U organizaciji Udruge roditelja Korak po korak, 13. svibnja, 2014. godine održan je okrugli stol naziva „Prevencija seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece: postignuća i izazovi“ u Velikoj dvorani Školske knjige u Zagrebu. Okrugli stol istog naziva održan je i prije tri godine kada je i započinjala kampanja Vijeća Europe za zaustavljanje seksualnog nasilja nad djecom „Jedno od pet“. Mnoge izlagačice i izlagači pokušali su odgovoriti na pitanje što se od tada do danas promijenilo te su analizirali postignuća i izazove u protekle tri godine u odnosu na problem seksualnog nasilja nad djecom.
Moderatorica okruglog stola Gorana Hitrec, prof. psih. Iz Udruge roditelja Korak po korak, istaknula je nekoliko postignuća postignutih u posljednje tri godine. Hrvatski sabor ratificirao je Konvenciju Vijeća Europa o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja, policija i hrvatsko zakonodavstvo poboljšani su po pitanju pristupačnosti u radu s djecom, polako se unaprjeđuje suradnja s medijima te se vrši edukacija stručnjaka i stručnjakinja koji/e rade s djecom. Gorana Hitrec je istaknula važnost sustavnog prikupljanja podataka o žrtvama i počinitelja kaznenih djela, tretman uključivanja ne zlostavljajućeg roditelja djeteta, uvođenje i provođenje spolne edukacije u škole te uvođenje djelotvornih i preventivnih programa.
Ivana Milas Klarić, Pravobraniteljica za djecu istaknula je da iako je Hrvatska ratificirala Konvenciju Vijeća Europe, dio preporuka se i dalje nije obavio, dok je dio samo normativno izvršen. Također je istaknula problem dugotrajnosti sudskih procesa, brojnost različitih ispitivača/ica prilikom uzimanja iskaza od djece, nedostatak sustava podrške, ustanova i stručnjaka/inja te nepostojanje nadzora i praćenja počinitelja kaznenih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. Bruna Profaca, iz Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, iznijela je podatke njihovog kliničkog uzorka prema kojima je u Hrvatskoj tijekom života 10,8% djece doživjelo neki od oblika seksualnog zlostavljanja, od čega su u 80% slučajeva djevojčice. Broj zlostavljanje djece raste s dobi. Profaca je istaknula kako se djecu često reviktimizira i retraumatizira zbog nestručnih ispitivanja, na čemu je potrebno poraditi. Također, navela je da su poliklinike za zaštitu djece potrebne diljem Hrvatske, a ne samo u Gradu Zagrebu. Marina Ajduković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu također je istaknula potrebu uvođenja i provođenja spolne edukacije u škole u svrhu prevencije seksualnog zlostavljanja te zaštite djece. Sljedeća izlagačica na okruglom stolu bila je Sanja Gospodionović, policijska službenica za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu obitelji i mladeži. Gospodinović se osvrnula na to da je za dokazivanje kaznenog djela počinjenog na štetu djece potrebna visoka razina znanja te senzibilizirani pristup policijskih službenika/ca. Potrebno se postiže stalnom i posebnom edukacijom (već trinaestu godinu za redom) specijaliziranih policijskih službenika/ca za mladež koji/e završavaju specijalni tečaj te posjeduju posebne afinitete za rad s djecom. Predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, Lana Peto Kujundžić, prezentirala je procesuiranje i kažnjavanje počinitelja kaznenih djela protiv spolne slobode kada su djeca žrtve. Peto Kujundžić se složila s prethodnim izlagačicama po pitanju potrebne žurnosti u postupanju ne samo policajaca i policajki, nego i Centara za socijalnu skrb, državnih odvjetnika/ca te cjelokupnih sudskih procesa. Također je napomenula kako na području cijele Hrvatske prostori u kojima se djeca saslušavaju nisu prilagođeni za djecu, kako svi sudovi nemaju stručne suradnike/ce za rad s djecom te da Centri za socijalnu skrb te Obiteljski centri nemaju posebne odjele i osobe za rad sa zlostavljanom djecom.
U završnom dijelu okruglog stola pažnja je usmjerena na ulogu spolne edukacije u obrazovni sustav. Iskustvo Islanda prezentirala je Jóna Pálsdóttir kroz projekt “Buđenje svijesti”. Obrazovanje se na Islandu koristi kao alat za prevenciju seksualnog zlostavljanja nad i među djecom. Pálsdóttir je u nastavku prezentirala i edukativni film koji se koristi prilikom spolnih edukacija. Hrvatski slučaj uloge zdravstvenog odgoja u prevenciji seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece prezentirao je Aleksandar Štulhofer s Odsjeka za sociologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Štulhofer se osvrnuo na napade na sadržaj programa, odnosno Kurikuluma zdravstvenog odgoja koji su doveli i do autocenzure samih autora i autorica programa. Istaknuo je kako je zdravstveni odgoj dugotrajan proces te da je potrebno pratiti kulturu mladih i osluškivati njihove potrebe i promjene. Štulhofer je naglasio kako sadržaj zdravstvenog odgoja nije konačan proizvod te je trenutna satnica nedovoljna u svrhu bolje i brže edukacije mladih. Posljednja izlagačica okrugla stola Silvija Stanić iz Udruge roditelja Korak po korak predstavila je CAP program, namijenjen prevenciji zlostavljanja djece te istaknula kako je zadatak svih stručnjaka i stručnjakinja te cjelokupnog društva i dalje ulagati u rad s mladima na prevenciji seksualnog zlostavljanja, rizičnog spolnog ponašanja i slično.
