implementaciju odredbi vezanih uz zaštitu žena i rodnu ravnopravnost u radu Vlade RH i Sabora vezano uz iznesene zahtjeve s posebnim naglaskom na: ravnopravnost žena na tržištu rada, veće sudjelovanje žena u javnom i političkom životu te sudjelovanje muškaraca u obiteljskom i privatnom životu, zdravstvenu zaštitu žena i poštivanje reproduktivnih i seksualnih prava, cjelovitu podršku ženama žrtvama nasilja i uvođenje obrazovanja lišenog stereotipa i predrasuda.

 

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba i Savjet mladih Grada Zagreba organizirali su u utorak, 19. studenog  tematsku sjednicu  “Mlade žene mijenjaju svijet – rezultati istraživanja u Republici Hrvatskoj” na kojoj su Tajana Broz i Nataša Bijelić  predstavile rezultate istraživanja koje je proveo Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.

Nataša Bijelić predstavila je rezultate istraživanja “Mlade žene mijenjaju svijet” koje je bilo usmjereno na analizu politika i programa u području koje se odnosi na mlade i rodnu ravnopravnost. Cilj analize bio je utvrditi na koji se način definira angažman mladih žena i pitanje rodne ravnopravnosti – na razini politika i programa i kroz analizu stanja na terenu. Svrha analize bilo je utvrditi postojanje rodne perspektive u dokumentima koji se odnose na mlade i aktivno sudjelovanje mladih u društvu. Stoga se u analiziranim dokumentima usmjerilo na dio koji govori o aktivnom sudjelovanju mladih u društvu.

Rezultati istraživanja pokazuju da analizirani dokumenti ne prepoznaju važnost i potrebu aktivnog sudjelovanja mladih žena u društveno-političkim procesima. Sukladno tome rodna ravnopravnost ne prepoznaje se kao vrijednost i opće dobro koja treba biti sastavni dio policy dokumenta. Također, participacija mladih žena još je uvijek opterećena problemima poput podzastupljenosti i neravnopravnog tretmana u procesima i tijelima odlučivanja.

Drugi dio istraživanja bio je usmjeren na analizu stanja na terenu odnosno analizu sudjelovanja mladih žena u procesima odlučivanja u lokalnoj samoupravi i na nacionalnom nivou. Predmet analize bilo je sudjelovanje mladih žena u tijelima koja osiguravaju participaciju mladih (kao npr. savjeti mladih). Tajana Broz predstavila je rezultate analize “Sudjelovanje mladih u procesima odlučivanja u Gradu Zagrebu: Lokalni izbori 2013”. Analiza obuhvaća analizu kandidacijskih lista na lokalnim izborima za Gradsku skupštinu Grada Zagreba 2013. godine, analizu izabranih članova i članica Gradske skupštine te izabranih članova i članica Vijeća Gradskih četvrti. Analizom je dobiven uvid u zastupljenost mladih, s posebnim naglaskom na mlade žene, u formalnim procesima odlučivanja na lokalnoj razini. U usporedbi s lokalnim izborima 2009. rezultati analize pokazuju da se radi o kontinuirano niskoj zastupljenosti mladih u predstavničkim tijelima.

U Strasbourgu je 6. studenog 2013. godine održan sastanak Odbora ministara, na kojem je donesena Strategija za ravnopravnost spolova Vijeća Europe, za razdoblje 2014. – 2017. Odbor ministarskih zastupnika pozvao je Komisiju za ravnopravnost spolova da pozorno prati implementaciju Strategije te Glavnog tajnika da jednom godišnje podnese izvješće o postignutom napretku.

Iako se položaj žene u pravnom smislu popravio u zadnjih nekoliko desetljeća, postizanje stvarne jednakosti je još daleko od zbilje. Čak i kada je napredak vidljiv (značajna ostvarenja u području obrazovanja, participiranje na tržištu rada, politička reprezentacija) rodni jaz prisutan je u brojnim područjima, održavajući muškarce u tradicionalnim ulogama, a time ograničavajući prilike ženama da ostvare svoja temeljna prava. Najnaglašeniji izraz nejednakosti i nejednake raspodjele moći između žena i muškaraca je nasilje nad ženama, što je i teško kršenje ljudskih prava, ali i najveća prepreka u postizanju jednakosti spolova.

Strategija je donijeta s ciljem postizanja napretka u osnaživanju žena i učinkovito postizanje rodne i spolne ravnopravnosti u zemljama članicama Vijeća Europe. Strategija za ravnopravnost spolova Vijeća Europe postavlja pet strateških ciljeva: (1) Borba sa stereotipima i seksizmom; (2) Prevencija i borba protiv nasilja nad ženama; (3) Jamstvo jednakog pristupa pravdi za žene; (4) Postizanje ujednačenog sudjelovanja žena i muškaraca u političkom i javnom odlučivanju; (5) Postizanje uvođenja načela ravnopravnosti spolova u sve politike i mjere.

