Nasilje nad ženama ostaje velika prijetnja za globalno javno zdravlje i zdravlje žena i tijekom izvanrednih okolnosti.

  • Nasilje nad ženama vrlo je rasprostranjeno. Nasilje u intimnim vezama najčešći je oblik nasilja.
    • Svaka treća žena u svijetu iskusila je fizičko ili seksualno nasilje od strane intimnog partnera ili seksualno nasilje od strane bilo kojeg počinitelja tijekom svog života.
    • Nasilje nad ženama često se povećava tijekom izvanrednih situacija, uključujući epidemije. Žene koje su izmještene, izbjeglice ili žive u sukobima pogođenim područjima posebno su ranjive.
    • Unatoč nedostatku podataka, izvješća iz Kine, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Amerčkih Država i drugih zemalja upućuju na povećanje slučajeva obiteljskog nasilja od izbijanja COVID-19 zaraze.
      • Prema jednom izvješću, broj slučajeva obiteljskog nasilja prijavljenih policijskoj postaji Jingzhou, u gradu provincije Hubei, utrostručio se u veljači 2020. u usporedbi s tim razdobljem u prethodnoj godini.
      • Zdravstvene posljedice nasilja, posebice obiteljskog ili u intimnim vezama, na žene i njihovu djecu su značajne. Nasilje nad ženama može uzrokovati ozljede i ozbiljne probleme vezane uz fizičko, psihičko, spolno i reproduktivno zdravlje, uključujući spolno prenosive infekcije, HIV i neplaniranu trudnoću.

Kako COVID-19 može povećati rizik nasilja nad ženama?

  • Stres, poremećene socijalne i zaštitne mreže te smanjen pristup uslugama mogu povećati rizik nasilja za žene.
  • Kako se uvode mjere socijalnog udaljavanja i ljudi su potaknuti ostati u domovima, velika je vjerojatnost da će se rizik nasilja u intimnim odnosima povećati. Na primjer:
    • Vjerojatnost da će žene u nasilnoj vezi i njihova djeca biti izloženi/e nasilju drastično je povećana, jer članovi/ice obitelji provode više vremena u bliskom kontaktu i obitelji se suočavaju s dodatnim stresom te potencijalnim ekonomskim gubicima i gubicima radnih mjesta.
    • Žene mogu imati manje kontakta s rodbinom i prijateljima koji mogu pružiti podršku i zaštitu od nasilja.
    • Žene nose veći dio tereta povećanog njegovateljskog rada tijekom ove pandemije. Zatvaranjem škola taj je teret povećan, uzrokujući i povećanje stresa za žene.
    • Izazovi egzistenciji i mogućnosti privređivanja, koji pogađaju i žene (od kojih mnoge imaju neslužbene izvore prihoda), smanjit će pristup osnovnim potrebama i uslugama, povećavajući stres u obiteljima, s potencijalnim porastom sukoba i nasilja. Smanjeni resursi mogli bi povećati rizik ekonomskog zlostavljanja žena.
    • Počinitelji mogu zlorabiti restrikcije vezane uz COVID-19 kako bi ostvarili moć i kontrolu nad partnericama te dodatno ograničili pristup uslugama, pomoći i psihosocijalnoj podršci formalnih i neformalnih mreža.
    • Počinitelji mogu ograničiti pristup ključnim potrepštinama poput sapuna i dezinficijensa.
    • Počinitelji mogu uspostaviti kontrolu šireći lažne informacije o bolesti i stigmatizirajući svoje partnerice.
    • Pristup ključnim uslugama zaštite reproduktivnog i spolnog zdravlja, uključujući usluge za žene žrtve nasilja, vjerojatno će biti dodatno ograničen.
    • Također će se ograničiti pristup drugim uslugama poput linija za pomoć, kriznih centara, skloništa, pravne pomoći i usluga zaštite, čime će se smanjiti dostupnost ionako malobrojnih izvora pomoći koji su na raspolaganju ženama u nasilnim vezama.

