Svakodnevno smo svjedoci/kinje napada na ženska reproduktivna prava. Razne neokonzervativne struje sustavno rade na tome da se ženama onemogući legalan, dostupan i siguran pobačaj. Ana Brakus, Marinella Matejčić i Biserka Momčinović odgovorile su na to gdje se Hrvatska nalazi po tom pitanju, u kojem smjeru ide, što se trenutačno događa i što se može učiniti.

Tribina se održala u ponedjeljak, 17.10. u 19h u Corneru (Le Mat, Otokara Keršovanija 2, Poreč).

Govornice:

Ana Brakus – magistra politologije, aktivistkinja za ženska i LGBT ljudska prava, urednica portala Libela.org

Marinella Matejčić – aktivistkinja za ženska reproduktivna prava i zdravlje, freelance novinarka na portalu Libela.org, koordinatorica portala Znaj znanje, zaposlena u udruzi PaRiter, članica FRIDA – The Young Feminist Funda i Women Deliver Young Leaders Programa

Biserka Momčinović – aktivistkinja, feministkinja, jedna od koordinatorica Ženske mreže Hrvatske, osnivačica Centra za građanske inicijative Poreč

Tribinu je moderirala Nataša Vajagić, programska koordinatorica za ženska i LGBT ljudska prava u Centar za građanske inicijative Poreč.

U organizaciji Savjetovališta Lanterna prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander je u četvrtak, 6. listopada 2016., u Makarskoj, održala dva predavanja za prosvjetne djelatnike i za srednjoškolce na temu Nasilje u vezama mladih – Je li moguće da je to ljubav?

Stotinjak prosvjetnih djelatnika i stručnih suradnika i 130 srednjoškolaca, učenika trećih razreda Srednje škole Fra Andrije Kačića Miošića, sa zanimanjem je slušalo predavanja prof. Buljan Flander. Skup je u ime Grada pozdravio dogradonačelnik Miroslav Družianić, a u ime Savjetovališta Lanterna predsjednica Sanja Puharić koja je naglasila da su ciljevi ovakvih Lanterninih predavanja bolje razumijevanje potreba mladih, poučavanje stručnjaka za kvalitetniju komunikaciju, usvajanje dodatnih znanja za uspješniji rad s djecom rizičnog ponašanja, osnaživanje stručnjaka kako bi bolje radili svoj posao u institucijama. Predavanje je dio Lanterninog projekta „Možemo zajedno i drugačije“, projekta prevencije nasilja među mladima i nad mladima, koji vodi Ivona Vučić.

Prof. Buljan Flander se osvrnula na istraživanje o učestalosti nasilnog ponašanja u vezama mladih u Hrvatskoj. Dvije trećine ispitanih mladih je izjavilo da se osoba s kojom su u vezi prema njima ponašala nasilno, a kao zlostavljači se pojavljuju i mladići i djevojke.

Kroz predavanje i tribinu osvrnula se i na to kako prepoznati nasilje u vezama, koji su to znakovi koji ukazuju na nasilje, koji su najčešći razlozi ostajanja mladih u nasilnoj vezi i kako razgovarati s mladom osobom o problemima koji je muče. Osim toga su se sudionici upoznali i sa oblicima stručne pomoći koju mogu dobiti kao i o zakonskim propisima, mjerama i kaznama kojima se regulira nasilno ponašanje.

Istraživanja pokazuju kako nasilje nakon prvog incidenta postaje sve češće i intenzivnije, a zlostavljana osoba gubi kontrolu nad životom i postaje sve više ovisna o svom partneru.

Spomenuti su i različiti uzroci koji dovode do nasilja, a to su u prvom redu obitelj i društvo u kojem živimo, zatim psihološke karakteristike sudionika u nasilju.

Prof. Gordana Buljan Flander je naglasak stavila i na teoriju privrženosti prema kojoj se uspostavljanje novih odnosa gradi na ranim obiteljskim iskustvima intimnosti.

Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba je izdala i priručnik pod nazivom Nasilje u vezama mladih kojeg možete pročitati na web stranici Poliklinike: http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/je-li-moguce-da-je-to-ljubav/

Zanimaju te rodna ravnopravnost, feminizam, ekofeminizam, reproduktivna prava, politička participacija žena, aktivizam? Imaš između 18-30 godina i dolaziš ili živiš u Primorsko-goranskoj županiji?

Prijavi se na trening „Hrvatsko feminističko proljeće” koje provodi PaRiter. Cilj projekta je okupiti i osnažiti mlade žene za aktivno sudjelovanje u društvu. Projekt se provodi uz potporu Mediteranskog ženskog fonda i Primorsko-goranske županije, a provodi ga udruga PaRiter.

Trenig je namijenjen mladim ženama u dobi od 18-30 godina iz Primorsko-goranske županije koje žele aktivno sudjelovati u promociji rodne ravnopravnosti i do sada nisu imale priliku učiti o i promišljati rodnu (ne)ravnopravnost. Održat će se u periodu od 10. (popodne) do 13. studenog 2016. godine u Rijeci, u hostelu Češka beseda. Na treningu ćemo govoriti o feminizmu i eko feminizmu, ženama u medijima, reproduktivnim pravima i političkoj participaciji žena, ali i LGBTIQ pitanjima i aktivizmu. Uz teorijski i radionički dio, jedan dio treninga bit će usmjeren na aktivističko djelovanje i planiranje aktivističkih akcija koje će sudionice seminara imati obavezu provesti nakon treninga.

Ako želiš sudjelovati i možeš u cijelosti prisustvovati treningu, molimo te da ispuniš prijavnicu te je pošalješ mailom do 21. listopada 2016. na udrugapariter@gmail.com uz naslov e-maila „Prijava-feministički trening“. Na temelju zaprimljenih prijava obavit ćemo proces selekcije i obavijestiti te o rezultatima. Troškove, hrane i smještaja te putne troškove (unutar Primorsko-goranske županije) pokriva PaRiter.

Prošli tjedan Twitter je u još jednom postao polje za borbu protiv seksizma. Niz korisnica i neki korisnici progovorili su o svojim iskustvima sa seksizmom koristeći pritom hashtag #SchweizerAufschrei. #Aufschrei (njem. krik, povik), koji je 2013. godine pokrenut u Njemačkoj, stigao je sada i u Švicarsku.    

Poput požara buknula je u četvrtak navečer akcija #SchweizerAufschrei i proširila se Twitterom i ostalim društvenim mrežama. Pod ovim hashtagom žene, ali i pojedini muškarci, u Švicarskoj progovorili su o svojim osobnim iskustvima seksizma i seksualnog napastovanja.

Svjedočanstva opisana u izjavama su zastrašujuća te sežu od neugodnih komentara na ulici i na poslu do otvorenih fizičkih napada. Razlog za akciju izjava je političarke desne populističke stranke SVP i bivše policajke Andree Geissbühler u sklopu intervjua o uvjetnim kaznama kod silovanja. “Silovatelj treba biti kažnjen. […] ali, postoje iznimke: primjer takvih iznimaka su naivne žene koje pozovu nepoznate muškarce nakon izlaska k sebi u dom, uključe se na neko vrijeme u ‘igru’, a onda odjednom ne žele” izjavila je Geissbühler za lokalnu bernsku televiziju. Žene u tom slučaju snose dio krivnje, smatra političarka Geissbühler, zbog čega je kod takvog scenarija uvjetna kazna za silovatelja opravdana.

Akcija #Aufschrei zaživjela je 2013 u Njemačkoj zahvaljujući aktivistici i feministkinji Anne Wizorek. Akcija je izazvala lavinu izjava o potresnim iskustvima sa seksizmom i seksualnim napastovanjem. Preko 50 000 tweetova posvjedočilo je o dubini ukorijenjenosti seksizma u njemačkom društvu. #SchweizerAufschrei potvrdio je dijagnozu u susjednoj Švicarskoj; seksizam je sveprisutan i proteže se do najviših državnih instanci. “Kolege iz vijeća, koji te, cerekajući se, pitaju postoje li negdje tvoje obnažene fotografije” piše pod hastagom #SchweizerAufschrei SP-zastupnica nacionalnog vijeća Mattea Meyer. “Kad ti kolega zastupnik kaže kako je tema komplicirana, ali ti je suprug možda može poslije objasniti”, tweeta SP-zastupnica Min Li Marti. Svoje osobno iskustvo dijeli s javnošću i predsjednica stranke JUSO Tamara Funiciello. “#SchweizerAufschrei Zato što su mi u sklopu reakcije na moje političko djelovanje određeni ljudi poželjeli grupno silovanje, kako bih na taj način naučila ‘gdje mi je mjesto'”, piše Funiciello.

Akcija svjedoči o sveprisutnosti seksizma u zapadnom društvu, istom onom društvu koje se rado kiti atributima razvijenosti i naprednosti upirući prstom prema jugu i istoku zbog zaostalosti rodno-spolnih prava u tamošnjim kulturama. Međutim, akcija istovremeno svjedoči o snazi interneta u borbi za ta ista prava. Govoriti o osobnom iskustvu sa seksizmom i seksualnim zlostavljanjem je od krucijalne važnosti. Život u društvu koje legitimira i reproducira kulturu silovanja često nas čini gluhima za takve slučajeve u našoj okolini i slijepima za vlastitu izloženost istim. Opasnost izjava poput one političarke Geissbühler ne smije se podcijeniti. One su simptom kulture u kojoj živimo i struktura unutar kojih se krećemo.

Prestanimo se pitati jesmo li nešto krivo shvatile, jesmo li trebale biti opreznije ili smo jednostavno trebale biti drugačije odjevene. Suočimo se s pravim problemom i nazovimo ga njegovim imenom. Jedino tako možemo raskrinkati seksizam i učiniti ga vidljivim. To je jedini način na koji ga možemo ukloniti iz našeg obiteljskog i prijateljskog kruga, s naših radnih mjesta i iskorijeniti iz struktura našeg društva. Zato #Aufschrei za sve žene koje u noći nose ključ kao oružje, #Aufschrei za sve one koje se neugodno osjećaju u svojoj koži zbog pogleda i uzvika na ulici i posebno #Aufschrei za sve žene koje su proživjele seksualno nasilje i nisu se usudile progovoriti o tome.

CESICentar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u listopadu organizira “Klubove za zapošljavanje mladih žena” u okviru projekta Mlade žene žele raditi. Klubovi su namijenjeni mladim ženama koje nisu u sustavu obrazovanja i osposobljavanja (NEET), a potrebna im je podrška pri traženju zaposlenja.

Radionice će se održavati u prostorijama CESI (Nova cesta 4, Zagreb) u vremenu od 10,00 do 15,00 sati u sljedećim terminima: 19.10., 21.10., 24.10., 28.10. i 31.10.

Za svaki od ponuđenih termina radionica može se prijaviti maksimalno 5 sudionica.

Ako ste zainteresirani, molimo Vas da ispunite prijavnicu niže u tekstu te ju pošaljete na email adresu nina.ocko@cesi.hr ili nam se javite na broj 099/700 96 73.

O radionicama:
Kroz interaktivan rad u grupi žene će dobiti potporu i edukaciju za aktivno traženje posla, ali i za razvoj vlastitih vještina komunikacije i osobne efikasnosti. Teme koje ćemo obraditi uključuju: komunikacijske vještine, neverbalnu komunikaciju, asertivnost, pregovaranje, razgovor za posao, pisanje životopisa i motivacijskog pisma, nošenje s tremom, prezentacijske vještine, osobna efikasnost te upravljanje ciljevima i vremenom.
U sklopu ovog programa žene također mogu dobiti i pravne savjete vezane uz radna i socijalna prava o tome kako se nositi s problemom diskriminacije mladih žena u svijetu rada.
Radionice su se tijekom 2014. godine provodile na području Grada Zagreba i Grada Zaboka, a kroz je prošlo mnogo žena što govori o potrebi za ovakvim načinom rada.

O projektu:
Projekt Mlade žene žele raditi provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u Zagrebu, a financijski je podržan od strane Grada Zagreba te Regionalne zaklade za lokalni razvoj ZAMAH. Cilj projekta je informirati mlade i lokalnu zajednicu o radničkim pravima te o specifičnom položaju mladih žena u svijetu rada, educirati i osnažiti mlade NEET žene za kreativnije sudjelovanje na tržištu rada te zagovarati efikasne javne politike za poboljšanje položaja NEET mladih kroz kampanju za mlade, klubove za zapošljavanje NEET mladih žena i edukaciju o radničkim i socijalnim pravima.

Obrazac za prijavu preuzmite OVDJE.

Kontakt:
Nina Očko
099 700 96 73
nina.ocko@cesi.hr

Ovogodišnja kampanja za 28. rujan – Globalni dan akcije za pristup legalnom i sigurnom pobačaju provela se u više od 85 zemalja i uključivala je različite aktivnosti. U Hrvatskoj ju je provela udruga PaRiter u sklopu “10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava”. Možemo se boriti protiv stigme koja ograničava pristup sigurnom i legalnom pobačaju, i to propitujući društveno konstruirane ideje “tipa” žena koje zatraže i naprave pobačaj. Cilj ovogodišnje kampanje bio je ilustrirati različite stvarnosti i životne pričae onih koje su prekinule trudnoću, i onih koji podupiru pravo na siguran i legalan pobačaj. Ovo se postiglo dijeljenjem jedinstvenih, različitih priča i svjedočanstava žena.

Stigma koja okružuje pobačaj je “povezana” s idealima ženstvenosti, kao što je onaj da ženska seksualnost postoij jedino radi prokreacije, da žene nisu “prave žene” dok ne postanu majke, i ideja da sve žene cijelo vrijeme žele biti majke.

U kampanju su se mogli uključiti svi koji su htjeli tako što su napisali svoju priču o pobačaju ili zašto podupire pristup sigurnoj usluzi prekida trudnoće. Uz to su izabrali bilo koje cipele po želji: sandale, čizme, što god I fotografiju zajedno s pričom objavili na društvenim mrežama uz #zaustavimostigmu I #stepintoourshoes ili poslali na znajznanje@gmail.com .  

Želja je izgraditi kampanju koja se temelji na stvarnim iskustvima žena. Naglasiti različita iskustva i okolnosti žena koje su ovu odluku donijele i/ili je cijene. Izazovimo te rodne stereotipe koji hrane stigmu pobačaja i naglasimo važnost poštovanja, zaštite i prakticiranja ljudskih prava svake osobe na samoodređenje i tjelesnu autonomiju.

Naposljetku, radi se o:

– širenju svijesti o različitosti situacija, događaja i razloga kada i zašto osoba odluči napraviti pobačaj, bez obzira na činjenicu je li ograničen pristup sigurnom pobačaju
– zašto je važno da je pobačaj legalan i siguran, jer je to fundamentalni dio ljudskih prava na tjelesni integritet, autonomiju, reproduktivne odluke i privatnost.

Pobačaj – radnja kojom se efikasno prekida trudnoća – je često iskustvo u seksualnom i reproduktivnom životu žena. Svake godine, širom svijeta, otprilike 56 milijuna trudnoća bude svojevoljno prekinuto, čak i u zemljama gdje su zakoni restriktivni i pobačaj je ilegalan. Globalno, jedna od četiri žene će do svoje 45 godine života imati pobačaj. Ipak, stigma koja okružuje pobačaj i dalje igra bitnu ulogu za društvenu, medicinsku i legalnu marginalizaciju abortusa i post-abortivne njege širom svijeta te time predstavlja glavnu prepreku ostvarivanja dostupnosti I dekriminalizacije/legalizacije pobačaja, dostupnosti informacija, brige i lijekova. Također, stigma djeluje kao prepreka implementaciji postojećih liberalnih smjernica za regulaciju prava na pobačaj.

Stigma koja okružuje pobačaj je kompleksna te osnažuje i jača ostale forme diskriminacije i strukturalne nepravde. Ona se reproducira i osnažuje na individualnoj razini, razini zajednice, institucionalno i kulturološki. Stigma oko pobačaja je direktno vezana na rodno stereotipiziranje koje naglašava ulogu žene isključivo kao majke. Osnažena kroz patrijarhalne obrasce “maskuliniteta” i “feminiteta”, preklapajući se sa normama i tabuima koje smo izgradili oko ženske seksualnosti, ova društveno konstruirana ideja implicira da žene “trebaju prioritizirati rađanje i podizanje djece prije svih drugih uloga koje bi eventualno odabrale … Ništa ne smije biti važnije za žene nego trudnoća i odgoj djece.U nekim slučajevima su ove ideje pojačane religijskim fundamentalizmom koji žene smatra “čuvaricama obiteljskih vrijednosi i časti; podredno, njihova tijela i seksualnost postaju najvažnija linija kontrole fundamentalista”.

Radi svega navedenog, stigma oko pobačaja i povezani rodni stereotipi negativno utječu na način na koji društvo percipira pobačaj, povezujući medicinski postupak pobačaja sa “abnormalnošću”, “nemoralom” ili “devijacijom”. 

Dakle, oni negativno utječu i stigmatiziraju:

– one koje traže ili su imale pobačaj, kao “neodgovorne”, “nezrele”, “sebične”, “neprirodne”, “promiskuitetne” ili “nemoralne”;
– one koji/e stoje uz žene koje traže pobačaj, kao što su partneri, skrbnici, članovi/ce obitelji
– one koji vrše pobačaje i/ili one koji aktivno podupiru ili zagovaraju pravo na pobačaj

Stigmatiziranje osoba dovodi do daljnje stigmatizacije i diskriminacije, čime se dolazi do:

-ograničavanja prava na siguran pobačaj
– prisiljavanje žena da traže alternativne načine da pobace čime ugrožavaju svoje zdravlje i živote,
– u nekim zemljama, kriminalizacija individua koje su imale ili se sumnja da su imale pobačaj, kao i osobe koje su taj pobačaj napravile

O rodnim stereotipima

Rodno stereotipiziranje “odnosi se na praksu pripisivanja određenih atributa, karakteristika ili uloga individualama isključivo prema njihovoj [samo-identificiranoj ili percipiranoj] pripadnosti kategoriji žena ili muškaraca […] Rodni steretoip je štetan kada ograničava kapacitet i žena i muškaraca da razvijaju svoje sposobnosti, ulažu u svoje profesionane karijere i donose izbore o životima i planovima.” – Ured za ljudska prava, UN

Inicijativa BoliMe drugu godinu za redom progovara o važnosti održavanja mentalnoga zdravlja u adolescentskoj i studentskoj dobi.

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, inicijativa pokreće kampanju naziva Kad te boli, moraš reći vol. 2. Inicijativa će, uz potporu Biovege, u suradnji s udrugama CroMSIC, Ambidekster klub, Igra, Hrabri telefon i Djeca prva, djelovati na nekoliko platformi kao što su: javna interaktivna instalacija u Oktogonu, edukativni video, interaktivne radionice, okrugli stolovi i Facebook aplikacija. Cilj djelovanja je osvijestiti mlade, ali i ostale dobne skupine, o važnosti održavanja mentalne higijene i pravovremenom komuniciranju o narušenom mentalnom zdravlju.

Inicijativa je podrška mentalnom zdravlju sa svrhom podizanja svijesti, educiranja i zalaganja za boljitak na području mentalnog zdravlja, osobito mladih u dobi od 15 do 32 godine. Inicijativu su prije točno godinu dana pokrenuli Marina Vitković, profesorica filozofije u zagrebačkoj Prvoj gimnaziji, i Adrian Pezdirc, glumac Zagrebačkog kazališta mladih, koji su u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja odlučili pokrenuti niz projekata koji progovaraju o narušenom mentalnom zdravlju u adolescentskoj i studentskoj dobi.

U ponedjeljak, 10. listopada, u 12 sati na Svjetski dan mentalnoga zdravlja, održat će se centralno događanje u Oktogonu u Zagrebu – postavljanje javne interaktivne instalacije, projekta dizajnerice Drage Komparak, kojom se prenosi poruka: “Osjećanje je univerzalno ljudsko iskustvo. Čini nam se ponekad da osjećanje predugo traje zato što ne uviđamo odvojivost sebe od emocije. Ti nisi emocija, ti samo osjećaš. Promatraj. U redu je biti tužan, uplašen, sretan, ljut ili zgađen. Ne osuđuj se.”

Instalacija, koja će za javnost biti dostupna do 14. listopada, nagovara na tihu introspekciju u metaforiziranom javnom prostoru kolektivne mentalne higijene. Ona je poziv na istraživanje unutarnjih zbivanja, osvještavanja i prepoznavanja vlastitih emocija. Primarni je cilj ove instalacije poticanje društvenog dijaloga, podizanje svijesti o važnosti brige i ulaganja u mentalno zdravlje. Svrha je upoznavanje javnosti s mogućnostima skrbi o svom zdravlju, ali i važnosti medijskog komuniciranja o prakticiranju prve pomoći za mentalno zdravlje.

Osim javne interaktivne instalacije kao neposrednog oblika javnog komuniciranja, Inicijativa BoliMe prepoznala je važnost viralnog progovaranja o ovoj temi te je u tu svrhu i ove godine putem videa otvoreno progovorila o brizi za mentalno zdravlje. Ove godine, svojim sudjelovanjem u edukativnom videu, Inicijativu je podržao novinar Zoran Šprajc.

Pored instalacije i videa, u Prvoj gimnaziji i prostorijama Teatra Tirena, u tjednu od 10. do 14. listopada, mladi, roditelji i sva zainteresirana javnost moći će polaziti interaktivne radionice na kojima će stručnjaci/inje, iz udruga koje su se priključile Inicijativi BoliMe, tematizirati važnost brige o mentalnom zdravlju.

Tjedan će završiti dvama stručnim okruglim stolovima – u petak, 14. listopada na temu Zaštita i unaprjeđenje mentalnog zdravlja mladih namijenjenom stručnim suradnicima, ravnateljima i nastavnicima u srednjim školama, te u nedjelju, 16. listopada, u Kinu Tuškanac na Konferenciji mladih psihologa Perspektiva na temu Aktivizam u službi mentalnog zdravlja.

Dana 8.10.2016. u vremenu od 12 do 14 sati na Cvjetnom trgu CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje organizira uličnu akciju kojom ćemo promovirati kampanju “Moja stvar, moj izbor – Vrijeme je da saznaš više”.

Akcija se provodi u svrhu promicanja seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava mladih, a cilj joj je informirati mlade i potaknuti ih na promišljanje o pitanjima vezanim uz seksualnost i reproduktivno zdravlje.

Sve zainteresirane osobe pozvane su priključiti se akciji!

 

Sve zainteresirane osobe su pozvane na seminar „LGBTI mladi u školskom okruženju i uloga škole u suzbijanju homo/bi/transfobije“ koji će se održati u Hotelu Jadran (Šetalište XIII. divizije 46) u Rijeci od 14. do 16. listopada 2016. godine.

Cilj je seminara pružiti odgojno-obrazovnim djelatnicima/icama relevantno znanje u svrhu djelotvornijeg suzbijanja diskriminacije i nasilja nad djecom i mladima te efikasnije zaštite prava djece i mladih na obrazovanje u sigurnom okruženju.

Teme seminara:

U uvodnom dijelu seminara govorit će se o terminologiji koja je relevantna u radu s LGBT osobama i o procesu coming outa. Zatim će se obuhvatiti područje zlostavljanja i/ili nasilja nad LGBT mladima u školama, s osvrtima odnosno osobnim iskustvima sudionika/ica seminara. Seminar će uključiti i osnovne informacije o pravima LGBT osoba te o pojavi homo/bi/transfobije i njezinim učincima. Zaključni dio seminara bit će posvećen ulozi škole u smanjenju homofobije i transfobije te osiguravanju adekvatne podrške za LGBT djecu i mlade.

Seminar će voditi stručnjaci i stručnjakinje u području obrazovanja, psihosocijalnog zdravlja i ljudskih prava. Seminaru će prisustvovati i međunarodni stručnjak s dugogodišnjim iskustvom rada na području bullyinga nad LGBT mladima koji će sudionicima/icama prenijeti razvijene dobre prakse u drugim zemljama te ih informirati o alatima i mogućnostima koje nastavnici/ice i stručni/e suradnici/ice mogu koristiti u svome radu kako bi adekvatno reagirali/e i osigurali veću sigurnost u školama za sve učenike i učenice (detaljnije u programu seminara).

Organizacija:

Prisustvovanje seminaru je besplatno. Troškove puta, smještaja i prehrane (puni pansion) i osvježenje tijekom seminara pokriva udruga LORI. Za sudionike/ice iz Rijeke i njene okolice (do 30 km) bit će pokriveni troškovi ručka i osvježenja (smještaj u hotelu i putni troškovi nisu osigurani). Broj sudionika/ica je ograničen. Ukoliko se prijavi veći broj sudionika/ica od planiranog, prednost pri prijavi imat će osobe koje su se vremenski prije prijavile.

Način prijave i rok:

Mole se zainteresirani/e da ispunjenu prijavnicu pošaljete do 10. listopada 2016. na: loricure@yahoo.com.
Za sva pitanja vezana uz seminar slobodno se obratite na: 091 5934 133 (Danijela Almesberger) ili 091 4934 133 (Nataša Czerny) ili na tel. 051 212 186.

U subotu, 8. listopada u 16 sati, članice programerskog tima Implementacije snova predstavit će nadolazeću radionicu back end i front end programiranja za djevojke koja se organizira u suradnji s Veleučilištem Baltazar i VFF-om. Program se nastavlja digitalno, uz kustoski kolektiv net.cube koji će se baviti cyberspaceom kao prostorom reprezentacije uz razgovor s kustosicama Martinom Kontošić, Renatom Šparadom i Irenom Borić te umjetnicama Teom Stražičić i Anom Kuzmanić. Filmski program u subotu donosi i izvrstan dokumentarac Anje Strelec Hudo vreme, igrani film Napadaji kao i dokumentarac o Miss Major, jednoj od pionirki pokreta za prava trans žena u SAD-u.

Nedjeljni program 9. listopada započinje uz tradicionalni Voxov art sajam. Nakon jutarnje nedjeljne kave navratite i pogledajte kreativne rukotvorine izlagačica uz dobar provod i još bolji shopping od 13 sati. Za izlagačice na sajmu kao i ostale zainteresirane u 18 sati održava se predavanje zadruge Fabric8 co-op čije će članice i članovi predstavit će svoj dosadašnji rad, te prezentirati prednosti zadružnog tržišnog djelovanja, modele društveno odgovornog djelovanja, te birokratske zavrzlame koje prati osnivanje i vođenje jedne zadruge. Večer završava uz drag bingo i performerice queer umjetničkog kolektiva House of Flamingo.  Nedjeljni filmski program posebno obogaćuju filmovi Girl Flu i dokumentarac o začetniku moderne gej pornografije Chucku Holmesu – Seed Money.

Popratni program 10. Vox Feminae Festivala

Već prvi festivalski vikend posjetitelji/ce će također moći pogledati foto radove pristigle na natječaj Vox Feminae Festivala na temu “djevojke”, a izlažu Barbara Raad, Zrinka Džoić, Petra Matić, Bruna Radelja, Anja Mergeduš i Mateja Pribanić, Dunja Plazonja, Larisa Šmitran, Nina Rendulić, Tihana Bertek te autorica festivalskog vizuala Maisie Cousins.

U tjednu između dva festivalska vikenda, od 10. do 14. listopada u tijeku je Škola rodno osviještenog filma; a zainteresirane za teorijske i praktične radionice scenarija, snimanja i filmske kritike prijaviti se mogu još do srijede 5. listopada na radionice@voxfeminae.net

Službeni party otvorenja VFF-a održava se u petak, 7. listopada u klubu Močvara u suradnji s trećim izdanjem DRAGram festivala; kada će publiku uz House of Flamingo trandžele zabavljati drag ambasadorice iz Velike Britanije: Cheddar Gorgeous i Anna Phylactic.

Izuzev partyja otvorenja, sav je program desetog VFF-a besplatan! Više informacija o programu potražite ovdje.