Dana 15. srpnja 2015. godine u Ženevi je održano 61. zasjedanje UN Odbora za uklanjanje diskriminacije žena, na kojem je predstavljeno Četvrto i peto periodično izvješće Republike Hrvatske prema članku 18. UN Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW). Izaslanstvo za Hrvatsku je predvodila ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova mr.sc. Helena Štimac Radin, koja je krajem srpnja na konferenciji za medije predstavila Zaključne primjedbe UN Odbora.

UN Odbor se osvrnuo na pozitivne strane te postignut napredak, ali i na glavna područja brige i preporuke za moguće unaprjeđenje položaja žena u Hrvatskoj. Od pozitivnih aspekata navedena je reforma zakonodavstva i to posebno donošenje: Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu 2015. godine; Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, 2014. godine; Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, 2014. godine; Zakona o suzbijanju diskriminacije, 2008. godine i Zakona o ravnopravnosti spolova, 2008. godine. Također, spomenuta su i nastojanja za poboljšanje institucionalnog i strateškog okvira za promicanje ravnopravnosti spolova i posebno donošenje: Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.–2020., Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava, Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.–2020., 2012. godine i  Nacionalne politika za ravnopravnost spolova 2011.-2015.

Ono što se posebno izdvojilo kao mjesto za poboljšanje su pitanja vezana uz potrebu osnaživanja nacionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova, ulogu rodnih stereotipa i medija, nasilje nad ženama, trgovanje ljudima i prostituciju, podzastupljenost žena u političkom i javnom odlučivanju, sudjelovanju žena u mirovnom procesu, obrazovanje, zapošljavanje, reproduktivna prava, položaj žena u ruralnim područjima, položaj Romkinja,  lezbijki, biseksualnih i transrodnih žena, žena pogođenih ratnim sukobima i pitanja vezana uz novi Obiteljski zakon.

Za sva navedena područja UN Odbor je dao preporuke i pozvao Republiku Hrvatsku da poduzme različite mjere, uključujući i zakonodavne, za brže uklanjanje prepreka za potpuno ostvarivanje prava žena. Ured za ravnopravnost spolova preveo je Zaključne primjedbe na hrvatski jezik te će se one dostaviti svim nadležnim institucijama na državnoj i lokalnoj razini.

Podijeli na...

Sedam godina nakon što je zatražena izmjena i nadopuna Direktive o porodiljnom dopustu 2008. godine i nakon što su je u sklopu birokratskih vježbi Komisije (REFIT) na početku srpnja ove godine službeno povukli, Europska komisija osmislila je novi plan prijedloga Direktive.

Planom su predložene inicijative koje bi bile uključene u rješavanje problematike zaposlenih roditelja te tri opcije za daljnje mjere i korake. Naredni razvoj i promijene plana i mogućnosti djelovanja ovise o tijeku savjetovanja s javnošću te socijalnim partnerima.

Prva predložena opcija obuhvaća pravne mjere, uključujući djelomične promjene Direktive o porodiljnom dopustu. Primjer pravne mjere koju bi nova Direktiva trebala riješiti i uspješnije regulirati je status majki nakon povratka na posao, kako bi se povećala zaštita od otkaza. Ostale pravne mjere uključujuću mogućnost samostalne Direktive o dopustu za očeve, kao i Direktive o dopustu za njegovatelje/ice te jačanje prava na zahtjev za fleksibilnim načinima rada za žene i muškarce koji obnašaju ulogu njegovatelja/ice, u vezi čega je javna rasprava već jednom održana 2011. godine.

Druga opcija nudi mjere “blagog pristupa”, koje nisu zakonske i bile bi postavljene kroz (neobvezujuće) dokumente Komisije. Te bi mjere obuhvaćale presedane o uvjetima za participaciju žena na tržištu rada, redovno praćenje i izvještavanje kroz procese Europskih Semestara, ciljane Europske Socijalne Fondove za projekte zbrinjavanja djece i pripadajuće infrastrukture te provođenje kampanja o izgradnji ravnoteže između života i posla.

Treća opcija predstavlja kombinaciju zakonskih i nezakonskih mjera.

