Dana 9. lipnja, u organizaciji Agencije za elektroničke medije, u Zagrebu je održana međunarodna radionica Poticanje medijske pismenosti na temu rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodnih stereotipa u medijima, za nakladnike elektroničkih medija u Hrvatskoj.  Ovo je jedna u nizu radionica primarno namijenjenih novinarima/kama i urednicima/cama koji/e će na edukaciji steći dodatna znanja o oblikovanju medijskog sadržaja na temu ravnopravnosti spolova i drugih ustavnih vrijednosti, s ciljem kvalitetnijih budućih prijava i realizacije emisija sufinanciranih sredstvima iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Godišnjim programom rada Agencije za elektroničke medije za 2015. godinu planirana je provedba aktivnosti poticanja medijske pismenosti i to edukacijom nakladnika o temama koje se mogu prijaviti na natječaje Fonda.

Uz izlagačice iz Hrvatske, Višnju Ljubičić, pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, Melitu Mulić, saborsku zastupnicu i članicu Odbora za rodnu ravnopravnost Sabora RH, Sanju Sarnavku, predsjednicu BaBe!, Mirjanu Rakić, predsjednicu Vijeća za elektroničke medije, Gordanu Simonović i Suzanu Kunac, članice Vijeća za elektroničke medije, na radionici su sudjelovale predstavnice audiovizualnih vijeća Maroka i Andaluzije – Amina Lemrini Elhouahabi i Carmen Morillo, ujedno i voditeljice radne skupine na temu rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodnih stereotipa u medijima, koja se provodi u okviru Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA),  temeljem usvojene Deklaracije MNRA-e o poticanju muško-ženske ravnopravnosti i borbe protiv rodnih stereotipa..

Osim predstavnica neprofitnih medija (Libela, Lupiga, Kulturpunkt, Voxfeminae) predavanjima i radionici prisustvovao je značajan broj onih lokalnih radijskih i televizijskih mreža.

Dio dana bio je posvećen i praktičnom radu na osmišljavanju rodno ravnopravnih tema i priloga između prisutnih novinara/ki i urednika/ca koje su moderirale Suzana Kunac i Sanja Sarnavka, kao i međusobnoj razmjeni ideja kako poboljšati rodnu dimenziju televizijskih, radijskih i pisanih medijskih priloga.

Podijeli na...

Dana 9. lipnja, 2015. godine u Bjelovaru je održan VII. seminar za koordinatorice za žene u sportu pod nazivom: “Područje sporta kao sigurno mjesto za žene i djevojke“. Seminar je održan u Hotelu Central, pod rukovodstvom Komisije za žene u športu Hrvatskog olimpijskog odbora i Sportske zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije.

Glavna tema skupa bila su iskustva primjene mjera za poboljšanje statusa žena u sportu, dokumenata o rodnoj ravnopravnosti europskih i svjetskih organizacija te iskustva vezana uz ravnopravnost spolova u Bjelovarsko–bilogorskoj županiji. U skladu s time, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova mr. sc. Helena Štimac-Radin održala je izlaganje vezano za “Iskustva primjene mjera za poboljšanje statusa žena u sportu iz Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011.-2015. godine”, “Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja” te “Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji”.

Nakon njenog predavanja, okupljeni/e su imali prilike slušati i raspravljati o problematici uznemiravanja i zlostavljanja u sportu te mjerama za njihovo sprječavanje.

Podijeli na...

U četvrtak, 18. lipnja s početkom u 14 sati, održan je okrugli stol „Otvorena vrata“ Plavog telefona. U centru Zagreba, u prostoru Chilloutke (Ilica 15), okupili su se brojni sudionici/ce iz nadležnih državnih tijela, institucija i organizacija civilnog društva koje se bave pružanjem savjetodavnog rada.

Na samom početku okruglog stola, predsjednik Udruge, Miroslav Vučenović, predstavio je Plavi telefon te njegov značaj. Ukazao je kako više od 18 godina postojanja takve inicijative itekako svjedoči o potrebi hrvatskog društva. Uslijedilo je predavanje Jelene Bićanić o partnerskom savjetovanju teorijom izbora te predavanje Lejle Talić o e-mail savjetovanju s klijentima. Talić se posebno usmjerila na najčešće probleme s kojima se klijenti javljaju, na koji im način pristupa te naglasila da svim klijentima ukazuje na važnost susreta uživo.

