Volonterski Oskar nagrada je za volontera/ku godine koja se dodjeljuje za individualni volonterski doprinos na razini Grada Zagreba, na godišnjoj osnovi. Volonterski centar Zagreb svake godine dodjeljuje Volonterskog Oskara čime žele istaknuti poseban i nezamjenjiv doprinos kojeg volonterke i volonteri daju za razvoj zajednice i poboljšanje kvaliteta života u Gradu Zagrebu. Ova aktivnost provodi se u suradnji s Gradom Zagrebom, Uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Ovogodišnja dodjela Volonterskog Oskara održana je u Staroj gradskoj vijećnici Grada Zagreba 27. veljače 2014. godine. Od 16 kandidata i kandidatkinja u prvom krugu, na temelju natječaja kriterija, stručno povjerenstvo je odabralo troje kandidata i kandidatkinja koji/e su ušli u uži krug natječaja.

Troje kandidata/kinja iz užeg kruga su: Adriana Žilić Micevski, koja volontira u Udruzi za podršku žrtvama i svjedocima; Mile Mrvalj, beskućnik koji već drugu godinu aktivno volontira kroz razne udruge koje se bave beskućnicima, ali surađuje i s mladima te djecom; Maša Vikić Topić koja pak volontira u Dječjiem domu Zagreb u Nazorovoj 49 gdje se brine o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Ovogodišnja dobitnica Volonterskog Oskara je Maša Vikić Topić. Nagradu joj je uručila prošlogodišnja dobitnica Nikolina Piršljin koja je još jednom bila istaknula kako je volontiranje zakon te kako joj je drago što ima mnogo ljudi koji se trude i ulažu svoje slobodno vrijeme i energiju kako bi nam svima svijet bio bolji i ljepši.

Mreža mladih Hrvatske (MMH), krovna organizacija mladih koja okuplja 64 udruge mladih i za mlade, organizirala je javnu raspravu o novom  prijedlogu Zakona o mladima, koji se trenutno izrađuje u Ministarstvu socijalne politike i mladih (MSPM), u utorak, 25. veljače 2014. godine u Europskom domu u Zagrebu. Naziv javne rasprave bio je “Fokus: mladi – Aktualan trenutak: Zakon o mladima”.

Cilj ove javne rasprave bilo je otvoriti prostor za razgovor o stanju međusektorske suradnje, s posebnim naglaskom na proces i izazove u donošenju Zakona o mladima. Iz rasprave na kojoj su sudjelovali Mirela Travar (glavna tajnica MMH), Igor Vidačak (ravnatelj Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske) te Peter Matjašić (predsjednik Europskog foruma mladih), u kojoj su tematizirali probleme udruga mladih i za mlade te njihove potrebe, proizašao je niz otvorenih pitanja. Na raspravi su otvorena pitanja o tome ima li predlagatelj zakona jasnu viziju što se zakonom želi postići, koje probleme žele riješiti te je li izrada Zakona o mladima zasnovana na kvalitetnoj analizi mogućnosti za uređenje sektora kroz neke druge formate, osim zakona.

Iako su dvije predstavnice Službe za mlade aktivno i konstruktivno sudjelovale na raspravi, nažalost izostala je primjerena politička reprezentacija ministarstva, kakvu je ovakav tip rasprave zahtijevao. Očito je da postoji politička volja za poboljšanjem stanja udruga mladih, međutim s obzirom na problematike u novo predloženom Zakonu o mladima, Mreža mladih Hrvatske poziva Ministarstvo socijalne politike i mladih da preispita temeljne ciljeve donošenja zakona, preispita i samu svrhu i format Zakona te da privremeno zaustavi proces donošenja zakona, dok se ne postigne konsenzus s bitnim akterima u ovom procesu, tj. samim udrugama mladih i za mlade na čiju budućnost ovaj proces može imati velik utjecaj, bilo pozitivan ili negativan.

Konvencija Vijeća Europe za prevenciju i suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatija pod nazivom Istanbulska konvencija, fokusira se na prevenciju rodno utemeljenog nasilja, zaštitu žrtava i progon počinitelja.

Ratifikacijom ove Konvencije država čini korak naprijed prema ravnopravnosti žena i muškaraca koja ne može postojati ukoliko je nasilje nad ženama snažno zastupljeno, a institucije dopuštaju da prolazi nekažnjeno. Nove potpisnice Konvencije su Vlade Andore i Danske koje su posljednje zemlje koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju.

