Vaša prava

Prava žrtava kaznenog djela prema Zakonu o kaznenom postupku (izvor: Zakon o kaznenom postupku Republike Hrvatske, članak 43, članak 45):Žrtva kaznenog djela ima pravo na:

  • djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela u skladu sa Zakonom
  • sudjelovanje u kaznenom postupku kao oštećenik
  • druga prava propisana zakonom.

Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet ili više godina ima pravo:

  • na savjetnika na teret proračunskih sredstava prije davanja iskaza u kaznenom postupku te pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva, ako trpi teža psihofizička oštećenja ili teže posljedice kaznenog djela,
  • na naknadu materijalne i nematerijalne štete iz državnog fonda pod uvjetima i na način uređen posebnim zakonom. Ako je žrtva prethodno ostvarila imovinskopravni zahtjev uzet će se u obzir njegova visina, a tako će postupiti i sud ako je žrtva prethodno ostvarila naknadu štete iz državnog fonda.

Žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa ima uz prava iz članka 43. ovog Zakona pravo:

  • prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret proračunskih sredstava,
  • da je u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola,
  • uskratiti odgovor na pitanja koja se odnose na strogo osobni život žrtve,
  • zahtijevati da bude ispitana putem audio-video uređaja,
  • na tajnost osobnih podataka,
  • zahtijevati isključenje javnosti s rasprave.

Prije prvog ispitivanja sud, državni odvjetnik, istražitelj i policija moraju žrtvu kaznenog djela upoznati s njezinim pravima.

Izvor: www.pravosudje.hr


Što je besplatna pravna pomoć?

Primarna pravna pomoć obuhvaća:

  • opću pravnu informaciju;
  • pravni savjet;
  • pravnu pomoć u sastavljanju podnesaka pred tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti;
  • zastupanje u upravnim stvarima;
  • zastupanje u mirnom izvansudskom rješavanju sporova;
  • zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama ako je u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela.

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:

  • zastupanje pred sudovima;
  • pravnu pomoć za mirno rješavanje spora;
  • sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima.

Odobravanje bilo kojeg oblika pravne pomoći uključuje i oslobođenje od plaćanja pristojbi i troškova postupka.


Na koji način mogu ostvariti besplatnu pravnu pomoć?

Sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i Pravilnika o obrascu zahtjeva za odobravanje korištenja besplatne pravne pomoći, obrascu uputnice i evidenciji izdanih uputnica, osoba koja želi ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć podnosi ispunjen obrazac Zahtjev za odobravanje korištenja besplatne pravne pomoći (link na kojem možete pronaći obrazac: link, uredu državne uprave u županiji prema prebivalištu podnositelja zahtjeva.

Obrazac Zahtjeva moguće je i osobno preuzeti u uredima državne uprave u županijama, na općinskim sudovima, odnosno prostorima centara za socijalnu skrb tijekom njihova redovnog uredovnog vremena.

Uz Zahtjev se prilaže i pisana Izjava podnositelja zahtjeva (link na kojem možete pronaći obrazac: link) i punoljetnih članova njegova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o imovini te o prihvaćanju materijalne i kaznene odgovornosti podnositelja zahtjeva za istinitost navedenih tvrdnji.

O Zahtjevu za odobravanje korištenja pravne pomoći odlučuje ured državne uprave kojem je podnesen Zahtjev, a u roku od 15 dana od dana podnošenja Zahtjeva.


Tko može ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć?

Korisnici pravne pomoći u smislu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći su osobe koje ne mogu snositi troškove pravne pomoći bez opasnosti od egzistencijalne ugroženosti, a pripadaju jednoj od navedenih kategorija:

  • hrvatski državljani,
  • stranci na privremenom boravku,
  • stranci na stalnom boravku,
  • stranci pod supsidijarnom zaštitom,
  • stranci pod privremenom zaštitom,
  • azilanti,
  • tražitelji azila u postupcima za koje pravna pomoć tražiteljima azila nije predviđena posebnim zakonom,
  • djeca stranci koja su u Republici Hrvatskoj zatečena bez pratnje roditelja ili zakonskog zastupnika.