Nakon kratke rasprave s pitanjima iz publike, uslijedilo je predavanje Branke Anđukić o obiteljskom i partnerskom savjetovanju, prilikom kojeg je ukratko predstavila rezime iz 2014. godine – koji su najčešći problemi s kojima se klijenti javljaju te traže li pomoć za sebe ili za sebi blisku osobu.

Okrugli stol je završio predavanjem o individualnom savjetovanju, Anite Đuretić-Bartolović te kratkom raspravom, zaključcima i pozivom na međusobnu suradnju.

Podijeli na...

Dana 12. lipnja 2015. u Hotelu Club Funimation Borik u Zadru, održana je jednodnevna edukacija na temu „Primjena Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja“. u organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava. Edukacija je bila namijenjena svim stručnjacima/kinjama koji/e rade sa osobama koje su preživjele seksualno nasilje. Navedene struke uključuju, ali nisu ograničene na: policiju, zdravstvo, sudstvo, socijalnu skrb, obrazovni sektor, nevladin sektor.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja 29. studenog 2012. godine na prijedlog Ureda za ravnopravnost spolova. Protokol se smatra jednim od najznačajnijih koraka u osiguravanju standardizirane pomoći i podrške žrtvama seksualnog nasilja, kako prilikom prijavljivanja, tako i procesuiranja seksualnog nasilja.

U cilju osiguranja što kvalitetnije implementacije Protokola, ali i kako bi se pridonijelo mjeri Nacionalne politike za ravnopravnost spolova (za razdoblje od 2011. do 2015.), koja propisuje unaprjeđenje suradnje svih nadležnih tijela i drugih faktora koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja, provedena je specijalizirana edukacija stručnog osoblja nadležnih institucija i tijela.

Tema edukacije bila je upoznavanje s obvezama svake od nadležnih institucija i tijela u slučaju seksualnog nasilja (policija, zdravstvo, pravosudna tijela, centri za socijalnu skrb, odgojno obrazovne ustanove, organizacije civilnog društva), rad na konkretnim slučajevima, kao i predstojeći izazovi i koraci prema što uspješnijoj implementaciji Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.

Edukaciju je otvorila Maja Mamula (koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava), predstavljanjem razvoja i usvajanja Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja te najavom svih govornica edukacije. Dr. sc. Maja Mamula, potom se uključila predavanjem o definiciji seksualnog nasilja, njegovim oblicima i rasprostranjenosti, s posebnim naglaskom na situaciju u Hrvatskoj po pitanju seksualnog nasilja te o ulozi Protokola. Nadalje, Julijana Stipišić, zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Splitu, dotakla se problematike seksualnog nasilja i seksualnih delikata s pravnog gledišta te je polaznike i polaznice edukacije upoznala s pojmovima i zakonima koji se tiču navedene problematike

Branka Žigante Živković s Visokog prekršajnog suda govorila je o Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te je istakla važnost njenog ratificiranja. Naposljetku, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu, Lana Petö Kujundžić, osvrnula se na obaveze pravosudnog sustava u zaštiti prava žrtava seksualnog nasilja. U svom je izlaganju obuhvatila postupak i presude za kaznena djela protiv spolne slobode, gdje je govorila o trajanju sudskog postupka, njegovom cilju, ulozi suca, čimbenicima koji utječu na definiranje sankcija te pravima svih stranaka uključenih u postupak. Petö Kujundžić potom je održala i predavanje o ispitivanju djece na sudu, posebice kod kaznenih djela na štetu spolne slobode.

Sva su izlaganja popraćena brojnim primjerima iz prakse te aktivnom raspravom. Na jednodnevnoj edukaciji sudjelovali/e su mnogi predstavnici/e centara za socijalnu skrb, odgojno-obrazovnih institucija, zdravstva, pravosudnih tijela, policije, organizacija civilnog društva te drugih državnih institucija.

Ovo je treća po redu edukacija koja se bavi predstavljenom problematikom. Prva je održana u Zagrebu, 28. studenog prošle godine, a druga u Osijeku, 24. travnja ove godine.

Jednodnevna edukacija sastavni je dio projekta Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske “Moj glas protiv nasilja”/”My voice against violence” koji financijski podržava Europska unija (u okviru Programa Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS). Projekt se odvija u suradnji s dvije partnerske organizacije: Ženska soba – Centar za seksualna prava  i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.

Podijeli na...

