Centar za mirovne studije je objavio istraživanje Zastupljenost i indikatori diskriminacijskih i ksenofobičnih stavova u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju i lipnju 2013. godine proveo Target d.o.o. na nacionalno reprezentativnom uzorku od 800 punoljetnih građana Republike Hrvatske.
Mnoga domaća i međunarodna izvješća pokazuju da je u Hrvatskoj etnička, rasna i vjerska diskriminacija i dalje velik problem. Iako je donesen cijeli niz politika koje zakonskim i institucionalnim rješenjima pokušavaju riješiti ovaj problem, stvarno poboljšanje položaja određenih društvenih skupina i dalje nije dovoljno postignuto.
Cilj ovog istraživanja je da pomogne u donošenju kvalitetnijih politika usmjerenih na otklanjanje ovih predrasuda i strahova. Istraživanje je, stoga, usmjereno na nekoliko osnovnih tema. Prvo, ispitivani su važnost nacionalnog i vjerskog identiteta, općenita razina ksenofobije te stavovi prema multikulturalnom društvu. Drugo, istraživani su stavovi prema dodjeli državljanstva doseljenicima, diskriminaciji stranaca i stavovi prema određnim kategorijama stranaca s obzirom na razloge njihovog boravka u RH. Na kraju, ispitivana je ksenofobija prema određenim etničkim, vjerskim i političkim skupinama.
Općenito gledajući, rezulati istraživanja pokazuju da građani Republike Hrvatske deklarativno ne podržavaju diskriminaciju stranaca, podržavaju multikulturalizam i prosječno nemaju izrazite ksenofobne stavove. S obzirom da se u većini ispitivanih stavova barem polovina ispitanika odredila u smjeru prihvaćanja multikulturalnog društva te prihvaćanja nacionalnih manjina i doseljavanja stranaca, kao i poštivanja njihove ravnopravnosti u odnosu na građane RH, smatramo kako Hrvatska ima potencijala da se uspješno bori protiv diskriminacije.
S druge strane, istraživanje je otkrilo i nezanemariv stupanj ksenofobije prema određenim skupinama, odnosno nezanemariv udio stanovništva koje osjeća da neke etničke, vjerske i druge skupine predstavljaju opasnost za Hrvatsku i njene građane.
Imajući u vidu iskustvo drugih članica Europske unije, sada nakon ulaska Hrvatske u EU moglo bi doći do većeg doseljavanja stranaca u Hrvatsku. Isto tako, teška ekonomska situacija u kojoj se zemlja nalazi, velika stopa nezaposlenosti i egzistencijalna nesigurnost građana te velika ekonomska nejednakost zasigurno bi mogle biti okidač za još veću netrpeljivost prema pripadnicima nacionalnih manjina i strancima koji žive u Hrvatskoj.