Strategija za ravnopravnost spolova Vijeća Europe dostupna je za preuzimanje na sljedećoj web adresi: https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=2105977&Site=CM

Skupina Osječana i Osječanki ovoga je mjeseca osnovala neprofitnu i nevladinu udrugu LIBERos čija je svrha promicati toleranciju i borbu za ljudska prava, s naglaskom na prava LGBTIQ zajednice. LIBERos svojim djelovanjem želi ostvariti slobodno, demokratsko i emancipirano civilno društvo u kojemu su temeljne vrijednosti sloboda, mir, nenasilje, individualnost, pravednost, rodna ravnopravnost, tolerancija, sloboda govora, sloboda misli, te očuvanje, promicanje i prihvaćanje različitosti, sloboda izražavanja kao i pravo na samoidentifikaciju i samodefiniciju.

Udruga trenutno broji petnaest stalnih članova i nekoliko desetaka simpatizera koji su motivirani sudjelovati u budućim aktivnostima, pa tako i aktivnostima vezanim za predsojeći referendum. Predsjednica udruge je Mirna Zlatić koja je izjavila kako se nada da će organizirane akcije potaknuti javnost da izađe na referendum i zaokruži „protiv“ jer smatraju kako svrha referenduma nije zaštita braka nego diskriminacija LGBTIQ zajednice.

Kako do danas nije postojala udruga koja bi se zalagala za prava LGBTIQ zajednice u Osijeku i okolici, LGBTIQ populacija gotovo je nevidljiva javnosti. Članovi udruge LIBERos nadaju se da će otvoriti vrata tolerantnijem Osijeku i omogućiti platformu za razvijanje vidljivosti i jednakosti LGBTIQ zajednice.

Više o samoj udruzi može se pronaći na njihovoj Facebook stranici: https://www.facebook.com/udruga.liberos

Svake godine se 20. studenog obilježava Međunarodni Dana sjećanja na transrodne osobe koje su pretrpjele neki oblik nasilja [eng. Transgender Day of Remembrance] kojim se nastoji upozoriti na netrpeljivost i diskriminaciju s kojima se transrodne osobe suočavaju u različitim područjima života. U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na transrodne soboe LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta u Zagrebu AUT, u suradnji s udrugom za promicanje i zaštitu prava transrodnih i transeksualnih osoba Trans Aid Croatia, na današnji datum u 19.30 u dvorani D6 Filozofskoga fakulteta održan je panel pod nazivom „TransAkcija“ pri čemu se pokušalo zajedno pronaći odgovori na ova i povezana pitanja.

Transfobija zadire u sve pore društva, a na žalost, ni obrazovni sustav nije iznimka. Što znači biti trans student /- ica, učenik /- ica ili profesor /- ica / zaposlenik /- ica? S kojim se poteškoćama transrodne osobe susreću u školi / na fakultetu i na radnome mjestu? Kako izgraditi siguran prostor u školama i na fakultetima za sve nas i biti podrška nama bliskim transrodnim osobama?
Na panelu su sudjelovali/e: Ari Kajtezović, supredsjednik udruge Trans Aid Croatia; Saša Iris Pavan, članica uduge Trans Aid Croatia; Noa Pintarić, supredsjednik udruge Trans Aid Croatia; Diana Bekavac, partnerica transrodne osobe i aktivistkinja. Moderatorica palena bila je Nina Čolović, LGBTIQ inicijativa FFZG-a AUT.

Nakon šest godina putovanja po cijelom svijetu, predstava „Sedam“ dolazi u Hrvatsku. Riječ je naime o dokumentarnoj drami čiji je tekst baziran na intervjuima sa sedam aktivistica za prava žena iz svih dijelova svijeta, čije su teške životne priče i borba bile izvor inspiracije. Drama je tijekom posljednjih šest godina izvedena u 13 zemalja i okupila je oko 20.000 ljudi od Švedske do Afganistana. Do sada je ovih sedam intervjua čitalo više od 500 političara i političarki, aktivista i aktivistica te glumaca i glumica diljem svijeta, među kojima su i oskarovka Meryl Streep, ali i članovi Europskog parlamenta.

Predstava će se održati 23. studenog 2013. godine u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, a Udruga Domino donirat će sigurnim ženskim kućama sav prihod od prodanih ulaznica. Producent predstave za Hrvatsku je Zvonimir Dobrović iz Udruge Domino. Glavne uloge u domaćoj nose neke od najpoznatijih hrvatskih ličnosti. To su bivša premijerka Jadranka Kosor, aktualna ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, predsjednica udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka, novinar Aleksandar Stanković, glumica Ksenija Pajić i Prince Wale Soniyki, azilant iz Nigerije. Nigerijski azilant, inače član nigerijske kraljevske obitelji, zbog svog društvenog aktivizma morao je pobjeći iz rodne zemlje jer je vrlo aktivno radio na opismenjavanju žena i djece, što nije dobro prošlo u iznimno patrijarhalnoj, tradicionalnoj zemlji. Svojim angažmanom u dokumentarnoj predstavi „Sedam“, oduševljen je jer priču koju će čitati, poznaje bolje nego itko. Riječ je o Nigerijki Hafsat Abiola.