Konvenciju je Vijeće Europe prihvatilo u proljeće 2011. godine, a Hrvatska je jedna od njenih potpisnica. Republika Hrvatska, uz ostale zemlje potpisnice, još uvijek nije započela proces ratifikacije jer je potrebno uhvatiti se u koštac s izazovima usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s odredbama Konvencije. Do sada je manje od 10 zemalja članica ratificiralo ovaj dokument. Među tu nekolicinu spadaju i nama susjedne zemlje, Bosna i Hercegovina, te Srbija, koji su je ratificirali 7. studenog, odnosno 21. studenog 2013. godine.

Iako su do sada mnogi/e aktivisti i aktivistice uključeni u kampanju Potpisujem!, koja je usmjerena na informiranje građanki i građana o sadržaju Konvencije, mnogo puta do sada apelirali da se i Hrvatska napokon pokrene po pitanju njene ratifikacije, potrebno je još utjecanja i apeliranja da Hrvatska započne proces ratifikacije. Udruga Domine iz Splita među posljednjima je koja upućuje novi apel na Vladu RH. Žene su još uvijek izložene svim oblicima nasilja bez obzira na dob, vjeru, naciju ili društveni status, a korijeni nasilja su još uvijek duboko strukturirani u naš društveni sustav.

Tribina iz ciklusa “U ženskom društvu” na temu “(Ne)siguran ženski rad” održat će se 27. veljače, 2014. godine s početkom u 19.00 sati u KIC-u (Preradovićeva 5, Zagreb).

Na tribini će sudjelovati Jasna Petrović, SUH/SSSH, koordinatorica ženskih sindikalnih grupa, Ivana Živković, Za rad spremne te Ena Knežević, CESI. Voditeljica tribine je Danijela Stanojević, novinarka.

Na tribini će se govoriti o pravnim aspektima protiv novog Zakona o radu, o prekarnom radu žena te o akcijama i kampanjama koje se spremaju.

Svi/e zainteresirani/e pozvani/e su na sudjelovanje!

28. Škola ljudskih prava održana je u Lipiku od 5. do 11. siječnja 2014. godine za 16 učenika i učenica iz šest partnerskih škola iz Zapadne Slavonije, Like i Grada Zagreba. Osnovni cilj Škola ljudskih prava za srednjoškolce je promicanje ljudskih prava i uključivanje prakse zaštite ljudskih prava u svakodnevni život mladih osoba. Škole se  konceptualno sastoje od tematskih predavanja i interaktivnih radionica koje su usmjerene na promicanje i zaštitu ljudskih prava i podizanje svijesti mladih.

Tijekom sedmodnevnog trajanja Škole bile su obrađene teme kao što su između ostalog Nenasilne komunikacije, Ljudska prava kroz povijest, Predrasude i diskriminacije, Ženska ljudska prava, Uzroci nasilja, Mladi u zajednici i slično.
Program su vodile Cvijeta Senta, Lovorka Bačić, Iva Zenzerović Šloser, Julija Kranjec i Lana Jurman iz CMS-a, te gostujuće predavačice Margareta Gašljević iz OŠ Korenica i Sanja Cesar iz CESI.

Trening je dio projekta “Nasilje ostavlja tragove – zvoni za nenasilje!” koji se provodi sredstvima Europske unije, Ureda za udruge Vlade RH, te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Projektom je predviđeno održavanje još dviju Škole, prva od kojih će se održati u Zagrebu u vrijeme proljetnih praznika 2014.

Udruga za promicanje građanske političke kulture “Demokracija” organizira u petak 21. veljače 2014. u 18:30 sati tribinu s temom “Mogu li žene promijeniti hrvatsku politiku?”. Tribina će se održati u Maloj dvorani Hrvatskog doma u Križevcima, A. G. Matoša 4.

Na tribini će sudjelovati nezavisna saborska zastupnica Jadranka Kosor te predsjednica stranke ORAH i saborska zastupnica dr. sc. Mirela Holy. Na početku tribine će biti prikazan i dokumentarni film o prvoj hrvatskoj političarki Mari Matočec. Moderatorica tribine će biti novinarka Nada Prkačin.

U zagrebačkim školama uskoro počinje igrati interaktivna predstava o nasilju među mladima Teatra Tirena “2042.”Predstava je projekt koji je namijenjen učenicima/ama petih i šestih razreda osnovnih škola, kao i svima koji rade s tom populacijom. Predstave odgojnog kazališta izvode se za jedan razred u prostoru u kojem se učenici osjećaju kao da su na svom “terenu” – kako bi mogli kao ravnopravni sugovornici sudjelovati u programu. Uz pomoć Ministarstva socijalne politike i mladih u zagrebačkim osnovnim školama odigrat će se deset izvedbi predstave “2042. ” čiji tekst i režiju potpisuje Maja Sviben.