SOS telefon – Grad Rijeka neprofitna je udruga čiji je cilj pružanje pomoći žrtvama nasilja i drugim osobama u kriznim situacijama, promicanje građanske svijesti o potrebi zaštite žrtava nasilja te širenje svijesti da je život bez nasilja jedno od temeljnih ljudskih prava. Navedene ciljeve primarno ostvaruju pružanjem pomoći putem telefona te neposrednim kontaktima sa žrtvama u Savjetovalištu. Kako bi širili svijest o navedenoj problematici, organiziraju edukativne radionice, predavanja u vrtićima, osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima i sveučilištima, sa svrhom promicanja svijesti o uzrocima i posljedicama nasilja te o potrebi prevencije.

S time u vidu, Udruga je izdala svoje prvo online glasilo za prevenciju nasilja u sklopu trogodišnjeg programa “Savjetovalište za žrtve nasilja u obitelji” čiju provedbu financira Ministarstvo socijalne politike i mladih.

U glasilu naziva “NE nasilju” možete pročitati mnoštvo poučnih i zanimljivih tekstova koji tematiziraju nasilje i prevenciju istog te zaštitu žrtava nasilja. Uz stručne tekstove možete pronaći i neka osobna iskustva naših volonterki i korisnica Savjetovališta te književne osvrte, kao i opis projekata i aktivnosti kojima se Udruga bavi. Neke od tema o kojima možete pročitati u glasilu su: pravni aspekt zaštite od nasilja u obitelji, zlostavljanje djece u obitelji, alkohol i nasilje u vezama mladih, oblici I utjecaji televizijskog nasilja I slično.

Sve tekstove su pisale/i volonterke i volonteri Udruge te članice udruge SOS telefon – Grad Rijeka, a online glasilo može se pronaći ovdje.

Podijeli na...

U ponedjeljak, 8. lipnja, započeo je Zagreb Pride Week, ususret subotnjoj Povorci ponosa. Ovogodišnja Povorka ponosa održava se 13. lipnja, 2015. godine.

Svake se godine tjedan uoči same Povorke ponosa u Zagrebu organizira i Tjedan ponosa (engl. Pride Week) koji se sastoji od niza političkih, aktivističkih, kulturnih i zabavnih događanja. Organiziraju se razne tribine, seminari, izložbe, performansi, koncerti, filmske projekcije i slično.

Ovogodišnje aktivnosti na koje se pozivaju svi zainteresirani građani i građanke, možete pogledati na dolje priloženom letku.

Podijeli na...

U organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika, a u partnerstvu s Ženskom sobom – Centrom za seksualna prava, održan je okrugli stol naziva “Zajedno možemo više”. Okrugli stol je održan 27. svibnja, 2015. godine u Hotelu Art u Slavonskom Brodu.

Na okruglom stolu je prezentirana problematika nasilja u obitelji i nasilja nad ženama te su problematizirani načini kojima se zajednički i koordiniranim djelovanjem cijele zajednice isto može spriječiti.

U otvorenom dijelu za diskusiju i pitanja, sudionici i sudionice su razgovarali o konceptu i važnosti obiteljske kohezivnosti, zakonskim regulativama, ulogama državnih institucija te međusektorskoj suradnji u sprječavanju obiteljskog nasilja.

Na okruglom stolu su sudjelovali razni predstavnici i predstavnice raznih državnih institucija i tijela te organizacija civilnog društva.

Okrugli stol je održan u okviru projekta „Zajedno možemo više!“ koji provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za žene Adela (Sisak), Udrugom Brod (Slavonski Brod), Hrvatskom udrugom socijalnih radnika i Udrugom sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež.

Podijeli na...

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održana je druga po redu dvodnevna edukacija naziva “Edukacija stručnih osoba koje rade sa žrtvama nasilja u obitelji – Modul II: Vulnerabilne skupine”. Edukacija je održana 29. i 30. svibnja, 2015. godine u prostoru Tribina Grada Zagreba u Zagrebu.

Ista je nastavak cjelovite edukacije naziva “Edukacija stručnih osoba koje rade sa žrtvama nasilja u obitelji” i održanog “Modula I: Uvod – Nasilje u obitelji” u listopadu, 2014. godine.

Facilitatorice dvodnevne edukacije bile su dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava i Branka Žigante Živković, sutkinja na Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske.

Sudionici i sudionice dvodnevne edukacije bili su predstavnici i predstavnice organizacija civilnog društva, MUP-a, zdravstva, državnog i općinskog odvjetništva, sudstva, centara za socijalnu skrb, obrazovnog sustava te Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, a koji su sudjelovali/e na “Edukaciji stručnih osoba koje rade sa žrtvama nasilja u obitelji – Modul I.”