Konačni cilj predloženog plana je povećanje participacije žena na tržištu rada, odnosno povećanje razine njihove ekonomske nezavisnosti, reduciranje rodne razlike u plaćama, visini mirovina, podjela brige oko djece i kućanstva te iskorjenjivanje siromaštva, sve zajedno u vidu ostvarivanja prave društvene promjene.

Podijeli na...

Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) u suradnji s Mrežom udruga Zagor, Gimnazijom Antuna Gustava Matoša iz Zabok i  Krapinsko-zagorskom županijom provodi projekt “Prepoznaj i reagiraj na nasilje! Alarmiraj se!”, u sklopu kojeg je nedavno produciran video koji prikazuje kako srednjoškolci i srednjoškolke djeluju protiv nasilja.

Cilj cjelokupnog projekta je prevencija vršnjačkog nasilja u srednjim školama Krapinsko-zagorske županije, putem edukacije te kroz izradu raznih alata koji su tematski vezani uz problematiku. Posljednje osmišljen alat je upravo spomenuti video, a prethodno su u okviru projekta osmišljeni i Bonton nenasilja “Škola svih nas”, društvena igra “#alarmirajse” te tabla za uzbunu “Dosta (mi) je!”. Alate su samostalno osmislili zainteresirani srednjoškolci i srednjoškolke, koji su tako postali i vršnjački edukatori na temu prevencije nasilja putem osvješćivanja problematike.

Diseminacijom ovih alata po školama učenici/e mogu učiti o nasilju, vrstama nasilja, ali i naučiti kako reagirati na nasilje.

Svi zainteresirani spomenuti video uradak mogu pronaći na linku.

Podijeli na...

Povodom obilježavanja ovogodišnjeg Međunarodnog dana mladih, Mreža mladih Hrvatske (MMH) i Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo (GOOD Inicijativa), organizirale su javnu akciju na zagrebačkom Cvjetnom trgu.

Cilj ove akcije bio je preispitati položaj i ulogu obrazovanja u Hrvatskoj te najaviti kampanju o građanskom odgoju i obrazovanju, koja prema planu započinje 7. rujna.

“Bez daljnjeg ulaganja nemoguće je imati kvalitetno obrazovanje, a bez kvalitetnog obrazovanja koje mora obuhvatiti građanski odgoj, nema niti aktivnih građana i građanki niti demokratskog društva”, poruka je Mreža mladih Hrvatske.

„MMH je upozorio da takozvana “zemlja znanja” u obrazovanje godišnje ulaže tek 4,1 posto BDP-a, dok je prosjek u EU 5,6 posto. Usporedbe radi, susjedna Slovenija u obrazovanje ulaže 5,6 posto BDP-a i nalazi se među prvih deset zemalja EU po tom pitanju, dok se Hrvatska trenutno nalazi tek na 26. mjestu. Također, usporedbe radi, Danska u obrazovanje ulaže dvostruko više od Hrvatske, dok Finska spada među prvih pet zemalja u svijetu po ulaganju u obrazovanje“ – prenosi Libela

Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo zalaže se za sistemsko uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja te njegovu dostupnost svim učenicima i učenicama, a provedene obrazovne reforme kritiziraju kao tek parcijalne.

Također, valja se prisjetiti kako je početkom 2015. godine GOOD Inicijativa provela istraživanje o stavovima i znanju maturanata/ica o društvenim i političkim procesima, koje je pokazalo da mladi smatraju kako se u školi izbjegavaju aktualne društvene teme. Teme seksualnosti, suvremenih medija, nacionalnih manjina i kulturne različitosti, Europske unije, zaštite okoliša i održivog razvoja, su teme koje ispitanici prepoznaju kao najmanje zastupljene ili potpuno izostavljene iz obrazovnog programa.

Ispitanici/e uglavnom prepoznaju da se u školama provode dodatne aktivnosti, prepoznaju provedbu zdravstvenog i građanskog odgoja, međutim indikativno je da oko trećine učenika/ca ne prepoznaje da se ovi programi provode u njihovoj školi.

Iz tog razloga, Mreža mladih Hrvatske i Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, od 7. rujna pokreću kampanju o građanskom odgoju i obrazovanju. Cilj kampanje je potaknuti raspravu o važnosti građanskog odgoja i obrazovanja među građankama i građanima.

Podijeli na...