Radnja predstave je smještena u ne tako dalekoj budućnosti i bavi se problemom maloljetničkog nasilja. Predstava postavlja pitanja o njegovim uzrocima, ako i mogućnostima njegova rješavanja. Kroz kombinaciju igranih dijelova i zadataka za publiku, mladu su gledatelji/ce pozvani da u ulozi stručnjaka i stručnjakinja donesu odluke i prijedloge vezane uz neprihvatljivo ponašanje te da pokušaju likovima iz predstave pomoću u pronalaženju zajedničkog jezika, jezika razumijevanja i prihvaćanja odgovornosti za vlastite postupke.

Teatar Tirana je prvo hrvatsko kazalište koje je radilo interaktivne predstave u kojima publika aktivno sudjeluje rješavajući problemske situacije. Teme koje se u kazalištu obrađuju su integracija djece i mladih iz Centara za odgoj, programi s temama tolerancije i prihvaćanja, seksualnog odgoja, dječjih prava, prevencije ovisnosti o drogama i slično.

Zagreb Pride udruženje u sklopu ciklusa tribina organizira dvanaestu po redu Rozu hipnozu pod nazivom “Koliko košta homofobija?” koja će se održati 20. veljače 2014. u cafe baru Booksa (Martićeva 14d, Zagreb) s početkom u 20.00 sati.

Na tribini će se  raspravljat postoji li i kakva je politička ekonomija LGBT pokreta, je li LGBT ravnopravnost kompatibilna s (neoliberalnim) kapitalizmom. Također će se razgovarati o tome je li istina da su homoseksualne osobe bogatije od ostatka stanovništva te jesu li tolerantnija i otvorenija društva ujedno i ekonomski uspješnija. Na predavanju će se također usmjeriti na diskutiranje o tržištu koje oblikuje LGBT trendove te općenito povezanosti kapitalizma s LGBT zajednicom te njenom emancipacijom.

O ovim te mnogim drugim temama vezanim uz kapitalizam, homofobiju te LGBT zajednicu na dvanaestoj Rozoj hipnozi će razgovarati gosti predavači/ce: Željko Ivanković, urednik časopisa Banka; Josip Jagić, ekonomski novinar; Vedrana Pribičević, Zagrebačka škola ekonomije i managementa; Mislav Žitko, Filozofski fakultet u Zagrebu. Tribinu uređuju, organiziraju, moderiraju Ana Brakus i Gordan Duhaček.

Svi/e zainteresirani/e se pozivaju na Rozu hipnozu #12.

Ženska grupa Korak iz Karlovca provodi projekt pod nazivom “Preuzmite kontrolu, a mi ćemo skrb – nove usluge skrbi za djecu tražitelja zaposlenja” u suradnji s Dječjim vrtićom Karlovac.

U sklopu projekta pozivaju se sve zainteresirane da se uključe u 2. i 3. krug u kojima se radi sa nezaposlenim mamama. Cilj projekta je pružiti bezbrižnu skrb djeci u Dječjem vrtiću Karlovac dok majke prolaze kroz edukaciju.

Sve zainteresirane mogu se naviti na mail: info.korak@gmail.com, te na broj telefona 047 600 392.
Više informacija može se pronaći ovdje.

Udruga Domino osigurala je gotovo 23 tisuće kuna za opremu i održavanje Sigurne kuće za žene žrtve obiteljskog nasilja udruge B.a.b.e. Sredstva su prikupljena povodom hrvatske premijere predstave “Sedam” koja se krajem prošle godine održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, a u kojoj su kao glumci nastupili Jadranka Kosor, Andrea Zlatar Violić, Ksenija Pajić, Mani Gotovac, Sanja Sarnavka, Prince Wale Soniyiki i Aleksandar Stanković.

Organizatori hrvatskog izdanja predstave koja je obišla čitav svijet su Udruga Domino iz Zagreba te Švedski institut, Hedda produktion AB i Veleposlanstvo Kraljevine Švedske u Zagrebu. Predsjednik udruge Domino objasnio je kako se udruga uključila u međunarodni projekt “Sedam” jer su željeli da se čuje poruka o sveprisutnoj neravnopravnosti spolova u svijetu o kojoj drama progovara. Također, željelo se iskoristiti ovu priliku i vrlo konkretno pomoći ženama žrtvama nasilja u Hrvatskoj.

Sigurna kuća Vukovarsko-Srijemske županije koju vodi udruga B.a.b.e. omogućava smještaj za ukupno dvanaest žena i osmero djece, a u sklopu Kuće nalazi se i Savjetovalište za žrtve nasilja. Stručne suradnice pružaju potrebnu psihosocijalnu i pravnu pomoć kako bi žrtve što prije prevladale proživljene traume, vratile samopouzdanje i započele proces osamostaljenja.