Povodom državnog referenduma 1.12.2013. o unošenju definicije braka kao zajednice žene i muškarca u Ustav RH riječka građanska inicijativa „Ujedinjeni/e PROTIV diskriminacije“ (LORI, Terra, Oaza, Molekula, Glas razuma-Pokret za sekularnu Hrvatsku, Izlazak & okupljeni/e građani/ke) provodi kampanju „Izađi PROTIV diskriminacije“. Kampanja je pokrenuta sa ciljem informiranja građana/ki o diskriminaciji i dalekosežnim posljedicama ovakvog mijenjanja Ustava te o važnosti izlaska na referendum i glasanja protiv.

U svakom društvu postoje skupine koje se po nekim karakteristikama smatraju manjinom. Najčešće su brojčano manje ili su zbog nekog razloga u nepovoljnijem položaju u društvu. Zbog toga njihova prava treba posebno štititi. Zaštita prava bilo koje manjine ničim ne ugrožava prava većine.

Demokracija ne mora nužno značiti volju većine kad se odlučuje o pravima manjina, jer i njima demokracija jamči jednakopravnost. Stoga nije u duhu demokracije unijeti u Ustav odredbu koja po nekoj osnovi diskriminira određenu skupinu. Diskriminacija je, nažalost, dio svakodnevnog života. U osnovi diskriminatornih reakcija najčešće su predrasude i strah od onoga što ne razumijemo i ne poznajemo. Zato je potrebno informirati se prije donošenja odluke koja će utjecati na nečija prava, život i budućnost.

Postoje izvanbračne zajednice, jednoroditeljske obitelji, obitelji koju čine muškarac i žena i njihovo dijete/djeca, obitelji u kojima djeca žive s djedom i/ili bakom ili drugim članovima/icama obitelji, zatim obitelji bez djece te istospolne obitelji. Sve su one obitelj. I jednako su vrijedne. Istospolne obitelji nisu prijetnja braku, obitelji i društvu. One ne oduzimaju prava osobama u braku ni njihovoj djeci.

Ovim se referendumom ne štiti obitelj. Obitelj je pravno već zaštićena, Obiteljskim zakonom i Ustavom. Ovim se referendumom ne štiti brak (već zaštićen Obiteljskim zakonom); on nije napadnut niti ičime ugrožen. U ovom se trenutku pitanja istospolnih zajednica neće regulirati Obiteljskim zakonom, niti će se definicija braka proširiti kako bi uključila istospolne parove.

No, ovim se referendumom nastoji onemogućiti budućim generacijama da, ako to žele, omoguće pravo na brak i osobama istospolne orijentacije. Iako unošenje ove definicije o braku u Ustav RH ne smije i neće utjecati na prava istospolnih parova, referendumom se odašilje poruka da istospolne zajednice i obitelji nisu jednako vrijedne i da ne mogu imati isti status kao heteroseksualni brak i obitelj.

Trenutne aktivnosti kampanje su:

Informiranje građana/ki putem letaka, plakata, banera na portalu Jutarnjeg lista i sl., 22.11. – 01.12.2013.

– Višednevni Info-štand na Korzu na kojem će se nalaziti materijali informativno-edukativnog sadržaja sa ciljem podizanja svijesti o nužnosti borbe protiv diskriminacije, 25.- 29.11.2013.

Prosvjedna šetnja „Izađi PROTIV diskriminacije“ + skup na Korzu s prigodnim programom, 30.11.2013.

– Izrada video klipova, 20.-28.11.2013.

Tribina (točan datum javiti ćemo naknadno)

Konferencija za novinare/ke

Predreferendumski party (navečer), 30.11.2013.

Pozivamo vas da podržite kampanju i da nam se priključite! To možete učiniti tako da volontirate u aktivnostima kampanje, podržite ih svojim dolaskom, pratite/dijelite informacije o kampanji na svojim Internetskim/facebook stranicama te ih prosljeđujete svojim prijateljima/icama i poznanicima/icama, pomognete financijskim sredstvima i dr.

Kako bi potaknule što više građana/ki da iziđu na referendum i glasaju PROTIV predložene izmjene Ustava, brojne udruge koje se godinama bave zaštitom i promicanjem različitih segmenata ljudskih prava započele su kampanju „Građani glasaju protiv!“ koja je predstavljena na konferenciji za novinare u Oktogonu u Zagrebu.

Podršku kampanji izrazili su Vinko Brešan, Daniela Trbović, Barbara Nola, Luka Tomaš, Ankica Lepej i Mile Kekin, dok su u ime organizatora kampanje poruke poslali Korana Radman, Duje Prkut i Sara Lalić.

Njihove izjave, kao i fotografije s događaja nalaze se na ovom linku: http://gong.hr/hr/aktivni-gradani/civilno-drustvo/gradani-glasaju-protiv-2/

Kampanju „Građani glasaju protiv“ možete pratiti putem: