Vox Feminae Platforma, u suradnji s udrugama, inicijativama, pojedinkama i pojedincima, kroz svibanj donosi program koji promiče ideje rodne ravnopravnosti i propituje status žena u društvu kroz diskusije, predavanja, filmove i umjetničke prezentacije. Sve navedeno će se moći pratiti putem online platformi i društvenih mreža.

Neizostavan dio svakog VFF-a program je posvećen strašnim ženama, a ovogodišnje izdanje donosi dva predavanja na tom tragu. U prvom, pod nazivom ‘Strašne žene (n)i spekulativna fikcija’, Milena Benini i Mihaela Marija Perković će nam skrenuti na niz važnih spisateljica znanstvene fantastike. S druge strane, lezbijskom književnošću i važnim autanim spisateljicama bavit će se Jasna Jasna Žmak uz predavanje ‘Strašne lezbe’. Za strašan nastavak tjedna, ovaj program pratite utorcima 5. svibnja i 12. svibnja u 18h!

U vremenu izolacije mnogima od nas knjiga je najbolja prijateljica, stoga je poseban naglasak stavljen na književni program, u okviru kojega će se tijekom festivala ugostiti regionalna skupina „Pobunjene čitateljke koje donose analizu rodne ravnopravnosti na književnom polju pod nazivom ‘Ima li nam broja?’. Dodatno, detaljan pogled na razvoj moderne slovenske queer i lezbijske književnosti donose članice skupine „Four Voices kroz razgovor ‘Lezbijska četvrt’. Program će se odvijati četvrtcima (7. i 14. svibnja) uz moderaciju Antonele Marušić

Umjetnost u dom će se prenijeti putem portala Voxfeminae.net, i to vikendima, kada će biti predstavljene nove produkcije „Kozlića(ove godine uz kamišibaj izvedbu predstave ‘Mačak Džingiskan i Miki Trasi’ nastale po predlošku Vesne Parun), multimedijalne umjetnice Petre Brnardić ‘Tarantula’ te foto izložbu Tee Štokovac ‘InBed’. U suradnji s Kazalištem potlačenih „Pokaz“ tijekom festivala će biti dostupna i feministička poezija potlačenih!

Popratni dio programa uključuje predstavljanje Duginih obitelji, predavanje o uspavankama Katarine Juvančić, domaće kantautorice i online webinar o identitetima kojeg vodi Lejla Talić.

Filmski program također će se odvijati online – a unutar festivalskog intervala ponedjeljkom i petkom bit će dostupna selekciju filmova koji progovaraju o rodnim pitanjima i ulogama. S velikim ponosom organizatorice festivala najavljuju premijeru dokumentarnog filmskog ostvarenja nastalog u produkciji K-zone, a u režiji Ane Opalić i Noe Kraljevića – ‘Želim to i doma’. U njemu, devet LGBTIQ protagonista i protagonistkinja progovara o svojim iskustvima s doživljenim bullyingom, diskriminacijom i nasiljem. Film progovara i o drugim temama kao što su odrastanje, odnos s roditeljima te coming out i posljedično (ne) prihvaćanje okoline.

Diskusijski programi utorkom i četvrtom na temu književnosti odvijaju se u okviru aktualnog projekta ‘Women on Women’ kojeg sufinanciraju Kreativna Europa i Zaklada Kultura Nova. #creativeeuropeathome. Vizualni identitet ovogodišnjeg festivala potpisuje ilustratorica Klara Rusan Klarxy.

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održan je partnerski sastanak na programu „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ 29. travnja 2020. godine. Sastanak je održan online putem te su na istom sudjelovale predstavnice i predstavnici 10 partnerskih organizacija. Na sastanku su evaluirane dosadašnje aktivnosti te su dogovoreni daljnji koraci u provedbi programa.

Partnerski sastanak je sastavni dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

Zaklada SOLIDARNA i plesni pokret “Spread The Culture” od 27. travnja do 31. svibnja 2020. organiziraju humanitarnu akciju “Širimo svijest, spasimo život” kojom će skupljati sredstva za Fond #SPASIME!

U sklopu akcije, tijekom 14 dana od 1. do 14. svibnja 2020., “Spread The Culture” organizirat će online plesne radionice. Radionice će se tijekom navedenih 14 dana svakog dana prikazivati na Instagram Live i tako biti otvorene za sve zainteresirane osobe. Cilj plesnog pokreta “Spread The Culture” dosad je bio udružiti plesnu zajednicu i širiti plesnu kulturu, a sada pozivaju i plesače/ice i neplesače/ice da se udruže, pomognu žrtvama obiteljskog nasilja i šire svijest kroz ples!

Trenutno stanje karantene uzrokovano pandemijom Covida-19 dovelo do određenih promjena u navikama, željama, planovima. Zatvoreni unutar četiri zida, neke osobe mogu u miru popiti kavu, plesati, napraviti ručak, odraditi posao, nazvati prijatelja, sestru, brata, mamu, odmoriti i slično. Nekima su nažalost mir i sloboda nasilno oduzeti.

Kršenje ljudskih prava u obliku obiteljskog nasilja u izolaciji eskalira iz dana u dan. Procjenjuje se kako se nasilje u posljednjih mjesec dana povećalo čak za jednu trećinu. Mnoge žrtve zbog izolacije u kojoj se cijela država nalazi, nisu u mogućnosti prijaviti nasilje. Neke se boje da zbog manjka kapaciteta u skloništima i nepostojanju skloništa u čak 6 županija, a zbog uvedenih mjera, za njih neće biti mjesta. Mnoge osobe se osjećaju bespomoćno.

Zaklada SOLIDARNA, Fond #spasime i Spread The Culture pokret pozivaju vas na zajedničku odgovornost. Zajedno smo promjena! Kao plesni pokret kojem je dosada bio cilj udružiti plesnu zajednicu i širiti plesnu kulturu, ovaj put pozivaju sve plesače/ice i neplesače/ice da se udruže, pomognu i prošire svijest kroz ples.

U sklopu dvotjedne akcije organizirane su online plesne radionice #plesomprotivnasilja s čak 14 hrvatskih plesnih voditelja/ica. Tijekom dvotjedne akcije, donacijama će se skupljati sredstva za Fond #spasime. Sva prikupljena sredstva iskoristit će se za odvjetničke troškove, troškove stanarina do tri mjeseca, troškove vrtića i školske opreme, troškove psihoterapije i slično. Donacije mogu dobrovoljno dati sve osobe koje su mogućnosti. Donirati se može ubilo kojem trenutku od 27.04. do 31.05. putem sljedećeg linka.

“Ako to napravite, nećete moći noćima spavati”, moglo bi vas dočekati ako nazovete neku od bolnica u Hrvatskoj i kažete da želite pobaciti. Ovaj je odgovor aktivistkinja dobila konkretno u bolnici u Vinkovcima tijekom istraživanja koje je Platforma za reproduktivnu pravdu provela od 14. do 23. travnja 2020. godine. Istraživanjem je ispitana stvarna dostupnost legalno induciranog pobačaja u Hrvatskoj – aktivistkinje su zvale bolnice i provjeravale obavljaju li pobačaj, koja je cijena i postoji li mogućnost medikamentoznog pobačaja.

Istraživanje je pokazalo da se u čak 8 od 29 ovlaštenih zdravstvenih ustanova ne može obaviti pobačaj na zahtjev ili dobiti informacija o tome obavljaju li pobačaj na zahtjev. Od toga je 6 javnih ustanova – opće bolnice u Našicama, Požegi, Vinkovcima i Kninu, KBC Sveti Duh, KBC Sestre milosrdnice i, uz njih, privatna Specijalna bolnica Medico u Rijeci i Specijalna bolnica i poliklinika Podobnik. U Podobniku su nam rekli da inače obavljaju pobačaj na zahtjev, ali da trenutno zbog pandemije ne. U Kninu se također pobačaji ne obavljaju zbog pandemije. KBC Sveti Duh, za koji je istraživanje iz 2019. godine pokazalo kako su svi liječnici_e u prizivu savjesti, nismo uspjele dobiti telefonski ni e-mailom iz nekoliko pokušaja. Isto je bilo i s KBC Sestre milosrdnice, ustanovom za koju se u prethodnim istraživanjima utvrdilo da obavlja pobačaj na zahtjev.

Također, bolnice u Slavoniji koje ne obavljaju pobačaj, upućuju na OB Pakrac koji nam je potvrdio da ga obavlja na zahtjev iako nije službeno ovlaštena ustanova prema popisu Ministarstva zdravstva. Istraživanje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz 2018. pokazalo je da su bolnice u Požegi i Vinkovcima kolektivno u tzv. prizivu savjesti, ali su iz bolnica Pravobraniteljici tada naveli kako osiguravaju vanjskog suradnika koji obavlja pobačaj. Naše je istraživanje pokazalo da kad nazove žena koja želi pobaciti – odgovor u tim bolnicama je: “Mi to ne radimo”.

Umjesto pružanja informacija o legalnom medicinskom zahvatu, čak i u bolnicama u kojima se obavlja pobačaj, preusmjeravat će vas s broja na broj, primit ćete različite odgovore iste bolnice i proći ćete izrazito dugotrajan proces da bi došli do odgovora na osnovna pitanja. Nakon višestrukih i višednevnih pokušaja kontaktiranja KBC Split jedva dobijete informaciju da uopće obavljaju pobačaj, a dalje se sve dogovara “osobno” s liječnikom, dok u KBC Zagreb djelatnica navodi: “Kod nas toga nema… Sve to će ti kasnije doći na naplatu…”, a druga djelatnica četiri dana nakon kaže da obavljaju pobačaj, ali mora se “svakako doći osobno”.

Uzrok ovakvih odgovora i odbijanja u većini slučajeva je tzv. priziv savjesti. Interaktivna karta dostupnosti pobačaja nastala prethodne godine prema istraživanjima novinarki Mašenjke Bačić i Danke Derifaj, pokazuje da u javnim bolnicama dva najveća grada ukupno 80% djelatnika_ca ulaže tzv. priziv savjesti. U KBC Split samo jedna osoba ne ulaže priziv savjesti dok je još najgore stanje u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske. Cjelokupna slika dovodi do alarmantne situacije u kojoj oko 60% svih specijaliziranih zdravstvenih djelatnika_ca odbija pružiti medicinsku skrb, a ta brojka se iz godine u godinu povećava.

Dok se broj zdravstvenih djelatnika_ca koje_i pružaju zdravstvenu uslugu prekida trudnoće smanjuje, povećava se ionako visoka cijena, što predstavlja još jednu veliku prepreku ostvarenju prava na pobačaj. Najnižu prosječnu cijenu od 1870 kn imaju KBC Osijek, OB Bjelovar i OB Gospić, dok najvišu cijenu imaju OB Dubrovnik i KBC Rijeka s iznosom od 3000 kn te privatna specijalna bolnica Podobnik u kojoj je cijena inače čak 4000 kn. Kad usporedimo podatke iz perioda 2014./2015. godine, razlike u cijeni pojedinih bolnica se u ovom relativno kratkom razdoblju kreću od 500 (npr. Varaždin u kojem je s 1500 poskupjelo na 2000 kn) pa čak do 1300 kn (Slavonski Brod u kojem je s oko 1000 poskupjelo na oko 2300 kn). Pravobraniteljica u izvještaju iz 2018. godine također upozorava na povećanje i neujednačenost cijena. Navodi da je prosječna cijena 2018. godine na nacionalnoj razini iznosila 2240 kn, što predstavlja rast od 400 kn u odnosu na prosječnu cijenu iz 2014. godine.

Medikamentozni prekid trudnoće (pobačaj uz pomoć tableta), koji bi u pravilu trebao biti znatno jeftiniji, a za čije uvođenje kod nas postoje zakonski i drugi uvjeti, i dalje je iznimno nedostupan iako se vidi napredak. Prema izvještaju PRS 2018., opciju medikamentoznog prekida trudnoće u Hrvatskoj je pružalo šest zdravstvenih ustanova: KBC Rijeka, OB Pula, OB Gospić, OB Sisak, OB Nova Gradiška i SB Podobnik, a 11 ustanova je navelo da ga namjerava uvesti u roku dvije godine. Prema našem istraživanju medikamentozni prekid trudnoće u 2020. godini trebalo bi biti moguće obaviti u devet zdravstvenih ustanova: KBC Zagreb, KBC Rijeka, OB Sisak, OB Pula, OB Dubrovnik, OB Karlovac, OB Zabok i OB Varaždin (trenutno ne zbog pandemije, kažu). I u SB Podobnik dobile smo informaciju da “inače imaju tu opciju, ali ne sada zbog pandemije”. Cijene medikamentoznog pobačaja variraju, a kreću se (prema dostupnim informacijama) od 950 kn (OB Pula) do 2000 kn ili više, ukoliko se radi o Rh negativnom faktoru (OB Karlovac). Najčešća cijena je 1500 kn.

Ovakvi porazni rezultati ukazuju na dugogodišnji nemar države i javnozdravstvenih politika koje su rezultirale zabrinjavajućom i sve većom ograničenošću prava na zaštitu zdravlja i reproduktivne autonomije žena. Kako će jedna žena tokom pandemije i nadolazeće ekonomske krize u kojoj je mnogima ugrožena egzistencija moći prekinuti neželjenu trudnoću? Što ona može napraviti ako joj je to pravo uskraćeno u njenom mjestu ili županiji? Stoga zahtijevamo besplatan pobačaj pokriven sredstvima HZZO-a koji će biti dostupan svima, hitno ukidanje prava na uskraćivanje skrbi ili tzv. priziv savjesti te dostupnost medikamentoznog pobačaja u svim ovlaštenim bolnicama. Cijeli popis zahtjeva Platforme možete pronaći OVDJE.

U muzeju Schirn Kunsthalle Frankfurt u veljači ove godine otvorena je izložba Fantastic Women. Surreal Worlds from Meret Oppenheim to Frida Kahlo koja je u prilagođenom obliku  dostupna i online.

“Nadrealizam je stanje uma! Nije samo stil. Njegovi predstavnici/e su različiti kao i raspon tema koje su koristili da bi se kroz umjetnost pobunili protiv malograđanštine, države, politike ili crkve. Nadrealisti/kinje su se redovito nalazili u Parizu tijekom 1920-ih, sastavljali manifeste, objavljivali novine. Raspravljali su o političkim događanjima, ali i psihoanalizi, tada novom konceptu, te koristili svoje zaključke kao poticaj za promjenu društva putem različitih umjetničkih medija,” stoji u opisu izložbe.

Izložbom su predstavljene 34 nadrealističke umjetnice iz 11 zemalja – od poznatijih imena kao što su Frida Kahlo, Louise Bourgeois i Claude Cahun, do još uvijek nedovoljno prepoznatih kao što su Leonora Carrington, Bridget Tichenor i Reme­dios Varo.

Nijedan drugi umjetnički pokret nije imao toliko ženskih predstavnica i u nijednom drugom pokretu žene nisu dale ovoliki doprinos. Unatoč tome, većina njih ostala je nepoznata. Mnogi radovi nadrealistkinja tematiziraju ženski identitet, odnos između spolova i malograđanske ideale ženskosti.

Digitalno izdanje izložbe se može pogledati na službenoj stranici muzeja, gdje se također može preslušati fantastičnu playlistu i pogledati video samog postava.

Ženska soba je 1. rujna 2018. godine započela s provedbom projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017. Partnerske organizacije na projektu su Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Dana 24. travnja 2020. godine održan je online partnerski sastanak pomoću aplikacije ZOOM. Na partnerskom sastanku su sudjelovale članice Ženske sobe – Centra za seksualna prava, Plavog telefona te partnerskih srednjih škola na projektu „SNEP – Seksualno nasilje – edukacija i prevencija“ (Srednja škola „Ivan Švear“ Ivanić Grad, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, ekonomska i turistička škola Daruvar, Obrtnička škola Osijek, Medicinska škola Osijek, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana Ogulin). Sastanak je vodila Antonija Hojt Ilić ispred Ženske sobe.

Na partnerskom sastanku su evaluirane do sada provedene aktivnosti te je dogovoren plan provedbe predstojećih aktivnosti. Partnerske organizacije su se dogovorile oko prilagodbe provedbe pojedinih aktivnosti s obzirom na izbijanje pandemije COVID-19.

Ženska soba je 1. rujna 2018. godine započela s provedbom projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017. Partnerske organizacije na projektu su Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Planirani follow-up sastanak održan je 24. travnja 2020. godine online putem. Na follow-up sastanku su sudjelovale sve osobe koje su implementirale SNEP programa, provedenog u 31. srednjoj školi diljem Republike Hrvatske.

Follow-up sastanak su vodile članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić te Maja Mamula. Sve sudionice i sudionici su se tijekom sastanka osvrnuli na proces implementacije SNEP programa prvenstveno navodeći kako su izrazito zadovoljni radionicama, njihovim sadržajem te video materijalima koji su također kvalitetno ocijenjeni od strane učenika/ca. Pohvalili su i priručnik „Seksualno nasilje nad i među djecom i mladima“ kao kvalitetnim, sveobuhvatnim te korisnim u pripremi za provedbu radionica. Sve sudionice i sudionici follow-up sastanka su istaknuli kako planiraju provoditi SNEP program i sljedećih školskih godina te tako educirati buduće generacije učenika/ca o prevenciji seksualnog nasilja. Zaključno su pohvalili suradnju sa Ženske sobe te pruženu podršku od strane članica organizacije.

Zastupnik u EP Predrag Fred Matić je uputio inicijativu i pismo Povjerenici za zdravstvo i sigurnost hrane Europske komisije Stelli Kyriakides o problemima s kojima se susreću trudnice, rodilje, babinjače i dojenčad u vrijeme krize uzrokovane COVID-19 virusom.

Pismo je potpisalo 62 zastupnika i zastupnica u Europskom parlamentu iz raznih političkih grupa i na taj način podržalo ovu inicijativu. U suradnji s međunarodnom nevladinom organizacijom Ljudska prava u porodu (Human Rights in Childbirth, HRiC) i udrugom RODA – Roditelji u akciji (Hrvatska), a koje su se obratile zastupniku Matiću te izrazile zabrinutost zbog negativnih posljedica pandemije na sustave skrbi za trudnice, rodilje i babinjače, identificirani su mnogi problemi koji se susreću u ovom području tijekom trenutne zdravstvene krize.

Neki od problema na koje upozoravaju su:

  • ženama je uskraćeno pravo na pratnju tijekom porođaja, kao i posjete nakon porođaja,
  • žene su primorane na neželjene indukcije i zakazane carske rezove bez opstetričkih indikacija,
  • žene su odvojene od svoje novorođenčadi,
  • službe za skrb trudnica, rodilja, babinjače i dojenčadi nisu prioritet kod je u pitanje adekvatno kadroviranje, te podjele zaštitne opreme za osoblje.

Potaknut informacijama s terena, zastupnik Matić je zatražio od Europske komisije i Povjerenice da se poduzmu sljedeći koraci:

  1. Osiguravanje postojanja politika i ustanova u svakoj zemlji koje jamče ženama pratnju na porodu, u skladu s najboljim dokazima SZO i drugih organizacija koje u stvarnom vremenu prate situaciju,
  2. Osiguravanje da su zdravstvene politike tijekom pandemije COVID-19 temeljene na dokazima i činjenicama, a ne na strahu,
  3. Osiguravanje odgovarajućih sredstava za skrb trudnica, rodilja i babinjača, uključujući osoblje i zaštitnu opremu,
  4. Primjena, obnavljanje i financiranje kuća za porode odnosno primaljske odjele i službi za porod kod kuće, pogotovo u manjim mjestima.

U sklopu obrazovnog programa Centra za ženske studije, psihologinja i psihoterapeutkinja Marijana Senjak održala je online predavanje studenticama i studentima na temu „Seksualno nasilje u ratu“ 20. travnja 2020. Obradi teme pristupilo se na interaktivan način kroz razgovor sa studenticama i studentima o mitovima i činjenicama o seksualnom nasilju u ratu.

Predavanje se sastojalo iz dva dijela: Feministički psihoterapijski pristup u radu s preživjelima ratnog silovanja; Priznanje patnje, kraj nekažnjivosti i Ženski sud kao obnavljajući pristup pravdi.

Studentice i studenti upoznati su s kratkoročnim i dugoročnim posljedicama koje trauma seksualnog nasilja u ratu ostavlja na fizički, seksualni, psihološki, socijalni i radni integritet i autonomiju preživjele. Naglasak je na oporavku koji je moguć i ima svoje predvidljive faze kroz koje prolazi većina preživjelih: „prekinuti šutnju“, „vjerovati da se to dogodilo“, „suočiti se sa sjećanjima i ranjivošću“, „suočiti se s ljutnjom i usmjeriti je na počinitelja“, „povezati se sa svojom duhovnošću“, „završiti posao i krenuti dalje“.

Predstavljen je doprinos i suradnja ženskih organizacija u sudskim procesuiranjima ratnog silovanja kao ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, te u izradi zakonskih rješenja za prepoznavanju statusa i prava  preživjelih ratna silovanja.

Prikazan je proces pripreme svjedokinja za svjedočenje na „Ženskom sudu – Feministički pristup pravdi“. Feministički pristup pravdi, primijenjen u procesu Ženskog suda, znači i priznanje patnje i pretrpljene štete, obeštećenje i oporavak preživjelih i cijelog društva kojim se nastoji povratiti povjerenje i uspostaviti nada za pravedni mir.

Kao posljedica globalne pandemije koronavirusa, nejednakost među spolovima vezana za kućanske poslove, čišćenje, brigu o djeci, bolesnima i starijima je postala sve jasnija.

Žene čine 70% radne snage u zdravstvenom sektoru i sektoru socijalne zaštite te obavljaju tri puta više neplaćenog skrbnog rada u kući od muškaraca. Nalaze se na ‘prvim linijama’ borbe protiv pandemije. UN-ova kampanja, #HeForSheAtHome želi ukazati na ovu nepravdu te potaknuti muškarce da ravnopravno podjele teret rada u svojim domaćinstvima.

Kroz različite metode, kampanja, osim što želi potaknuti muškarce na ravnopravnu podjelu rada u domaćinstvu, potiče ih i da pošalju/podjele svoje priče. Neovisno radilo li se o korištenju novog usisavača ili zanimljivoj strategiji pranja suđa. Dijeleći priče o pozitivnim muškim uzorima iz cijelog svijeta, kampanja nastoji potaknuti sve muškarce na pravedniju raspodjelu poslova.

Sve zainteresirane osobe su pozvane poslati svoje priče na heforshe@unwomen.org i/ili ih podjeliti na društvenim mrežama i označiti hashtagom #HeForSheAtHome.