Prvog dana, 29. svibnja, dr. sc. Maja Mamula je otvorila edukaciju uvodnim predavanjem “Posebno osjetljive skupine žrtava”, nakon čega je izlagala na temu “Posljedica nasilja u obitelji”. Dr. sc. Mamula prezentirala je psihološke posljedice nasilja, odnosno akutni stresni poremećaj, post-traumatski stresni poremećaj, sindrom naučene bespomoćnosti, sindrom pretučene žene (osobe) te relacijsko nasilje (stockholmski sindrom). Također je prezentirala i psihičke, socijalne, ekonomske i fizičke posljedice nasilja u obitelji.

Nikica Hamer Vidmar, psihologinja i načelnica Samostalnog sektora za podršku žrtvama i svjedocima, Ministarstvo pravosuđa, održala je predavanje naziva “Žrtve nasilja u obitelji”. Sudionici i sudionice edukacije su kroz rad u manjim grupama razradili problematiku žrtava nasilja u obitelji. Kroz rad na slučaju navodili/e su ponašanja, osjećaje/emocionalne reakcije, tjelesne reakcije te tjelesne reakcije i pamćenja koja su primijetili/e i prepoznali/e prilikom svog rada sa žrtvama nasilja u obitelji. Također su problematizirali/e i svoje stavove, način reagiranja te mišljenja koje mogu imati prema žrtvama.

Posljednje predavanje prvog dana edukacije održala je Hana Hrpka, prof. psihologije, predsjednica organizacije civilnog društva Hrabri telefon, naziva “Djeca kao žrtve nasilja u obitelji”. Hrpka je istaknula nekoliko razloga zašto djeca najčešće šute o zlostavljanju, a koji mogu biti pokazatelji za prepoznavanje zlostavljanog djeteta. Razlozi kao što su sram, strah, oblačenje odjeće dugih rukava, nanošenje ozljeda (npr. rezanje po rukama), nepozivanje prijatelja u obiteljski dom i slično, samo su neki od znakova koji se mogu prepoznati. Nadalje je problematizirala pojam “tajne”, odnosno uvođenje zajedničke tajne prilikom zlostavljanje djece, te što su to dobre, a što loše tajne. Hana Hrpka je također istaknula nekoliko općih načela o tome kada se dijete povjeri stručnoj osobi. Navela je kako je važno ostati smirenim i pokazati razumijevanje, vjerovati djetetu jer djeca rijetko lažu o zlostavljanju koje im se događa. Sve stručne osobe kojima se dijete povjeri o zlostavljanju ili postoji sumnja na isto, dužne su prijaviti zlostavljanje. Sudionici i sudionice su kroz rad u grupama problematizirali/e krši li se djetetovo povjerenje prijavom zlostavljanja. Hrpka je završno istaknula da je naša zakonska, ali i etička i moralna dužnost svako nasilje prijaviti.

Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda u Zagrebu, predsjednica Nacionalnog tima za suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, u dijelu otvorenom za pitanja i diskusiju odgovarala je na pitanja sudionika i sudionica edukacije te s pravnog i zakonskog aspekta razjašnjavala problematiku nasilja u obitelji.

Lana Petö Kujundžić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu, predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, otvorila je edukaciju drugog dana predavanjem naziva “Dijete svjedok ili oštećenik”. Petö Kujundžić je prezentirala mogućnosti ispitivanja djeteta (gdje ispitati dijete), načine ispitivanja djeteta (posebno pažljivo, primjereno uzrastu) te tko ispituje dijete. Istaknula je kako je prilikom ispitivanja djeteta potrebno izbjegavati kapciozna pitanja. Prilikom rada u manjim grupa, sudionici i sudionice edukacije su radili na analizi procesa postupka prijave i pokretanja postupka kada je dijete žrtva nasilja. Sudionici i sudionice su razradili postupak od učitelja/ice kojem se dijete povjeri do konačne rasprave na sudu. Sudionici/e su istaknuli važnost ovakvog skupa i zbog razjašnjena nejasnoća prilikom postupka prijave nasilja nad djecom te i samog osnaživanja svih stručnih suradnika i suradnica da prijavljuju nasilje.