Kriteriji za odobravanje korištenja besplatne pravne pomoći

Uvjet za odobravanje besplatne pravne pomoći jest imovno stanje podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva. Članak 8. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći propisuje slučajeve u kojima je moguće ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć kako slijedi:

  1. smatrat će se da osoba ne može snositi troškove pravne pomoći bez egzistencijalne ugroženosti ako ostvaruje prava iz sustava socijalne skrbi i drugih oblika pomoći, odnosno pravo na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.
  2. smatrat će se da osoba ne može snositi troškove pravne pomoći bez egzistencijalne ugroženosti ako imovno stanje podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva odgovara sljedećim uvjetima (kumulativno):
    1. kad imovina, u novčanom obliku, podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva ne iznosi više od dvadeset najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja, na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, po članu njegovog kućanstva (2.611,00 kn za 2009. godinu),(2.700,00 kn za 2010. godinu), (2.679,00 kn za 2011. godinu);
    2. kad podnositelj zahtjeva ili punoljetni članovi njegovog kućanstva posjeduju imovinu, osim imovine u novčanom obliku, čija ukupna vrijednost ne prelazi iznos od dvadeset najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva prema Zakonu (2.611,00 kn za 2009.), (2.700,00 kn za 2010.), (2.679,00 kn za 2011.);
    3. kad podnositelj zahtjeva odnosno punoljetni članovi njegova kućanstva, imaju u vlasništvu stan ili kuću koji se smatraju zadovoljavajućim stambenim prostorom u smislu članka 3. Zakona (35m2 za podnositelja zahtjeva te dodatnih 10m2 za svakog člana kućanstva (moguća su odstupanja do 10m2), te ako imaju u vlasništvu automobil čija vrijednost ne prelazi osamnaest najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja (2.611,00 kn za 2009.), (2.700,00 kn za 2010.), (2.679,00 kn za 2011.);
    4. kad u proteklih 12 mjeseci ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos najniže osnovice za obračun i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja (2.611,00 kn za 2009.), (2.700,00 kn za 2010.), (2.679,00 kn za 2011.).
  3. besplatna pravna pomoć odobrit će se djeci, koju su roditelji i drugi obveznici uzdržavanja po odredbama zakona dužni uzdržavati, u postupcima koji se vode pred nadležnim tijelima radi ostvarivanja prava djeteta na uzdržavanje neovisno o materijalnim prihodima obitelji.

_____________________________________________________________________________

Što ako sam žrtva ili svjedokinja obiteljskog nasilja, seksualnog nasilja, ili nekog drugog kaznenog djela?

Ako ste žrtva, oštećenica ili svjedokinja kaznenog djela, primjerice – ako ste žrtva obiteljskog ili seksualnog nasilja, ili ste svjedočili obiteljskom ili seksualnom nasilju, ili znate nekoga tko je žrtva obiteljskog ili seksualnog nasilja – onda Vas vjerojatno zanimaju odgovori na neka od ovih pitanja:

* Što mogu učiniti ako sam u ovom trenutku u opasnosti?

– podsjećamo da na ovoj stranici Sigurno mjesto možete pronaći skloništa za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja ako Vam je potrebno da se hitno sklonite

* Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

* Moram li svjedočiti?

* Kakva zakonska prava imam kao žrtva ili svjedokinja u kaznenom sudskom postupku?

* Kako izgleda i koliko traje suđenje?

* Imam li pravo na novčanu naknadu?

* Kome da se obratim s pitanjima ako mi nešto ne bude jasno?

***

Odgovore na ova i druga pitanja koja su važna žrtvama i svjedocima kaznenih djela možete dobiti:

a) tako da nazovete besplatni telefon za žrtve kaznenih djela 116 006 (dostupan je radnim danom od 8 do 20 h)

b) na sljedećoj web adresi: Ministarstvo pravosuđa RH – Pitanja i odgovori

 

Ministarstvo pravosuđa RH je otvorilo Odjele za podršku žrtvama i svjedocima pri Županijskim sudovima u RH koji su tu da Vam pomognu, a možete ih dobiti na sljedećim telefonskim brojevima:

1. Županijski sud u Osijeku: 031 228-50
2. Županijski sud u Rijeci: 051 355-645
3. Županijski sud u Sisku: 044 525-731
4. Županijski sud u Splitu: 021 387-543
5. Županijski sud u Vukovaru: 032 452-529
6. Županijski sud u Zadru: 023 203-640
7. Županijski sud u Zagrebu: 01 4801-062

Nemojte se ustručavati raspitati o Vašim pravima i svim koracima koje možete ili trebate poduzeti u slučaju kaznenog djela. Stručnjakinje i stručnjaci, posebno obučeni iz područja psihologije i prava, informirati će Vas o Vašim pravima i načinima da ih ostvarite, te Vas uputiti na druge organizacije i ustanove koje Vam mogu ponuditi stručnu pomoć.

 

This post is also available in: English