Zdravstveni sustavi igraju važnu ulogu u osiguravanju sigurnih i dostupnih usluga ženama koje su doživjele nasilje tijekom pandemije COVID-19. Jasno je kako je COVID-19 pandemija postavila ogroman teret na zdravstvene sustave i zdravstvene radnike/ce u brizi za bolesnike/ce, no postoje stvari koje mogu pomoći ublažiti utjecaj na nasilje nad ženama i djecom za to vrijeme:

  • Svi dionici uključeni u borbu protiv COVID-19 pandemije trebaju biti svjesni i podizati svijest o potencijalnim utjecajima koje fizičko distanciranje, boravak kod kuće i druge mjere za rješavanje ove pandemije vjerojatno imaju na žene izložene nasilju i na njihovu djecu.
  • Zdravstveni radnici/e, od kojih su većina žene, mogu biti izloženi/e riziku od nasilja u svojim domovima ili na radnom mjestu. Potonje je ozbiljan problem koji se može pogoršati kada su zdravstveni sustavi pod stresom. Zdravstveni rukovoditelji /ce ili administratori/ce ustanova moraju imati planove koji će se baviti sigurnošću njihovih zdravstvenih radnika/ca. Uobičajeni pružatelji/ce usluga koji se bave COVID -19 pandemijom mogu doživjeti stigmatizaciju, izolaciju i socijalno ostraciziranje. Nužno je omogućiti pružanje psihosocijalne podrške, poticaje koji se ne temelje na učinku, dodatne naknade za prijevoz, podršku skrbi o djeci.

Što može biti učinjeno po pitanju nasilja nad ženama tijekom pandemije

Iako svjesni kako je COVID-19 pandemija postavila ogroman teret na zdravstvene sustave, uključujući zdravstvene radnike/ce na prvom mjestu, neke stvari mogu pomoći ublažavanju utjecaja nasilja na žene i djecu tijekom ove pandemije.

Vlade i donositelji politika u planove spremnosti i reagiranja na COVID-19 moraju uključiti usluge koje će se baviti nasiljem nad ženama, dati im resurse i utvrditi načine kako ih učiniti dostupnim u okviru mjera socijalne distancije.

Zdravstvene ustanove trebaju identificirati podatke o dostupnim lokalnim uslugama (npr. telefonske linije, skloništa, krizni centri za silovanje, savjetovanje) za žrtve nasilja, uključujući radno vrijeme, podatke za kontakt, mogu li se usluge ponuditi na daljinu, itd.

Zdravstveni radnici/e moraju biti svjesni rizika i zdravstvenih posljedica nasilja nad ženama. Oni mogu pomoći ženama koje to otkriju nudeći prvu pomoć i odgovarajuću medicinsku pomoć. Pomoć pri prvom kontaktu uključuje: empatično slušanje bez osuđivanja, ispitivanje o potrebama i brigama žrtve, validiranje iskustva i osjećaja, povećanje osjećaja sigurnosti, povezivanje žrtve s adekvatnom podrškom.

Nevladine organizacije trebaju u svoje planove odgovora na COVID-19 uključiti usluge za žene izložene nasilju i njihovu djecu te prikupiti podatke o prijavljenim slučajevima nasilja nad ženama.

Članovi zajednice trebali bi biti svjesni povećanog rizika od nasilja nad ženama tijekom ove pandemije i potrebe da budu u kontaktu i podržavaju žene koje su izložene nasilju te da imaju informacije o tome gdje je pomoć žrtvama dostupna. Važno je osigurati da se sigurno poveže sa ženama kada je nasilnik prisutan u kući.

Ženama koje doživljavaju nasilje bitno je pronaći podršku od strane obitelji i prijatelja, potražiti podršku putem telefonske linije za pomoć ili potražiti lokalne službe za žrtve nasilja. Također, korisno je imati sigurnosni plan u slučaju da nasilje eskalira. To uključuje uspostavljanje kontakta sa susjedima, prijateljima, rođacima ili skloništima u slučaju da moraju odmah napustiti svoj dom.

Priču ne objavljujemo odmah i jamčimo Vam anonimnost