Program drugog dana edukacije nastavljen je predavanjem Štefice Roginić, voditeljice SOS telefona za žene žrtve nasilja pri Zajednici saveza osoba s invaliditetom Republike Hrvatske – SOIH. Kroz predavanje naziva “Žrtve nasilja u obitelji: osobe s invaliditetom” Roginić je prisutne upoznala s radom SOS telefona za žene s invaliditetom. Istaknula je kako je misija SOS telefona poboljšanje društvenog položaja žena s invaliditetom te ostvarivanje prava na život bez nasilja i diskriminacije. Navela je kako je tijekom rada na SOS telefonu u 2014. godini obavljeno 190 razgovora od kojih je 31 neposredno. Osobe kojima su pružene informacije te pomoć i podrška su u 84% slučajeva bile žene, a u 16% slučajeva muškarci. Najčešće su se osobe obraćale zbog psihičkog nasilja. Kroz prikaz nekoliko slučajeva sudionici i sudionice diskutirali su o mogućim rješenjima istih te poduzetim radnjama.

Dr. sc. Goran Arbanas, psihijatar, Opća bolnica Karlovac, FECSM, predsjednik Hrvatskog društva za seksualnu terapiju, tijekom drugog dijela edukacije održao je predavanje naziva “Druge ranjive skupine žrtava nasilja u obitelji”. Dr. sc. Arbanas je prezentirao nekoliko specifičnih i ranjivih skupina. Muškarci kao žrtve nasilja, zbog predrasuda da ne mogu biti žrtve obiteljskog nasilja rijetko ili uopće ne prijavljuju samo nasilje. Oko 15% žrtava potraži pomoć, češće oni koji su zadobili tjelesne ozljede. Istaknuo je kako je rizik viši za homoseksualne muškarce, a još viši za biseksualne da postanu žrtve nasilja. Također je istaknuo teškoću pronalaska specifičnih smjernica za rad s muškarcima što otežava sveukupno pružanje pomoći i podrške. Dr. sc. Arbanas je nadalje otvorio temu LGBT osoba kao žrtava nasilja u obitelji. Iako je ovo raznolika skupina, često ih se svrstava zajedno što je problematično zbog različitih potreba, različitih karakteristika i etiologije. Za Hrvatsku je karakteristično da LGBT osobe karakterizira manjinski stres, što je karakteristično za sve manjinske skupine u našoj zemlji. Kao preporuku stručnim osobama koje rade sa žrtvama nasilja u obitelji, dr. sc. Arbanas je naveo da se ne pretpostavlja heteroseksualnu orijentaciju te da ne osuđujemo osobe. Preporučio je sudionicima i sudionicama da budu obzirni/e i s time koliko se osoba “autala”, odnosno koliko je široj zajednici, obitelji, radnom kolektivu i slično otkrila svoju seksualnu orijentaciju.

Dr. sc. Arbanas je nadalje predstavio psihičke bolesnike kao žrtve nasilja u obitelji. Naveo je kako su psihički bolesne osobe značajno češće žrtve obiteljskog, ali i drugog oblika nasilja, pri čemu su to prvenstveno žene. Također, nasilje može kao posljedicu imati psihijatrijsku bolest/smetnju, te osobe s duševnim smetnjama češće čine nasilje u obitelji, pri čemu su češće počinitelji muškarci. Predstavljajući osobe treće i četvrte životne dobi kao žrtve obiteljskog nasilja, istaknuo je specifičnosti ove skupine te vrste nasilja koje se čine prema starijim osobama. U posljednjem dijelu svog izlaganja dr. sc. Arbanas je istaknuo specifičnosti u radu sa starijim osobama.

Održani trening je sastavni dio projekta “Edukacija stručnih osoba koje rade sa žrtvama nasilja u obitelji”, kojeg Ženska soba provodi u suradnji s Gradom Zagrebom, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Podijeli na...

U Splitu će se 6. lipnja 5. put za redom održati društvena i politička manifestacija Split Pride. Najavljeno je da će 5. Split Pride početi u 17 sati okupljanjem u Đardinu, a povorka će jedan sat poslije krenuti ulicama Kralja Tomislava, Marmontovom, Rivom i Marulićevom te Narodnim trgom i Bosanskom ulicom natrag do Đardina.

Ovogodišnji slogan povorke je “Izađimo u siguran Split”, a organizator – Udruga za zaštitu LGBT osoba “Rišpet”, priopćila je da tim sloganom želi upozoriti na nasilje koje se svakodnevno događa njihovim pripadnicima na splitskim ulicama.

Da Grad Split daje punu potporu organizatorima, potvrdio je i dogradonačelnik Goran Kovačević, koji je rekao da je svima cilj živjeti u tolerantnijem društvu u kojem će se dokinuti svi oblici diskriminacije jer je jedino društvo u kojem nema diskriminacije društvo sretnih građana.

Pozivaju se sve građanke i građani da pokažu solidarnost i svojim dolaskom na Split Pride podupru osnovna ljudska prava!

Podijeli na...